Osobine ličnosti kao bitan faktor u očuvanju mentalnog zdravlja prosvjetnih radnika

1. Osobine ličnosti kao bitan faktor u očuvanju mentalnog zdravlja prosvjetnih radnika Samira Nukić Sarajevo, april 2008.godine

2. Uvod • 1. Struktura ličnosti • Ličnost je ukupnost i cjelovitost svih osobina čovjeka koji su kod svakog pojedinca organizovane i objedinjene na specifičan način, što mu daje pečat psihološke individualnosti i neponovljivosti. [1] • Strukturu ličnosti, prema Jungu, čine njene brojne komponente: svijest i nesvjesno, javna i privatna ličnost i td. Osnovna dimenzija orijentacije ličnosti su introverzija i ekstroverzija, a pomoćne funkcije su mišljenje, osjećanja, čulno opažanje i intuicija. Prevagom jedne ili druge gore navedene orijentacije nastaju osnovni tipovi ličnosti kao što su introvert i ekstrovert, a kombinacijom ovih tipova sa pojedinim funkcijama dobija se veći broj podtipova. • Tipovi nisu prosti i jednostavni, već su najčešće složen sklop većeg broja crta ili osobina. Najvažnije osobine koje određuju ličnost nazivaju se crtama ličnosti. Ove crte ličnosti upravo i utiču na to da se pojedinci odlikuju svojom osobenošću i dosljednošću u ponašanju i po tome se oni i razlikuju. Zato i kažemo da na osnovu ponašanja pojedinaca možemo zaključivati da li su oni: sebični, altruisti, energični, inicijativni...Takve osobine ličnosti su opšte i trajne i na osnovu njih možemo predviđati ponašanje pojedinaca u određenim situacijama. Postoje osobine ličnosti koje se odlikuju velikom opštošću i zato obuhvataju veći broj specifičnih crta kao što su temperament, karakter i sposobnosti. • [1]Dr Petar Stojaković, Psihologija za nastavnike, Banja Luka, 2002.godina, str. 24

3. Važni pojmovi • Struktura ličnosti • Temperament • Karakter i crte karaktera • Sposobnosti kao crte ličnosti • Razvoj ličnosti • Razvitak ličnosti je kontinuiran i stalan proces i traje od djetinjstva do kraja života. Taj razvitak zavisi od nasljednih osobina ličnosti ( temperament ), stečenih ( karakter ) i nasljednih i stečenih ( sposobnosti ). Ličnost nije prost zbir svih datih osobina. Sve zavisi od toga kako su te osobine povezane u jednu zajedničku strukturu. To je ono što daje ličnosti pečat ili «boju». Jedna osobina ima savim jednu «boju» kad je izdvojena, a sasvim drugu ako je posmatramo u interakciji sa drugim osobinama.

4. Zrela ličnost • Za istraživanje je potrebno doći do pojma zrela ličnost. Ako se ostvari integrativnost intelektualne, emocionalne i socijalne zrelosti možemo govoriti o zreloj ličnosti. • Osobine zrele ličnosti: • realističnost u ocjenjivanju stvarnosti, • prihvatanje sebe i drugih onakvih kakvi jesu, • spontanost u akcijama, • socijalna osjećanja i simpatija prema ljudima, • osjećaju se zadovoljnim svojim životom, ne predaju se lako kad naiđu problemi, • tolerantnost prema drugima, • vode računa ne samo o svojoj dobrobiti već i o dobrobiti drugih, • samopoštovanje i samokontrola

5. Mentalno zdravlje • Mentalno zdravlje bi trebalo shvatiti isključivo kao jedan vid zdravlja uopšte. Svjetska zdravstvena organizacija definiše zdravlje kao «stanje poptunog fizičkog, psihičkog i društvenog blagostanja, koje ne podrazumijeva samo odsustvo bolesti ili nemoći.». Ako smatramo da je mentalno zdravlje samo jedan element u mozaiku zvanom zdravlje, onda je nužno ukazati na teškoće koje se postavljaju prilikom rješavanja ovog problema. Čovjek nije samo «soma» ni samo «psiha», on je spoj jednog i drugog, a to se spajanje vrši u okruženju koje je uvijek manje ili više neprijateljsko, u kojem svakog časa stresovi nepovoljno utiču na njihovu nesigurnu ravnotežu .

6. Stres • Engl. Stress, snaga, sila, pritisak • «Stanje akutne tenzije u kojem se nalazi organizam i koje ga primorava da sva odbrambena sredstva stavi u pogon da bi se suočio s nekom ozbiljnom situacijom» (Ž. Dele). Termin stress praktično u isti mah označavu nespecifičnu reakciju organizma na bilo koju agresiju ( traumatsku, toksičnu, infektivnu, psihološku ) i agens agresije. • U savremenom životu stres se javlja kada nemamo rješenja za novonastale situacije. Osjećaj da je osoba bespomoćna da učini bilo šta sa vlastitim problemom povezana je sa nekoliko negativnih emocija poput anksioznosti i depresije, iz čega nastupaju i duševni poremećaji koji zahvaćaju: mišljenje, emocije, pamćenje, percepcije, psihomotorika, a sve to dovodi do duševnih poremećaja: neuroze, psihopatije, psihoze, depresije. • Svaka od naših emocija izaziva u organizmu lučenje hormona. «Dobri hormoni» koji poboljšavaju zdravlje idu uz ljubav, nježnost, sreću. Hormoni «stresa» lebde oko tuge, straha, bijesa, ljubomore... Ove emocije postaju opasne za organizam, a brojni fiziološki razlozi utiču da «hormoni stresa» prouzrokuju psihosomatske bolesti.

