Rizici i upravljanje rizicima u međunarodnom poslovanju

1. Rizici i upravljanje rizicima u međunarodnom poslovanju Mr. sc. Zoran Wittine Katedra za međunarodnu ekonomiju

2. Razvoj teorije vjerojatnosti • Isprva je proučavana iz religioznih (manje) i kockarskih (više) razloga • Motivacija - čovjekova težnja za sigurnošću i pokušaji da razumije zakone koji vladaju u prirodi • Mahabharata i Talmud • Marcus Cornelius Fronto: “Sagradili smo tisuću hramova Sreći, a nijedan hram Razumu” • B. Pascal – utemeljuje teoriju vjerojatnosti • J. Bernoulli – definira vjerojatnost a priori i a posteriori • T. Bayes – definira uvjetnu vjerojatnost

3. Razvoj korporativnog upravljanja rizicima • Korporativno upravljanje rizicima razvija se tek od 50-ih godina 20.stoljeća, no prave zamahe dobiva 20 godina kasnije: • Propast sustava fiksnih deviznih tečajeva 1971. • Naftni šokovi 1973. • Crni ponedjeljak 1987. (u jednom danu ulagači izgubili 1 000 000 000 000 američkih dolara) • Japanska, Azijska i Ruska kriza 1989., 1997. te 1998. • Teroristički napad na WTC 2001. • Jedna stvar povezuje sve navedene događaje! Koja? • Globalizacija i deregulacija

4. Određenje rizika i srodnih pojmova • Utjecaj neizvjesnosti na ciljeve, pri čemu pod utjecajem podrazumijevamo pozitivno ili negativno odstupanje od očekivanog, a ciljeve sagledavamo u širem smislu, kako s obzirom na aspekte (financijski, marketinški, društveni i drugi), tako i s obzirom na njihov značaj odnosno organizacijsku razinu na kojoj se ostvaruju (strateški, taktički, operativni, projektni i dr.). Neizvjesnost se odnosi na nedostatak informacija povezanih s razumijevanjem nekog događaja, posljedica koje izaziva ili vjerojatnosti njegovog nastupa. • Ugroza/šteta (eng. Harm) • Prijetnja (eng. Threat ili Hazard)

5. Određenje rizika i srodnih pojmova • Ugroza/šteta (eng. Harm) - ) je materijalna i/ili nematerijalna šteta (npr. ozljeda ili narušeno zdravlje) i/ili stvarna ili potencijalna opasnost koja prijeti čovjeku ili imovini. Za pojavu ugroze, odnosno štete koju može izazvati nužan je izvor. • Prijetnja (eng. Threat ili Hazard) - objekti, sredstva, aktivnosti, ponašanja ili situacije koje su sposobne izazvati ugrozu.

6. Rizik i neizvjesnost

7. Rizik i neizvjesnost Rizik 0<p<1 Čisti Špekulativni Osigurljiv Neosigurljiv Osobni rizik Imovinski rizik Rizik od odgovornosti

8. Izvori i posljedice rizika

9. Izvori i posljedice rizika • Izvor rizika određuje i posljedicu njegovog nastupa, te samim time i metode i sustav upravljanja takvim rizikom • Unutarnji (inherentni poduzeću, npr. rizik likvidnosti ili R&D-a) i vanjski (u poslovnom okruženju poduzeća, npr. rizici zemlje) izvori • Poduzeće ima izravan utjecaj na izvore rizika unutar poduzeća, dok će na rizike koji proizlaze iz vanjskih izvora u pravilu teško moći aktivno utjecati, već im se mora prilagođavati. • Ipak i u ovom slučaju utjecaj poduzeća je moguć, ali ovisi o mnogim varijablama kao što su tržišni položaj poduzeća, razvijenost tržišnog, gospodarskog i političkog sustava na kojemu poduzeće djeluje, poznavanje konkurencije, povezanost s političkim subjektima itd.

10. Rizici poslovanja Poslovni rizici Ne-poslovni rizici Rizici poslovnih odluka Ostali rizici Financijski rizici Strateški rizik Reputacijski rizik Tržišni rizik Rizik proizvoda Regulatorni i politički rizik Rizik likvidnosti Rizik marketinga Kreditni rizik Rizik organizacije Operativni rizik Rizici poslovnog okruženja Makroekonomski r. Rizik konkurencije Rizik tehnologije

11. Tržišni rizik • Mogućnost nastanka gubitka zbog fluktuacija cijena na tržištu • Ne pogađa isključivo financijske institucije, već sva poduzeća koja se izravno ili neizravno pojavljuju kao ulagači na financijskom tržištu • Način umanjenja rizika – postavljanje ograničenja na zauzimanje određenih vrsta pozicija, kontroliranje ukupne izloženosti pomoću složenih financijskih indikatora, diverzifikacija portfolia, uspostavljanje nadzora od strane risk managera i sl.

12. Rizik likvidnosti • Rizik likvidnosti imovine i rizik likvidnosti novčanog toka. • Njihov zajednički nastup uvjetovan je neadekvatno strukturom imovine kao posljedicom loše poslovne politike poduzeća. • Umanjuje se diverzifikacijom portfolia i detaljnim planiranjem novčanog toka.

