ŠTO ZNAČI BITI MENTOR ŠKOLSKOM KNJIŽNIČARU PRIPRAVNIKU? Dr. sc. Dinka Kovačević OŠ “Antun Mihanović” Slav. Brod Zagreb

1. ŠTO ZNAČI BITI MENTOR ŠKOLSKOM KNJIŽNIČARUPRIPRAVNIKU?Dr. sc. Dinka KovačevićOŠ “Antun Mihanović” Slav. BrodZagreb, 22. listopada 2008.

2. O pripavničkom stažu i stručnom ispitu (rezultati anketnog ispitivanja) Pripravnici • Mišljenje o obvezi stažiranja i polaganja stručnog ispita • Iskustva pripravnika u ostvarivanju Programa pripravničkog staža • Ostvarivanje programa pripravničkog staža i zastupljenost profesionalizacije • Mišljenje o trajanju pripravničkog staža • Prijedlozi za poboljšanje ustrojstva pripravničkog staža i stručnih ispita

3. . . . Sveučilišni profesori metodike • Mišljenje o stručnim ispitima • Ostvarivanje programa pripravničkog staža i zastupljenost profesionalizacije • Stručni nedostatci pripravnika kako ih vide profesori metodike • Dužina pripravničkog staža • Ocjenjivanje stručnoga ispita • Prijedlozi za poboljšanje programa stažiranja i polaganja stručnga ispita

4. . . . Prosvjetni savjetnici • Mišljenje prosvjetnih savjetnika o sustavnom uvođenju učitelja i stručnih suradnika u struku • Stručni nedotatci pripravnika kako ih vide prosvjetni savjetnici • Stručni nedostatci pripravnikova mentora • Dužina pripravničkoga staža • Ocjenjivanje stručnoga ispita • Prijedlozi za poboljšanje programa stažiranja i polaganja stručnoga ispita

5. Podudarnosti i razlike Više od 50% anketiranih pripravnika, više od 70% profesora metodike i više od 90% prosvjetnih savjetnika misli da sustavno uvođenje pripravnika u struku može puno pridonijeti njihovu osamostaljivanju i poboljšanju profesionalne osposobljenosti.

6. . . . • Pripravnici kao neposredni sudionici tog procesa malo su kritičniji: (30% tvrdi da su im sustavno uvođenje u struku i polaganje stručnog ispita samo djelomično pomogli.) • Razlozi: nepravodobno reagiranje škole, prepuštanje pripravnika samome sebi u početku kada mu je pomoć najpotrebnija, nedovoljno stručnih mentora, formalno shvaćanje pripravničkog staža. Sustavno uvođenje učitelja u struku je korisno jer potiče na stalno unaprjeđivanje svoje uloge u odgoju i obrazovanju, na promišljanje svojih metodičkh postupaka i njihovog stalnog osuvremenjivanja

7. Za kakvo se izvođenje nastave osposobljavaju pripravnici tijekom pripravničkog staža? • 57% prosvjetnih savjetnika, 48% profesora metodike i 38% pripravnika: izvođenje nastave koja učenike pretežno vodi zapamćivanju “gotovih činjenica i generalizacija” • stjecanje rutine brzog “prelaženja gradiva” • pretežno bavljenje kvantitativnom stranom gradiva, a manje kvalitativnim pristupom učenicima

8. Trajanje pripravničkog staža • 58% anketiranih pripravnika i 56% prosvjetnih savjetnika misli da godina dana pripravničkog staža u potpunosti zadovoljava • 68% profesora metodike tvrdi da godina dana ne zadovoljava • samo 32% metodičara tvrdi da zadovoljava Većina profesora metodike i više od 50% prosvjetnih savjetnika predložili su dvije godine pripravničkog staža

9. . . . • 61% profesora metodike i 57% prosvjetnih savjetnika tvrdilo je da bi se opći uspjeh na stručnom ispitu trebao iskazati ocjenom od 1 do 5 jer brojčana ocjena s dosta pouzdanosti ukazuje na kvalitetu rada učitelja. Postojećim ocjenjivanjem “položio”, “nije položio”, zakinuti su bolji i ambiciozniji pripravnici na račun prosječnih

