170 likes | 1k Views
KURIKULUM GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA. Loranda Miletić, viša savjetnica Solin i Split, 7.- 8. siječnja 2013. Status građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu od 1999. do 2012. godine.
E N D
KURIKULUM GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Loranda Miletić, viša savjetnica Solin i Split, 7.- 8. siječnja 2013.
Status građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu od 1999. do 2012. godine • 1999. godine Vlada Republike Hrvatske donosi prvi Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. • Odlukom Vladeobvezujese Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na njegovu primjenu. • Provedba toga programa ostala je na dobrovoljnoj osnovi sve do 2012. godine, kada je dovršen novi Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, a ministar je donio odluku o njegovoj eksperimentalnoj provedbi. • Tijekom proteklog desetljeća razvijeni su brojni primjeri dobre prakse koji su, između ostalog, omogućili razvoj ovog Kurikuluma. • Veći broj nacionalnih programa (od njih 34) integriran je u odgojno-obrazovni sustav kroz Građanski odgoj i obrazovanje.
Škole u uzorku za eksperimentalno provođenje Kurikuluma GOO-a IPA projekt i MMH Osnovna škola Ivan Goran Kovačić, Petrinja, Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, Duga Resa, Osnovna škola Siniše Glavaševića, Vukovar, Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, Velika, Ekonomska i turistička škola, Daruvar i Srednja škola Obrovac, Obrovac. AZOO i MZOS Osnovna škola „Đuro Ester“, Koprivnica, III. osnovna škola Čakovec, Čakovec, Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb, Osnovna škola Matije Gupca, Zagreb, Gimnazija „Fran Galović“, Koprivnica i Srednja škola Dugo Selo, Dugo Selo.
Sastavnice Kurikuluma GOO-a 1. Okvir za razvoj kurikuluma GOO-a 2. Nastavni plan GOO-a 3. Elementi ocjenjivanja postignuća učenika u razvoju građanske kompetencije 4. Vođenje dokumentacije za praćenje i ocjenjivanje GOO-a 5. Kompetencije učitelja za poučavanje i učenje GOO-a 6. Kadrovski uvjeti za ostvarivanje kurikuluma GOO-a 7. Ishodi ostvarivanja GOO-a u svim razinama osnovne i srednje škole
Kompetentna osoba jest: - ona koja zna i umije, ali i koja djeluje u skladu sa svojim znanjima i vještinama, ne zato što mora ili zato što joj to donosi puku materijalnu korist, nego zato što vjeruje da je takvo djelovanje ispravno i dobro za nju, posao koji obavlja i zajednicu u kojoj živi.
Nastavni plan GOO-a 1.- 4. razred OŠ: međupredmetno, izvan-nastavno: projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma UKUPNO 35 sati godišnje, obvezno 5.- 8. razred OŠ: međupredmetno, izvan-nastavno: projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma, s mogućnošću izbornog predmeta u 7. i 8. razredu UKUPNO 35 sati godišnje, obvezno + 35 sati predmet ili moduli, izborno 1.-2. razred SŠ: obvezni predmet UKUPNO 35 sati godišnje, obvezno međupredmetno, modularno, izvan-nastavno: projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma UKUPNO 15 sati godišnje, obvezno 3.-4. razred SŠ; modularno – tematski usmjereno na struku, izvan-nastavno: istraživački projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma UKUPNO 35 sati godišnje, obvezno
Postignuća učenika na kraju trećeg ciklusa5.-8. razred OŠ Građansko znanje i razumijevanje • Učenik/ica • zna što je politička ideologija i opisuje neke od vodećih političkih ideologija kroz povijest; razumije vezu između političkih ideologija i oblika vlasti; razlikuje demokratski od nedemokratskih režima; razumije načine na koje funkcionira vlast u nedemokratskim režima; opisuje neke od nedemokratskih režima; zna po čemu se građani u demokraciji razlikuju od pripadnika nedemokratskih režima; navodi prava pojedinca koja se krše u nedemokratskim režimima • razumije da je hrvatska kultura rezultat složenih interakcija između većinske i manjinskih nacionalnih kultura, religija, regionalnih tradicija i obrazaca ponašanja; poznaje osnovna obilježja hrvatske većinske nacionalne kulture i kultura nacionalnih i religijskih manjina u Hrvatskoj te utjecaje koji su imali jedni na druge i na izgradnju zajedničke hrvatske kulture;
