Kratka povijest otpada

1. Kratka povijest otpada

2. Smeće postoji oduvijek! • još se u prošlosti kod ljudi pojavila • potreba da smeće odlažu na • jednom mjestu • no odlaganje smeća bilo je • “neproblematično” tako dugo • dok su se naši preci kretali u • malim grupama

3. problem je nastao kada su se plemena počela • zadržavati na jednom mjestu

4. Od kamenog doba… • plemena koja su živjela pored jezera, svoje su • smeće stavljali u rupe u tlu • no dugotrajno odlaganje smeća na istome mjestu • dovelo je do toga da su pojedini dijelovi otpada • prerasli vodostaj rijeka i jezera te je samim time • mjesto postalo neprikladno za život • nomadska su plemena • bila prisiljena mijenjati • boravište

5. prva odlagališta (deponiji) smeća pronađena su • u razdoblju između 5000. i 2000. godine pr.Kr. • pravilni slojevi smeća i pepela • ukazuju na činjenicu da su ljudi • otpad počeli spaljivati, no uskoro • je isparavnje istoga postalo • nepodnošljivo

6. …preko starih kultura… • u vrijeme starih kultura zbrinjavanje otpada bilo je • jedna od najvažnijih zadaća gradske uprave • za vrijeme cara Augusta u Rimu je živjelo 1,5 • milijuna stanovnika • u manjim četvrtima vladali su katastrofalni uvjeti

7. …sve do srednjeg vijeka… • do 16.stoljeća sela i gradovi su bili dovoljno mali, kako • bi se otpad mogao zbrinjavati izvan gradskih zidina • mnogi su stanovnici iza svojih • kuća posjedovali vrtove • te su tako smeće odlagali na • vlastitim posjedima

8. već u srednjem vijeku pronalazimo tekstove zakona o • zbrinjavanju otpada te čišćenju ulica • kazna za one koji se zakona nisu • pridržavali bili bi bičevani pred • cijelim gradom • situacija postaje kritična kada krajem razdoblja broj • stanovnika počinje rasti, grade se dvorišta, povećava • se broj katova na kućama, a ulice postaju preuske

9. Odredba iz najstarijeg i do danas sačuvanog gradskog propisa (Statuta) vezanog za brigu o urednosti i čistoći gradskih ulica koji potječe iz 1425. godine, a objavilo ga je Poglavarstvo zagrebačkog Gradeca : “Neka se ni jedan čovjek ne usudi ni na koji način baciti ili ukopavati na gradskim ulicama smeće, pučki zvano smeti, koje je pomeo u kući ili vodu od pranja suđa, ili drugu nečistoću, osobito pepeo, pučki zvan perilo ili poplati. A oni koji to učine, neka prvi put plate globu od šezdeset denara, drugi put tri pense (120 denara), a treći put neka pretrpe veću kaznu.”

10. loši higijenski uvjeti dovodili su do mnogih bolesti, tako • i do pojave kuge koja je europsko stanovništvo • smanjla za trećinu • kazne za one koji se nisu • pridržavali zakona bile su • postrožene te se počelo • razmišljati o odvozu smeća • za to predviđena mjesta

11. …do novog doba… • do kraja 19. stoljeća nepotrebni otpad bacan je u • jame, no tada veliki gradovi počinju tražiti prikladna • mjesta za zbrinjavanje otpada. • razlog za to djelomično je i strah od kolere koja je • zadesila Europu u 19. st.

12. početkom 20.stoljeća broj stanovnika na Zemlji povećao se na 6 i pol milijardi • došlo je do većeg iskorištavanja prirodnih bogatstava, ali i do stvaranja velikih količina različitog otpada

13. pravilno razvrstavanje otpada osnova je za njegovu uspješnu preradu • prosječna četveročlana obitelj godišnje proizvede oko 400 kg otpada

14. ČOVJEK SAM PROTIV SEBE – DO KADA ? HVALA NA PAŽNJI ! Izradili :Mihael Mahnet, 5.razred Darinka Cvišić, učiteljica povijesti i geografije