10. Prijedlozi za poboljšanje ustroja pripravničkog staža(pripravnici, prosvjetni savjetnici i profesori metodike) • Obveza uvođenja stručno-metodičkih radionica pod vodstvom istaknutih mentora • Definirati status mentora: njegove povlastice i obveze. Ustrojiti posebne oblike usavršavanja za mentore, radi promicanja suvremenih metodičkih postupaka u nastavi te inventivnijeg i kreativnijeg rada • Pripravnicima i njihovim mentorima je potrebno smanjiti broj sati neposrednog rada u nastavi, kako bi imali potrebno vrijeme za suradnju i usavršavanje • Pripravnici ne bi smjeli raditi u udaljenim područnim odjeljenjima, gdje ne mogu dobiti potrebnu stručnu pomoć (prema zadaćama Programa) • Potrebno je sve škole opremiti nužnom metodičko-didaktičkom literaturom, barem onom koja se nalazi na popisu Programa stručnih ispita.

11. . . . Radi unaprjeđivanja uvođenja pripravnika u učiteljsku profesiju kao izuzetno značajne dionice stalnog stručnog usavršavanja prijeko je potrebno provoditi akcijska i druga istraživanja. Time će se stvarati stručna podloga za razvoj ove djelatnosti i tako uključivati hrvatsko školstvo u europske standarde i u ovome području.

12. Pismenost za 21. stoljeće • Osposobljavanje za čitanje s razumijevanjem • Vještine jasnog komuniciranja • Osposobljenost za rješavanje problema • Vještine i spremnost za rad u timu • Osposobljenost za rad s novim informacijskim tehnologijama • Osposobljenost za trajno, cjeloživotno učenje

13. Hrvatski nacionalni obrazovni standard - HNOS • standardi odgojno-obrazovnih sadržaja • standardi obrazovnih postignuća (znanja, umijeća i sposobnosti) • standardi poučavanja • standardi praćenja i vrjednovanja učeničkih postignuća • standardi stručnog osposobljavanja i usavršavanja učitelja • standardi za opremanje radionica tehničke kulture, školskih kabineta, školskih knjižnica i slično

14. Hrvatski nacionalni obrazovni standard - HNOS Temeljni cilj – razviti trajna znanja, vještine i sposobnosti učenika kroz rasterećenje učenika i uvođenje nove odgojno-obrazovne paradigme PROMJENA OBLIKA, STRATEGIJA I NAČINA POUČAVANJA

15. Informacijska pismenost • Uključuje razumijevanje i uporabu informacija ne samo iz klasičnih izvora znanja, nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom

16. Informacijska pismenost • Informacijska i komunikacijska tehnologija otvaraju široke mogućnosti cjeloživotnom učenju • Pridonose demokratizaciji procesa učenja i ostvarenju fleksibilnog i individualiziranog obrazovanja za sve Efektivno znanje (upotrebljivo, povezano i primjenjivo)

17. Informacijska pismenost • Školska knjižnica poučava učenike projektno-istraživačkom radu, potiče ih na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju, selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija u svrhu razvijanja osobne odgovornosti pri stjecanju vještina samostalne uporabe

18. Učenje temeljeno na izvorima znanja • Prilagodljivost različitim stilovima učenja • Kvalitetnije usmjeravanje na temu istraživanja • Povećavanje postignuća u učenju kroz iskustvene korake • Poticanje i razvijanje učeničke samostalnosti

19. Kurikulum Podrazumijeva opsežno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne elemente, ustrojstvo te kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa.

20. Odgojno-obrazovne vrijednosti Vrjednovanje i samovrjednovanje Odgojno-obrazovni ciljevi - kompetencije KURIKULUM Metode i sredstva odgojno-obrazovnog rada Odgojno-obrazovni sadržaji (nastavni plan i program, syllabus, kurikulum) Organizacija odgojno-obrazovnog rada Načela obrazovnog rada

21. Temeljne kompetencije • komunikacijske • matematičke • informatičko-tehnologijske • prirodno-znanstvene • socijalne • poduzetničke • učiti kako učiti • opća kultura

22. Učenje i shvaćanje procesa učenja u kurikularnom pristupu • Učenje postaje važno za rješavanje svakodnevnih problema • Učenje omogućuje pristup svim područjima života i djelovanja • U prvom planu je razvoj kompetencija učenika za snalaženje u novim situacijama • Naglašava se situacijsko i praktično učenje umjesto teorijskog i verbalnog Interakcija između svih sudionika obrazovanja

23. Operativni program pripravničkog staža za uvođenje i osposobljavanje školskog knjižničara – pripravnika za samostalan rad u školskoj knjižnici

24. Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovoj školi Program pripravničkog staža Svrha: uvođenje i osposobljavanje pripravnika za samostalni odgojno-obrazovni rad i polaganje stručnog ispita ( NN, br.79 od 30 kolovoza 1993.) Ministar kulture i prosvjete donio je ovaj Pravilnik na temelju članka 75. i 79. Zakona o osnovnom školstvu (NN, br. 59/90. i 27/93.)