7. Kako sačuvati mentalno zdravlje ? • Stres je sastavni dio našeg života i ne možemo ga izbjeći, ali se možemo boriti, oslobađati organizam štetnih hormona, relaksirati. Koliko ćemo se uspjeti izboriti sa stresom i sačuvati mentalno zdravlje u najvećoj mjeri zavisi od osobina naše ličnosti.

8. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA • PROBLEM ISTRAŽIVANJA • Čovjek mora da upozna sebe, svoju ličnost, svoje emocionalne snage, psihičke sposobnosti, želje i sklonosti. To nije lako, najteže je upoznati sebe, priznati sebi ono što nije dobro u crtama svoje ličnosti, procijeniti svoje mogućnosti, nastojati da se usklade želje i prohtjevi sa stvarnim psihičkim potencijalom. Tada možemo reći da smo sami nešto učinili da spriječimo poremećaj svoje duševne ravnoteže i očuvamo mentalno zdravlje.

9. PROBLEM ISTRAŽIVANJA • Za rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama je posebno važno održavanje mentalne kondicije i duhovne uravnoteženosti.Međutim,uposlenici su izloženi dvostrukom pritisku:jednom koji na njih vrše spoljni faktori i drugom unutar njihove ličnosti koji nastaje kao rezultat sukoba između želja,nagona,osjećanja i postojećih društvenih propisa i normi.Veliko je opterećenje za kadar u prosvjeti da budu uzoriti i idealni,te zbog velikih očekivanja oni moraju biti stalno napregnuti što dodatno troši psihičku energiju i umanjuje odbrambene mehanizme.

10. PROBLEM ISTRAŽIVANJA • Treba znati očuvati jedinstvo svoje ličnosti, svoje mentalno zdravlje i ostati jaka i uravnotežena ličnost otporna na stresove. Mnogi savremeni psihijatri smatraju da idealno zdravi ljudi u duševnom pogledu ne postoje, ili da je njihov broj relativno mali. Svi ponekad pokazujemo izvjesna odstupanja od savršeno zdrave osobe ( naše reakcije ne možemo uvijek predvidjeti, emocionalno bučno reagujemo...). Zbog toga se mentalno zdrava ličnost rado mijenja pojmom zrela ličnost, a definišemo je kao osobu koja sadrži osobine ličnosti koje je izdvajaju iz grupe nezrelih i duševno labilnih ličnosti. • Osobine zrele ličnosti važne za istrživanje: • sposobnost kontrolisanja svojih emocija, • realističnost u ocjenjivanju stvarnosti, • spremnost da se izdrže neugodnosti, • prihvatanje sebe onakvim kakvi jeste, • odnos prema sebi, • odnos prema drugima, • poštovanje i osjetljivost za potrebe drugih.

11. PROBLEM ISTRAŽIVANJA • Važno je istaći da će se ovim istraživanjem pokušati pokazati da od osobina ličnosti, intelektualne, emocionalne i socijalne zrelosti zavisi kako ćemo doživjeti stres na radnom mjestu, te da su pozitivne reakcije na stres rezultat našeg pozitivnog unutrašnjeg stanja.

12. CILJ ISTRAŽIVANJA • Dovesti u vezu nivo očuvanja mentalnog zdravlja i osobine ličnosti ( temperament, karakter, sposobnosti ). • Na osnovu osobina zrele ličnosti globalno okarakterisati ispitanike i pretpostaviti koliko su spremni oduprijeti se stresu i očuvati svoje mentalno zdravlje

13. ZADACI ISTRAŽIVANJA • Ispitati mišljenje ispitanika o razlozima zašto su se odlučili baviti svojim pozivom. • Ispitati emocije koje poziv izaziva u ispitanicima ( zadovoljstvo pozivom, ponašanje učenika, posjete savjetnika i inspekcije ). • Ispitati stavove prema uzročnicima stresnih situacija ( saradnja i komunikacija sa roditeljima, stav prema kritici, iznenadne posjete časovima, ogledni časovi, stav prema pohvali ). • Ispitati socijalne stavove ( odnos prema sebi i drugima, način rješavanja nesuglasica).

14. HIPOTEZE • U skladu s prethodno utvrđenim ciljevima i zadacima istraživanja postavljene su sljedće hipoteze: • H1: Pretpostavlja se: što se osobine ličnosti ispitanika više podudaraju sa osobinama zrele ličnosti , to će otpornost na stres biti veća. • H2: Pozitivne reakcije na stres i pozitivni stavovi su pokazatelj dobrog mentalnog zdravlja.