Postignuća učenika na kraju trećeg ciklusa 5.-8. razred OŠ • Građanske vještine i sposobnosti • Učenik/ica: • posjeduje vještine traženja i kritičke analize informacije iz više izvora, uključujući Internet za informiranje i aktivno sudjelovanje u raspravama o rješavanju problema hrvatskog političkog, društvenog, kulturnog i gospodarskog života ; • koristi vještine javnog nastupa, prezentacije, timskog rada, vođenja i moderiranja grupe,suradnje, dogovaranja te poticanja i uključivanja u dijalog i debatu; • koristi odgovarajuće metode za osvještavanje i oslobađanje od stereotipa i predrasuda prema drugima i drugačijima po različitim osnovama; kritički pristupa predrasudama između pripadnika većinske nacije i nacionalnih manjina te među nacionalnim manjinama
Postignuća učenika na kraju trećeg ciklusa 5.-8. razred OŠ • Građanske vrijednosti i stavovi • Učenik/ica: • pokazuje spremnost na kritičku analizu i selekciju informacija iz različitih izvora i otpornost na nagovore vršnjaka i reklamne poruke • etički djeluje i ima razvijen osjećaj solidarnosti prema društveno isključenima u školi, obitelji, lokalnoj zajednici i na nacionalnoj razini • poštuje kulturu drugih nacija te hrvatsku domovinsku kulturu
Teme i aktivnosti Predmetni učitelj ugrađuje teme građanskog odgoja i obrazovanja u svoj nastavni plan i program tako da ih povezuje s postojećim predmetnim temama. • Prikladne aktivnosti i dalje mogu biti izbor predsjednika razreda i izbor za vijeće učenika, donošenje razrednih i školskih pravila ponašanja te određenje sankcija za njihovo kršenje, kao rasprave i donošenje drugih odluka koje se odnose na rad i život škole; uređivanje razrednih i školskih novina, izrada plakata, izložba fotografija; istraživačke aktivnosti „Moja ustavna prava i odgovornosti“, „Moje pravo na obrazovanje i moje odgovornosti u školi“, „Sličnosti i razlike u demokratskom upravljanju školom, lokalnom zajednicom i državom“,; • rasprave o aktualnim pitanjima o kojima postoje suprotstavljena mišljenja u društvu; analitički i strategijski pristup rješavanju problema; • dobrovoljni i humanitarni rad u zajednici, posjete dječjim domovima i dječjim bolničkim odjelima, pomoć staračkim domaćinstvima; • povezivanje učenja za građanska, politička, gospodarska, socijalna i kulturna prava s obilježavanjem posebnih dana (npr. Dan neovisnosti, Dan Domovinske zahvalnosti, Dan ljudskih prava, Dan sjećanja na Vukovar, Dan sjećanja na žrtve Holokausta, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama; itd.); • istraživački projekti o kulturnim raznolikostima i zajedničkoj hrvatskoj kulturi (simboli, običaji, jezik, glazba, predmeti, jela i dr.);
Kompetencije učitelja i nastavnika Tijekom eksperimentalnog provođenja GOO-a odgojno-obrazovnim radnicima bit će pružene mogućnosti da nadopune i usavrše svoje kompetencije kako je to utvrđeno u Kurikuluma GOO-a. Učitelji su pozvani: • koristiti interaktivne i participativne metode učenja i poučavanja, • kreirati i osmišljavati nova rješenja za nastavne procese usmjerene prema učeniku i individualiziranijim oblicima učenja - daroviti, djeca s teškoćama, različite sposobnosti, • pronalaziti u čemu učenik može biti uspješan, na tome graditi njegovo samopouzdanje, motivaciju i uspjeh u učenju, • omogućavati prepoznavanje talenata kao uporišta za uspješno učenje i planiranje uspješnog profesionalnog razvoja.
