Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi

1. Konferencija DANI HRVATSKOG OSIGURANJA 2010 14.-16. studenoga 2010. FalkensteinerResort Borik, Zadar Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi Prezentacija rezultata istraživačkog projekta Prezentiraju: prof.dr.sc. Maja Vehovec i dr.sc. Ivona Škreblin Kirbiš

2. Konferencija DANI HRVATSKOG OSIGURANJA 2010 14.-16. studenoga 2010. FalkensteinerResort Borik, Zadar Sadržaj • O istraživačkom projektu • Demografske promjene • Definiranje primjerenosti • Objektivni pokazatelji projekcija mirovinskih prihoda • Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu • Zaključak • Preporuke

3. Konferencija DANI HRVATSKOG OSIGURANJA 2010 14.-16. studenoga 2010. FalkensteinerResort Borik, Zadar Naziv projekta:Starenje stanovništva i održavanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi Naručitelj:Hrvatska gospodarska komora Nositelj:Ekonomski institut, Zagreb Trajanje istraživanja:rujan - studeni 2010. Projektni tim: Danijel Nestić Andreja Radić IvonaŠkreblinKirbiš Sandra Švaljek Iva Tomić Maja Vehovec, voditeljica projekta

4. 1. O istraživačkom projektu Cilj istraživanja:Kako postići primjereni životni standard u trećoj životnoj dobi u Hrvatskoj? • Definirati primjerene mirovinske prihode zbog starenja stanovništva; • Ustanoviti kolika je odgovornost države, a kolika pojedinca u planiranju primjerenih mirovinskih prihoda.

5. 2. Demografske promjene: očekivano trajanje života Izvor: DZS. Izvor: Eurostat i DZS. Očekivano trajanje života u RH za žene i muškarce se produljuje. Žene u RH će u 2050. godini živjeti u prosjeku do 83 godine života, ali to će biti nešto kraći vijek života u usporedbi s drugim izabranim zemljama.

6. 2. Demografske promjene: projekcija kretanja ukupnog stanovništva Izvor: DZS. Izvor: Eurostat. Broj stanovnika Hrvatske kontinuirano se smanjuje. Takav trend je prisutan i u drugim NMS zemljama EU, a neto migracijski tokovi neće imati preveliki utjecaj.

7. 2. Demografske promjene: udio starije populacije i omjer ovisnosti starijih Izvor: DZS. Izvor: Eurostat i DZS. Udio starije populacije RH se u ukupnom stanovništvu povećava. Omjer ovisnosti starijih u odnosu na stanovništvo u radnoj dobi 2050. bit će manje izražen u RH u odnosu na druge izabrane zemlje. Broj umirovljenika u RH 2009. godine je za 55 posto veći od broja osoba starijih od 65 godina!

8. 2. Demografske promjene: rizik od siromaštva Izvor: Eurostat. Stopa rizika od siromaštva starijih (65+) u Hrvatskoj značajno je veća u odnosu na EU15, NMS12 i NMS10.

9. 2. Demografske promjene: stope zamjene Izvor: Eurostat. Teoretska stopa prosječne zamjene (prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću) u RH 2009. godine iznosila je 40,61 posto.

10. 3.Definiranje primjerenosti Primjerenost (adequacy) – ne postoji jedinstvena definicija za sve zemlje i za sva vremena. Postoji uži i širi obuhvat primjerenosti; Mjerilo koje se smatra korisnim za mjerenje primjerenosti je neto stopa zamjene: omjer vrijednosti prve mirovine u odnosu na zadnju plaću iz radnog odnosa; Neto stope zamjene ovise o: I. Održavanju razineprimjerenostimirovina iz prvog i drugog stupa što je odgovornost države uz ograničenja fiskalne održivosti; II. Održavanju razineprimjerenosti dodatnih mirovinskih prihoda iz dobrovoljne štednje što je odgovornost pojedinca u planiranju životnog standarda za treću životnu dob.

