1 / 16

Upravljanje rizicima u međunarodnoj razmjeni

Upravljanje rizicima u međunarodnoj razmjeni. Zoran Wittine, asistent Katedra za međunarodnu ekonomiju. Razvoj teorije vjerojatnosti. Isprva je proučavana iz religioznih (manje) i kockarskih (više) razloga

damian-snow
Download Presentation

Upravljanje rizicima u međunarodnoj razmjeni

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Upravljanje rizicima u međunarodnoj razmjeni Zoran Wittine, asistent Katedra za međunarodnu ekonomiju

  2. Razvoj teorije vjerojatnosti • Isprva je proučavana iz religioznih (manje) i kockarskih (više) razloga • Motivacija - čovjekova težnja za sigurnošću i pokušaji da razumije zakone koji vladaju u prirodi • Mahabharata i Talmud • MarcusCornelius Fronto: “Sagradili smo tisuću hramova Sreći, a nijedan hram Razumu” • J. Bernoulli – definira vjerojatnosta priori i a posteriori

  3. Razvoj korporativnog upravljanja rizicima • Korporativno upravljanje rizicima razvija se tek od 50-ih godina 20.stoljeća, no prave zamahe dobiva 20 godina kasnije: • Propast sustava fiksnih deviznih tečajeva 1971. • Naftni šokovi 1973. • Crni ponedjeljak 1987. (u jednom danu ulagači izgubili 1 000 000000000 američkih dolara) • Japanska, Azijska i Ruska kriza 1989., 1997. te 1998. • Teroristički napad na WTC 2001. • Jedna stvar povezuje sve navedene događaje! Koja? • Globalizacija i deregulacija

  4. Određenje rizika i srodnih pojmova • Utjecaj neizvjesnosti na ciljeve, pri čemu pod utjecajem podrazumijevamo pozitivno ili negativno odstupanje od očekivanog, a ciljeve sagledavamo u širem smislu, kako s obzirom na aspekte (financijski, marketinški, društveni i drugi), tako i s obzirom na njihov značaj odnosno organizacijsku razinu na kojoj se ostvaruju (strateški, taktički, operativni, projektni i dr.). Neizvjesnost se odnosi na nedostatak informacija povezanih s razumijevanjem nekog događaja, posljedica koje izaziva ili vjerojatnosti njegovog nastupa. • Ugroza/šteta (eng. Harm) • Prijetnja (eng. Threat ili Hazard)

  5. Rizik i neizvjesnost

  6. Rizik i neizvjesnost Rizik 0<p<1 Čisti Špekulativni Osigurljiv Neosigurljiv Osobni rizik Imovinski rizik Rizik od odgovornosti

  7. Izvori i posljedice rizika

  8. Izvori i posljedice rizika • Izvor rizika određuje i posljedicu njegovog nastupa, te samim time i metode i sustav upravljanja takvim rizikom • Unutarnji (inherentni poduzeću, npr. rizik likvidnosti ili R&D-a) i vanjski (u poslovnom okruženju poduzeća, npr. rizici zemlje) izvori • Poduzeće ima izravan utjecaj na izvore rizika unutar poduzeća, dok će na rizike koji proizlaze iz vanjskih izvora u pravilu teško moći aktivno utjecati. Ipak i u ovom slučaju utjecajpoduzeća je moguć, ali ovisi o mnogim varijablama (npr. tržišni položaj poduzeća, razvijenost tržišnog, gospodarskog i političkog sustava na kojemu poduzeće djeluje, poznavanje konkurencije, povezanost s političkim subjektima i dr.).

