Osnove koncepta programa zaštite mentalnog zdravlja pri službama ZJZ

1. Osnove koncepta programa zaštite mentalnog zdravlja pri službama ZJZ Prof.dr.sc. S.Sakoman Voditelj Referentnog centra za ovisnosti o drogama, MZSS, Zagreb, Vinogradska 29 E-mail: slavko.sakoman@gmail.com MZSS, travanj, 2010.

2. Važnost projekta zaštite mentalnog zdravlja • Unutar postojećih državnih institucija nadležnih za primarnu i sekundarnu zdr. zaštitu, nerazmjerno potrebama, somatska medicina orijentirana na kurativu, guta ogromne resurse. • Psihijatrija, kao specijalistička grana, je marginalizirana na razini primarne zaštite a u odnosu na druge somatske specijalizacije, na margini je sekundarne zaštite • Poseban je problem dječja i adolescentna psihijatrija i sveukupna amb. zaštita mentalnog zdravlja.

3. U zdravstvenoj politici .. • dominira “afirmacija bolesti” i promocija vrhunske somatske medicine i hospitalni programi, • dok su promocija zdravlja, izvan bolnički programi i primarno preventivno djelovanje marginalizirani • Koliko sredstava stoji jedna transplantacije jetre a koliko se nego izdvaja za prevenciju pijenja i HCV infekcije koja razara tisuće jetara….

4. Preveliki je disbalans angažiranih resursa; prevencija : bolest • Dominira čekanje pojave bolesti, umjesto proaktivnog djelovanja usmjerenog na čuvanje zdravlja i ranu intervenciju • Jer se na dijagnostici, zahvatima i lijekovima ostvaruje profit, a oni koji kontroliraju profit, imaju i MOĆ kojom utječu na zdravstvenu politiku a time i na distribuciju novca HZZO-a

5. Važna uloga sustava za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja • Djecu treba odgajati za samosvjesno i odgovorno ponašanje kojim čuvaju i unapređuju vlastito tjelesno ali i ment. zdr. Što je važnije od zdravlja i života? • Zdravlje čovjeka u značajnoj mjeri ovisi o ponašanju čovjeka (od hrane do droga..) • Ponašanje je odraz kvalitete funkcionalnosti mozga, njegovog mentalnog ustroja, koji se gradi odgojem

6. U dodiplomskoj izobrazbi … • Marginalni je prostor planiran za područje mentalnog zdravlja, psihološke medicine, psihijatrije (posljedica: slabo razumijevanje ljudskog ponašanja i interakcija…) • Liječnik i druge zdr. profesije slabo su educirani i motivirani za djelovanje na prostoru primarne prevencije poremećaja ponašanja i mentalnih poremećaja

7. Prevalencija mentalnih poremećaja (udio u apsentizmu, invalidnosti) • Bolesti ovisnosti; pušenje, alkohol, lijekovi, droge, kocka “osiguravaju” dijagnozu za gotovo 40% punoljetnog stanovništva. • Psihofiziološki poremećaji i bolesti • Somatoformni poremećaji • Anksiozni poremećaji (stres…) • Poremećaj raspoloženja (depresija) • Poremećaji hranjenja, sna, seksualnog funkcioniranja….. Bol ….. • Poremećaji osobnosti i rizična ponašanja (od onih u prometu do rekreacije….)

8. Današnja psihijatrija • Marginalno (i više verbalno) angažirana u programima zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja • Prevladava orijentacija na čekanje bolesnika (na “terenu” nije prisutna) • U liječenju dominira djelovanje na simptome a ne uzroke brojnih poremećaja • Pod prevelikim je utjecajem farmaceutske industrije (biološki pristup)

9. Mentalno zdravlje – u Zavode u javno zdravstvo (ZJZ), zašto? • Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja • ZJZ nisu ustanove za zaštitu zdravlja ako to ne uključuje i tu “komponentu” – mentalno zdravlje • Zato je logično da se proširilla djelatnost tih temeljnih državnih ustanova i na područje mentalnog zdravlja