13. Kreditni rizik • Ugovorni partner ne može ili ne želi ispuniti svoju ugovornu obvezu (npr. nelikvidnost ili stečaj) • Šteta za poduzeće nastupa i prije stečaja poslovnog partnera • Rizik suvereniteta

14. Operativni rizik • Proizlazi iz neadekvatnih procesa, ljudi ili sustava • Dovode do pogrešaka u provedbi transakcija, prekasnog zatvaranja pozicija, nedobivanja informacija ili pak dobivanja pogrešnih informacija i sl. • Smanjenje izloženosti kroz – pojednostavljenje poslovnih sustava, jasnu raspodjelu odgovornosti, stroge interne mehanizme kontrole i sl.

15. Reputacijski rizik • Mogućnost nastanka štete izvan granica operativnih gubitaka, a proizašlih iz narušenog ugleda poduzeća. • Nije trenutni rizik, već traje dulji vremenski period, pa mu je ukupnu štetu vrlo teško izmjeriti. • Posljedice mu prvenstveno ovise o duljini trajanja, uzroku nastanka, te branši i osnovnoj djelatnosti poduzeća.

16. Zakonodavni i politički rizik • Mogućnost nastanka štete proizašle iz promijenjenih državnih politika ili promjena u političkom okruženju kao i kazne i troškove koje poduzeću odredi nadležno regulatorno tijelo. • Umanjuje se uspostavljanjem odgovarajućih politika i mjera zaštite (nor. korištenje standardiziranih ugovora radi izbjegavanje dvojake interpretacije klauzula) • Uz rizik reputacije – izrazito težak za kvantificiranje, te nije podložan formalnim mjerenjima i procjenama vjerojatnosti nastupa.

17. Subjektivnost u odlučivanju • Znanstvene teorije aksiomatski su pretpostavljale da ljudi u procesu donošenja odluka koriste sve dostupne informacije s ciljem donošenja optimalne odluke, te da su općenito racionalni u procesu donošenja odluka. • Upravljanje rizicima je iracionalno u ekonomskom smislu zbog toga što većina ili gotovo svi subjekti na tržištu loše procjenjuju veličinu i vjerojatnost nastupa različitih rizika. • Najslabija karika sustava za upravljanje rizicima jest ljudski faktor zbog toga što ljudi „nisu sposobni ispravno prosuđivati rizike“

18. Subjektivnost u odlučivanju • Glavna implikacija subjektivnosti jest u tome da individualne karakteristike donositelja odluke izravno utječu na procjenu vjerojatnosti i donošenje odluke. • Percipiranje rizika je kompleksan proces. Subjektivnost u percepciji rizika ovisi o četiri utjecajna čimbenika: • Načinu na koji razumijemo rizik, • Percepciji dobiti i gubitka, • Kognitivnoj pristranosti i • Obilježjima ličnosti.

19. Subjektivnost u odlučivanju NAČIN NA KOJI RAZUMIJEMO RIZIK • Vjerojatnost nastupa i veličina utjecaja ključne su dimenzije rizika, no da li donositelji odluka vode računa samo o njima? • Dvije su dodatne komponente koje utječu na to kako ljudi razumijevaju rizik, a to su čimbenik straha (subjektivni stav donositelja odluke o tome koliko se boji posljedica nastupa određenog rizika)i čimbenik kontrole (subjektivna procjena donositelja odluke o tome koliko samostalno može utjecati na nastup rizika i njegove posljedice). • Primjeri?

20. Subjektivnost u odlučivanju PERCEPCIJA DOBITI I GUBITKA • Ljudi su skloniji prihvaćati veće rizike u područjima percipiranih gubitaka, dok će suprotno vrijediti za područje percipiranih dobitaka. • Snažnije reagiraju na gubitak od dobitka u istom iznosu • Skloni precjenjivanju malih vjerojatnosti, a podcjenjivanju velikih vjerojatnosti • Percepcija dobitka ili gubitka ovisi o vrijednosti koju je donositelj odluke postavio kao referentnu točku, a koja je najčešće posve iracionalno utemeljene.

21. Subjektivnost u odlučivanju KOGNITIVNA PRISTRANOST • Osobno sustavno iskrivljenje percepcije • Uvjetovana je načinom razmišljanja gdje ljudi koriste pravila ili prečace kako bi ubrzali odlučivanje i pojednostavili donošenje kompleksnih odluka. • Dostupnost informacija; pristranost potvrđivanja i iluzija kontrole

22. Subjektivnost u odlučivanju OBILJEŽJA LIČNOSTI • Utječu na percepciju nekog događaja kao prilike ili prijetnje, odnosno izravno formiraju sklonost ili averziju prema rizicima • Osobe visoko rizičnog profila podcjenjuju nastup i veličinu rizika • Karakteristike visoko rizičnog profila: otvorenost, potraga za uzbuđenjem, tvrdoglavost, te niske razine emotivnosti i savjesnosti.

23. Upravljanje subjektivnošću u odlučivanju • Prepoznavanje čimbenika koji dovode do subjektivnosti • Svrha upravljanja vlastitom subjektivnošću? • Otpor kao reakcija na promjene • Ležerna korporativna kultura i loš sustav organizacijskog upravljanja