  9. Rizici poslovanja Poslovni rizici Ne-poslovni rizici Rizici poslovnih odluka Ostali rizici Financijski rizici Strateški rizik Reputacijski rizik Tržišni rizik Rizik proizvoda Regulatorni i politički rizik Rizik likvidnosti Rizik marketinga Kreditni rizik Rizik organizacije Operativni rizik Rizici poslovnog okruženja Makroekonomski r. Rizik konkurencije Rizik tehnologije

  10. Subjektivnost u odlučivanju • Znanstvene teorije aksiomatski su pretpostavljale da ljudi u procesu donošenja odluka koriste sve dostupne informacije s ciljem donošenja optimalne odluke, te da su općenito racionalni u procesu donošenja odluka. • Upravljanje rizicima je iracionalno u ekonomskom smislu zbog toga što većina ili gotovo svi subjekti na tržištu loše procjenjuju veličinu i vjerojatnost nastupa različitih rizika. • Najslabija karika sustava za upravljanje rizicima jest ljudski faktor zbog toga što ljudi „nisu sposobni ispravno prosuđivati rizike“

  11. Subjektivnost u odlučivanju • Glavna implikacija subjektivnosti jest u tome da individualne karakteristike donositelja odluke izravno utječu na procjenu vjerojatnosti i donošenje odluke. • Percipiranje rizika je kompleksan proces. Subjektivnost u percepciji rizika ovisi o četiri utjecajna čimbenika: • Načinu na koji razumijemo rizik, • Percepciji dobiti i gubitka, • Kognitivnoj pristranosti i • Obilježjima ličnosti.

  12. Subjektivnost u odlučivanju NAČIN NA KOJI RAZUMIJEMO RIZIK • Vjerojatnost nastupa i veličina utjecaja ključne su dimenzije rizika, no da li donositelji odluka vode računa samo o njima? • Dvije su dodatne komponente koje utječu na to kako ljudi razumijevaju rizik, a to su čimbenik straha (subjektivni stav donositelja odluke o tome koliko se boji posljedica nastupa određenog rizika)i čimbenik kontrole (subjektivna procjena donositelja odluke o tome koliko samostalno može utjecati na nastup rizika i njegove posljedice). • Primjeri?

  13. Subjektivnost u odlučivanju PERCEPCIJA DOBITI I GUBITKA • Ljudi su skloniji prihvaćati veće rizike u područjima percipiranih gubitaka, dok će suprotno vrijediti za područje percipiranih dobitaka. • Snažnije reagiraju na gubitak od dobitka u istom iznosu • Skloni precjenjivanju malih vjerojatnosti, a podcjenjivanju velikih vjerojatnosti • Percepcija dobitka ili gubitka ovisi o vrijednosti koju je donositelj odluke postavio kao referentnu točku, a koja je najčešće posve iracionalno utemeljene.

  14. Subjektivnost u odlučivanju KOGNITIVNA PRISTRANOST • Osobno sustavno iskrivljenje percepcije • Uvjetovana je načinom razmišljanja gdje ljudi koriste pravila ili prečace kako bi ubrzali odlučivanje i pojednostavili donošenje kompleksnih odluka. • Dostupnost informacija; pristranost potvrđivanja i iluzija kontrole

  15. Subjektivnost u odlučivanju OBILJEŽJA LIČNOSTI • Utječu na percepciju nekog događaja kao prilike ili prijetnje, odnosno izravno formiraju sklonost ili averziju prema rizicima • Osobe visoko rizičnog profila podcjenjuju nastup i veličinu rizika • Karakteristike visoko rizičnog profila: otvorenost, potraga za uzbuđenjem, tvrdoglavost, te niske razine emotivnosti i savjesnosti.

  16. Upravljanje subjektivnošću u odlučivanju • S ciljem upravljanja vlastitom subjektivnošću u procesu odlučivanja, za donositelja odluka je prvenstveno najvažnije da prepozna čimbenike koji dovode do navedene subjektivnosti kako bi poboljšao vlastiti proces odlučivanja. • Svrha upravljanja vlastitom subjektivnošću nije postavljanje konzervativnog odnosa prema preuzimanju rizika, već preuzimanje rizika shodno objektivnim čimbenicima njegova nastupa i mogućnostima upravljanja. • Kako upravljanje vlastitom subjektivnošću u velikoj mjeri uključuje adaptacije u psihološkim karakteristikama osoba, događa se prilično rijetko jer te karakteristike zajedno predstavljaju integralnu cjelinu, te svaka osoba nesvjesno pruža veliki otpor takvim promjenama.

More Related