15. UZORAK • Uzorak čine uposlenici OŠ «Mehmedalija Mak Dizdar». Uzorkom je obuhvaćen 31 ispitanik. Struktura ispitanika:

16. METODE ISTRAŽIVANJA • Metode teorijske analize • Deskriptivno-naučno istraživačka metoda – Servey postupak ove metode

17. INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA • Upitnik kombinovanog tipa ( pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, Likertova skala stavova). • Korišten je upitnik kombinovanog tipa. Prvo pitanje otvorenog tipa na koje ispitanici odgovaraju iznoseći svoje mišljenje. • Drugo, treće, četvrto i peto pitanje su zatvorenog tipa, gdje je ispitanicima ponuđeno pet ili šest odgovora, a oni odabiraju jedan. Bitno je istaći da ova pitanja otkrivaju emocije ispitanika, izazvane pažnjom učenika, posjetama savjetnika, opštim zadovoljstvom ili nezadovoljstvom na radnom mjestu. • Pitanja od broja 6 do 21 su u vidu skala ( Likertova skala stavova), tako da su ispitanici u intervalu od 1-5 rangirali koliko je određena tvrdnja tačna, odnsono koliko se vezuje za njihovu ličnost.

18. REZULTATI I ANALIZA ISTRAŽIVANJA • Odgovori na pitanja otvorenog tipa. • Neki od odgovora na pitanje: «Sjetite se i napišite zašto se bavite ovim poslom?» • Znanje nije znati, znanje je znanje dati. • Kreativnost i zajedničko stvaranje. • Ljubav prema djeci i pozivu. • Želja iz djetinjstva. • Sudbina. • Moja misija. • Entuzijazam i osjećaj zadovoljstva. • Rad sa djecom čini me mladim. • Humanost. • Egzistencija. • Posao mi omogućava da budem više sa porodicom. • Opet bih isto odabrala, ponosna sam na svoje zanimanje. • Zaviriti u dubinu dječijeg srca, otkriti u njemu sjeme dobrote i učiniti da iz tog sjemena izraste veliko stablo.

19. REZULTATI I ANALIZA ISTRAŽIVANJA • Odgovori na pitanja zatvorenog tipa. • «Moj posao čini da se osjećam:»

20. REZULTATI I ANALIZA ISTRAŽIVANJA • “Trudim se da zadovoljim sve epitete uspiješnog nastavnika, ali učenici se ipak ponašaju nedolično.”

21. REZULTATI I ANALIZA ISTRAŽIVANJA • «Pomisao na pretpostavku da moj posao nije dovoljno cijenjen čini me:»

22. REZULTATI I ANALIZA ISTRAŽIVANJA • “Kada je savjetnik na času ili inspekcija u kancelariji osjećam:”

23. REZULTATI I ANALIZA ISTRAŽIVANJA • Likertova skala stavova – stavovi prema uzročnicima stresa

24. REZULTATI I ANALIZA ISTRAŽIVANJA • Likertova skala stavova – stavovi ispitanika prema sebi i drugima

25. ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA • Ovim istraživanjem je trebalo pokušati pokazati da od osobina ličnosti, intelektualne, emocionalne i socijalne zrelosti zavisi kako ćemo doživjeti stres, očuvati uravnoteženost ličnosti, a samim tim i mentalno zdravlje. • 1. Neophodno je podsjetiti da smo dosta kompleksan pojam «mentalno zdrava ličnost» zamijenili pojmom zrela ličnost. Zbog toga je važno analizirati i sumirati stavove ispitanike, njihova mišljenja, emocije, reakcije, te ih pokušati generalizovati i okarakterisati kao određene osobine ličnosti. Dobijene osobine ćemo uporediti sa osobinama zrele ličnosti i utvrditi da li se i u kojoj mjeri podudaraju. To je naša hipoteza H1. • U narednoj tabeli navodimo sumirane osobine «izvučene» iz svakog pitanja pojedinačno, ali koje se odnose samo na najveće procentne vrijednosti.

26. ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA

27. ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA • Sve navedene osobine ličnosti u potpunosti odgovaraju osobinama zrele ličnosti. Ovaj mali broj negativnih osobina ima svoju opravdanost u uzročnicima stresa i normalno je da ne možemo uvijek imati samo pozitivne emocije, postupke i stavove. Bitno ih je prepoznati i korigovati te težiti sve više da pronađemo svoj unutrašnji mir i zadovoljstvo, te se postaviti pozitivno da bi spriječili poremećaj svoje duševne ravnoteže. • Ovim smo dokazali hipotezu H1 koja glasi: Predpostavlja se: što se osobine ličnosti ispitanika više podudaraju sa osobinama zrele ličnosti , to će otpornost na stres biti veća.

28. ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA • 2. Iz tabele 1. sumirane su sve pozitivne, prosječne i negativne reakcije na uzročnike stresa.

29. ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA • 3. Sumirani rezultati iz tabele 2. • Pozitivni, negativni i prosječni socijalni stavovi.