10. Dobro je da se razvoj sustava za zaštitu mentalnog zdravlja povjerio ZJZ • Jer su Domovi zdravlja kao koncept razoreni i marginalizirani. • Jer su HZJZ i županijski zavodi opstali kao jedini siguran temelj državnog sustava za prim. zaštitu javnog zdravlja • Jer je zaštita mentalnog zdravlja marginalizirana u mreži drugih zdravstvenih ustanova nadležnih za zaštitu i unapređenje javnog zdravlja • Jer su Službe zaprevenciju ovisnosti pri ZJZ potvrdile isplativost takvog koncepta interdisciplinarnog djelovanja u lokalnoj zajednici

11. Pretpostavke za razvoj Službi za mentalno zdravlje • Izraditi provedbeni program temeljem Strategije (pristup proaktivnog djelovanja na institucije i ciljne populacije na razini vrlo lokalne zajednice) • Osigurati dovoljno educiranih stručnjaka, psihologa, psihijatara… (za to treba nekoliko godina) • Osigurati sredstva za provođenje programa

12. Uloga i važnost psihologa • Liječnika nedostaje, psihijatara nema a za njihovu edukaciju potrebne su godine • Psiholozi su na neki način specijalisti za mentalno zdravlje i ljudsko ponašanje. • Modul izobrazbe prilagoditi potrebama društva • Prednost, “moraju” djelovati psihološkim metodama (jer ne mogu propisivati lijekove)

13. Psihološka komora bi trebala • Olakšati mladim psiholozima programe doedukacije za njihov rad u programima zaštite mentalnog zdravlja • Programi bi trebali biti dostupniji, jeftiniji

14. Što se ne smije dogoditi? • Da se djelovanje svede na “otvaranje” novih psihijatrijskih ambulanti “izvan sustava sadašnje psihijatrijske izvan-bolničke” službe • Da se aktivnost usmjeri na liječenje lijekovima • Da se gurne u drugi plan primarno preventivno djelovanje • i utjecaj na sustave preko kojih se pridonosi zaštiti mentalnog zdravlja pojedinih skupina ukupne populacije (škole, obiteljska medicina, poduzeća, razne druge državne institucije, sportski klubovi….)

15. Važno je da se razradi mehanizam sustavnog i • što ranijeg otkrivanja pojedinaca, pripadnika vulnerabilnih skupina (najčešće djece disfunkcionalnih obitelji), te da se osigura personalno prilagođena stručna pomoć i zaštita • Da se organizira što jednostavnije dostupna savjetodavna pomoć i tretman stručno vođenim razgovorom za osobe koje imaju mentalne probleme koji se javljaju kao posljedica poremećenih interpersonalnih odnosa (posao…) • i za obitelji opterećene težim maritalnim problemima i problemima u svezi odgoja djece

16. Koje dijagnoze? • Zlouporaba sredstava ovisnosti • Obiteljska patodinamika i disfunkcionalnost • Psihofiziološki poremećaji, stres, anksiozni poremećaji • Somatoformni poremećaji, psihogena bol.. • Blaža reaktivna (psihička) stanja, teškoće prilagodbe (mobing, gubitak posla, smrt…) • Problemi radi konflikata, poremećaj spavanja, seksualnog funkcioniranja, hranjenja… • Poremećaji ponašanja dječje dobi…

17. Primjer; aktivna briga za mentalno zdravlje rizične djece • Razred. Koliko ih je kojima “danas” treba stručna pomoć (po procjeni razrednika)? • Kako ih uočiti pravovremeno? • Veza škole i Centra za mentalno zdravlje • Tim za dijagnostiku, procjenu potreba • Provođenje zaštitnog postupka (s djetetom i njegovom obitelji)

18. Zaključno (Sakoman, 2010.) • Psihijatrija je opterećena stigmom • Novi sustav za mentalno zdravlje, u dijelu koji se tiče pomoći osobama “prije no što dobiju dijagnozu” mora biti afirmiran na način da se obitelji i osobe javljaju bez otpora i straha od stigme. • Vrlo važni dio programa je promocija mentalnog zdravlja i primarno preventivno djelovanje kroz škole ispred svega (model ŠPPO), kroz odgoj za zdravo, samozaštitno i nerizično ponašanje • Pritisak na poduzeća da brinu za ljudske resurse, programi kroz sportske organizacije….

19. HVALA NA PAŽNJI