11. 4.Objektivni pokazatelji projekcija mirovinskih prihoda Neto stope zamjene - OSOBA A: 25 godina

12. 4.Objektivni pokazatelji projekcija mirovinskih prihoda NETO OMJERI ZAMJENE Osobe s dvostrukom prosječnom neto plaćom imaju niži ukupni neto omjer zamjene zbog ugrađenih relativno snažnih elementa solidarnosti za mirovine iz 1. stupa.

13. 4.Objektivni pokazatelji projekcija mirovinskih prihoda DODATNA PRIVATNA ŠTEDNJA Za postignuti 50 i 70 posto neto stope zamjene sve dobne skupine svih razina primanja moraju dodatno privatno štedjeti.

14. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu INFORMIRANOST NEMA STATISTIČKI ZNAČAJNIH SPOLNIH RAZLIKA ZA AKTIVNE ISPITANIKE. RELATIVNO NISKA INFORMIRANOST I PASIVNOST U KORIŠTENJU RAZLIČITIH KANALA INFORMIRANJA.

15. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu INFORMIRANOST – postotak ispitanika koji uopće ne poznaju navedeni oblik štednje

16. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu DOSADAŠNJA ŠTEDNJA • 14,3% AKTIVNIH I 24,1% UMIROVLJENIH NE ŠTEDE NITI U JEDNOM OBLIKU.

17. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu DOSADAŠNJA ŠTEDNJA • Faktorska analiza pokazuje da se navedeni oblici štednje koje smo mjerili grupiraju u 3 skupine (faktora): • KLASIČNA ŠTEDNJA: depoziti, gotovina, (nekretnine) • RIZIČNA ŠTEDNJA: investicijski fondovi, dionice • CILJANA ŠTEDNJA: 3. m. stup, ž. osiguranja, stambena štedionica • Koje demografske varijable uz informiranost predviđaju dosadašnju ciljanu štednju? • Mlađe žene viših osobnih primanja koje su informiranije češće štede u ovim oblicima

18. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu VAŽNOST DRŽAVNIH POTICAJA POTICAJI SU ZNAČAJNO VAŽNIJI AKTIVNIM ŽENAMA U ODNOSU NA AKTIVNE MUŠKARCE, ALI SAMI PO SEBI NEMAJU VELIKI UTJECAJ. ISPITANICI U PROSJEKU POZNAJU JEDAN OBLIK ŠTEDNJE ZA KOJI DRŽAVA DAJE POTICAJE.

19. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu PLANIRANA ŠTEDNJA AKTIVNE ŽENE ZNAČAJNO VIŠE PLANIRAJU ŠTEDJETI U OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA I STAMBENIM ŠTEDIONICAMA. ISPITANICI OPĆENITO IMAJU NISKO IZRAŽENE PLANOVE ZA ŠTEDNJU.

20. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu PRIMJERENOST ŠTEDNJE

21. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu POVJERENJE U ŠTEDNJU

22. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu USPOREDBA PRIMJERENOSTI I POVJERENJA KOD AKTIVNIH OZNAČENI SU ONI OBLICI ŠTEDNJE KOD KOJIH JE POVJERENJE NIŽE U ODNOSU NA PRIMJERENOST ZA BAREM 0.2 BODA NA SKALI.

23. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu PRIMJERENOST PRIHODA PRIMJERENI OMJER ZAMJENE AKTIVNIH = 84% PRIMJERENI OMJER ZAMJENE AKTIVNIH S PROSJEČNOM PLAĆOM = 114% PRIMJERENI OMJER ZAMJENE AKTIVNIH S DVOSTRUKOM PROSJEČNOM PLAĆOM = 66% NEMA RAZLIKA IZMEĐU ONOGA ŠTO MISLE AKTIVNI I UMIROVOLJENI.

24. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu PRIMJERENOST PRIHODA NEMA RAZLIKA IZMEĐU ONOGA ŠTO MISLE AKTIVNI I UMIROVOLJENI.

25. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu PRIMJERENOST PRIHODA AKTIVNE ŽENE U MANJOJ MJERI SMATRAJU DA ĆE IMATI PRIMJERENU PENZIJU. POSTOJI SVIJEST ISPITANIKA O TOME DA TREBAJU PLANIRATI DRUGE IZVORE PRIHODA OSIM PENZIJE KAKO BI IMALI PRIMJERENA PRIMANJA.

26. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu OSTALI IZVORI PRIHODA U MIROVINI (20% umirovljenika i 51% aktivnih kojima penzija nije/neće biti glavni prihod) PRILIKOM ODABIRA DODATNIH PRIHODA PRETPOSTAVLJAJU DA ĆE BITI ZDRAVI.

27. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu Kako se razlikuju oni koji štede u životnom osiguranju od onih koji ne štede u životnom osiguranju? • Više su obrazovani i imaju viša osobna primanja; • Više su informirani i koriste više sve kanale informiranja osim putem poslodavca; • Važniji su im državni poticaji za odabir štednje; • Planiraju više štedjeti i dalje u obliku osiguranja, te u depozitima, stambenim štedionicama, dodatnim nekretninama; • Sve oblike štednje smatraju primjerenijim načinom štednje za mirovinu osim 3. stupa (gdje nema razlika) i gotovine (koju smatraju manje primjerenom kao štednju za mirovinu); • Imaju više povjerenja u sve oblike štednje, osim gotovine (gdje nema razlike); • U većoj mjeri smatraju da će imati dostatne ukupne prihode tijekom umirovljenja i oslanjaju se na veći broj dodatnih prihoda (pored penzije).

28. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu Kako se razlikuju oni koji štede u životnom osiguranju od onih koji ne štede u životnom osiguranju? ISPITANICI KOJI ŠTEDE U ŽIVOTNIM OSIGURANJIMA U VEĆOJ MJERI DIVERZIFICIRAJU SVOJU ŠTEDNJU OD ONIH KOJI NE ŠTEDE U ŽIVOTNIM OSIGURANJIMA.

29. 5. Subjektivne percepcije stanovnika Hrvatske o štednji za mirovinu KOJI STAVOVI UZ INFORMIRANOST PREDVIĐAJU PLANOVE O ŠTEDNJI U ŽIVOTNOM OSIGURANJU? • INFORMIRANOST I POVJERENJE • Aktivni ispitanici koji su više informirani i imaju više povjerenja u životno osiguranje kao oblik štednje, planiraju u većoj mjeri štedjeti u ovom obliku. • Zanimljivo je da ispitanikova procjena o tome koliko je životno osiguranje primjereni oblik štednje za mirovinu nije značajan prediktor njihovog planiranog ponašanja.

30. 6. Zaključak • DEMOGRAFSKE PRIJETNJE STARENJA STANOVNIŠTVA: • U RH je 2009. broj umirovljenika je bio 55 posto veći od broja stanovnika starijih od 65 godina; • Primjerenost mirovina mjerena prosječnom teoretskom stopom zamjene u 2009. godini iznosila je 40,6 posto; • Rizik od siromaštva stanovnika RH iznad 65. godina života već je sada znatno veći u odnosu na EU15, NMS12 i NMS10; • Projekcije pokazuju da će se ukupan broj stanovnika smanjivati, ali će se životni vijek produžiti; • Dio populacije u radnoj dobi će se kontinuirano smanjivati, a omjer ovisnosti starije populacije će se kontinuirano povećavati. • Održavanje primjerenosti mirovina u budućnosti ovisi o neto stopama zamjene mirovina koje se mijenjaju sa starenjem stanovništva!