25. Stažiranje i polaganje stručnog ispita • Svrha: uvođenje i osposobljavanje stručnog suradnika školskog knjižničara za samostalno ostvarivanje Godišnjeg plana i programa rada školske knjižnice i uspješno polaganje stručnog ispita • Prvi korak u procesu trajnog profesionalnog obrazovanja • Utvrđivanje osposobljenosti pripravnika za primjenu stečenih znanja u svakodnevnoj praksi • Aktivno sudjelovanje u razvoju knjižničarske struke i kvalitetnijeg odgojno-obrazovnog procesa/sustava

26. Uljudno i pedagogijsko komuniciranje Učenici, učitelji, stručni suradnici, ravnatelj, osoblje škole, roditelji, vanjski korisnici Istinska, otvorena i dvosmjerna profesionala komunikacija i razvijanje otvorene i prirodne interakcije u školi

27. Školski knjižničar pripravnik-mentor • Osobine pripravnika i mentora • Ravnatelj, stručni suradnici i drugi učitelji,vanjski suradnik ili viši savjetnik Agencije, zadužen za praćenje pripravnika • Povjerenje i osobno poštivanje • Partnerstvo = timski suradnički rad i profesionalnost Puna i dužna obostrana pozornost

28. Kako biti uspješan? • Više slušaj, manje govori! • Razgovaraj što češće! • Pitaj za pojašnjenje! • Kloni se izravnih savjeta! • Pobrini se za povjerenje i usmenu pomoć! • Uvažavaj čuvstva! • Opuštenost i otvorenost!

29. Pripravnici o mentorici - vrjednovanje Program stažiranja=Dnevnik stažiranja • Temeljit, opsežan, detaljan: teme raznovrsne i iskoristive, primjerene dobi učenika i prilagođene okolnostima(mali prostor, učenici s teškoćama, područna škola), sadržaji prepoznati kao potrebni, učenici uživali i s lakoćom pristupali zadaćama, istovremeno učili, igrali se i imali prostora za izražavanje svoje osobnosti i mišljenja. Rezultat: prava mala umjetnička djela • U potpunosti priprema školskog knjižničara pripravnika za rad u školi te daje temelje za kvalitetnog stručnog suradnika

30. . . . Metode i oblici rada • Raznovrsne, najčešće slobodan razgovor koji je doveo do briljantnih zaključaka dječjih umova, rad na tekstu, izlaganje,prepričavanje, radionički oblici rada-postignuta zanimljivost, izbjegnuta monotonija • Rad u paru, skupni rad, individualan rad najrjeđi-istaknuta važnost pripadnosti grupi, razvijanje osjećaja zajedništva

31. . . . Mentorica • Naučila nas što znači biti školski knjižničar • Suvremeni pristup radu kroz kvalitet, sadržajno bogatstvo i stručno vođenje kroz program • S lakoćom i umješnošću prenosi svoje bogato znanje pripravnicima • Savjetima i smjernicama pomogla nam da primijenimo svoje znanje i vještine uvjetima rada u našim školskim knjižnicama • Opsežnom pripremom i suradnjom olakšala nam je odlazak na stručni ispit i omogućila nam da budemo sigurni u sebe i svoj rad

32. Literatura • Cindrić, M., Jakopović, S., Lončarić, N. Priručnik za stručni ispit učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Zagreb: Znamen, 1994. • Kovačević, D., Lasić-Lazić, J., Lovrinčević, J. Školska knjižnica – korak dalje Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti: Altagama, 2004. • Priručnik za stručni ispit učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu. Priredila Jadranka Marušić. Zagreb: Zavod za školstvo Republike Hrvatske, 2006. • Znanjem do znanja: prilog metodici rada školskog knjižničara / J. Lovrinčević, D.Kovačević, J.Lasić Lazić, M. Banek Zorica. – Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005.

33. Hvala na pozornosti!