31. 6. Zaključak (nast.) PROJEKCIJE MIROVINA IZ OBAVEZNOG MIROVINSKOG OSIG.: • za prosječnu plaću neto stopa zamjene na dan umirovljenja: - hipotetski primjeri iz I stupa: 21-24 posto - hipotetski primjeri iz I i II stupa: 34-35 posto • za dvostruko prosječnu plaću neto stopa zamjene na dan umirovljenja: - hipotetski primjeri iz I stupa: 19,7-19,9 posto - hipotetski primjeri iz I i II stupa: 31-36 posto Neto stopa zamjene iz I i II stupa u odgovornosti je DRŽAVE. Nadogradnja neto stope zamjene odgovornost je POJEDINACA. Razlike do neto stope zamjene od 50 i 70 posto mogu se nadograditi jedino iz privatne štednje za mirovinu! Za primjerenost mirovinskih prihoda u trećoj životnoj dobi podjednako su odgovorne i država i pojedinac. Odgovornost nije supstitutivna već komplementarna!

32. 6. Zaključak (nast.) SUBJEKTIVNE PERCEPCIJE STANOVNIŠTVA O ŠTEDNJI ZA MIROVINU: • Veliki dio ispitanika iz reprezentativnog uzorka ne poznaje oblike štednje za mirovinu ili ih slabo poznaje. Svjesni su svoje slabe informiranosti; • Dosadašnja štednja umirovljenika i aktivnih koncentrirana je u gotovini i bankarskim depozitima, ali aktivni tome dodaju i životna osiguranja; • Diversifikaciji oblika štednje skloniji su oni koji štede u životnim osiguranjima; • Državni poticaji nisu od ključne važnosti za štednju, ali oni koji se odlučuju na štednju uživotnimosiguranjima ocjenjuju ih važnim faktorom; • Primjerenim oblicima štednje za ugodan život u mirovini smatraju se: nekretnine, životna osiguranja i bankarski depoziti; • Planiranje štednje je nisko, a značajno ovisi o informiranosti i povjerenju u oblike štednje;

33. 6. Zaključak (nast.) SUBJEKTIVNE PERCEPCIJE STANOVNIŠTVA O ŠTEDNJI ZA MIROVINU (nast.): • Ispitanici su svjesni potrebe za dodatnim privatnim mirovinskim prihodima, no problem je u tome što ih vide u honorarnom radu i poljoprivredi što podrazumijeva dobro zdravlje koje mogu i ne moraju imati u trećoj životnoj dobi; • Ispitanici intuitivno procjenjuju da bi privatna štednja za mirovinu trebala započeti u 24 godini s izdvajanjem od oko 360 kuna mjesečno; • Aktivni koji imaju prosječna primanja procjenjuju primjerenost prihoda u mirovini na razini osnovnih životnih troškova; Aktivni koji imaju dvostruko veća primanja procjenjuju primjerenost prihoda na sličnoj razini što znači da ih također vezuju uz osnovne životne troškove i solidarno se povezuju s ostalim umirovljenicima.

34. 7. Preporuke • Kako informiranost i povjerenje predviđa planiranje štednje za treću životnu dob pretpostavlja se da bi nacionalna sustavna edukacija potakla planiranje štednje za mirovinu: • Primjer: budući će dodatni mirovinski prihodi mnogima tek omogućiti osnovni životni standard u mirovini preporučuje se izgradnja jednostavnog informacijskog kalkulatora na internetu na kojem svatko može izračunati svoju mirovinu! • Upozorenje: sustavnu edukaciju stanovništva ne bi trebala provoditi niti jedna zainteresirana strana ponuđača proizvoda! • Budući će RH biti zemlja sa sve starijim stanovništvom potrebna je također nacionalna kampanja o promjeni predrasuda o starijim radnicima (“inferiorniji”) jer će i o njihovoj zaposlenosti ovisiti blagostanje cjelokupnog društva; • Treći mirovinski stup nije zadobio povjerenje stanovništva, pa se predlaže da se ispitaju i uklone slabosti koje su na to utjecale.