Elementi ocjenjivanja postignuća učenika u razvoju građanske kompetencije Kada se građanski odgoj i obrazovanje ostvaruje kao izborni ili redoviti predmet podliježe Pravilniku o praćenju i ocjenjivanju odgojno-obrazovnih postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Elementi ocjenjivanja su: Činjenično znanje i razumijevanje (znanje što i znanje zašto): razumijevanje pojmova, vrednota, procesa, institucija i zakonitosti koje čine temelj aktivnog i odgovornog građanstva; potvrđuje se imenovanjem, određivanjem, opisivanjem, analizom, tumačenjem, usporedbom, vrednovanjem i zaključivanjem; Provedbeno znanje (znanje kako): razvoj i primjena građanskih vještina i sposobnosti prilikom rješavanja problema koji spadaju u područje aktivnog i odgovornog građanstva; potvrđuje se uspješnom primjenom stečenih ili inovativnih znanja i vještina u konkretnoj situaciji; Vrijednosno usmjerenje – razumijevanje i prihvaćanje vrednota koje čine temelj aktivnog i odgovornog građanstva; potvrđuje se odgovarajućim obrascima ponašanja.
Kada se građanski odgoj i obrazovanje ostvaruje kao među predmetna tema, modularno, izvan-nastavno u svim razinama odgoja i obrazovanja u eksperimentalnoj fazi se ne ocjenjuje. Tijekom eksperimentalne faze provjerit će se više mogućnosti i modela u eksperimentalnim školama, nakon čega će se najprikladniji model ocjenjivanja preporučiti svim školama
Škola izrađuje izvedbeni plan i program (kurikulum) GOO-a. Dokumentiranje njegove provedbe: Dokumentacija GOO kao međupredmetna tema, modularno, izvan-nastavno u svim razinama odgoja i obrazovanja: Odgovarajuća rubrika u imeniku Građanski odgoj i obrazovanje. Ocjene se upisuju u odgovarajuću rubriku u imeniku, a u rubriku zapažanja i bilježaka vrsta aktivnosti prema elementima ocjenjivanja. GOO-a kao nastavni predmet: Kada se građanski odgoj i obrazovanje pojavljuje kao predmet, u konačnoj ocjeni uzimaju se u obzir evidencije o postignuću učenika u međupredmetnom ostvarivanju GOO-a. Time učenik dobiva samo jednu konačnu ocjenu iz GOO-a. Ocjene se upisuju u odgovarajuću rubriku u imeniku Građanski odgoj i obrazovanje, a u rubriku zapažanja i bilježaka vrsta aktivnosti prema elementima ocjenjivanja. U rubriku bilježaka u imeniku, upisuju se samo ona zapažanja koja su učitelju/nastavniku u praćenju napredovanja učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju/nastavniku mogu pripomoći u konačnom ocjenjivanju uspjeha u nastavnom predmetu.
Razredna mapa za GOO Kada se GOO ostvaruje među predmetno svi nastavnici unose podatke - kopiju pripreme za nastavnu jedinicu u okviru koje su na integrirani način razvijali građansku kompetenciju kod učenika, najuspješnije uratke učenika, materijale vezano za izvannastavne aktivnosti i projekte i sl. Učenički dnevnik iz GOO-a; služi samo-evaluaciji učenikovih postignuća. Učenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, što je tijekom godine izradio u vezi GOO-a, zapažanja, bilješke, osvrti na naučeno, nove ideje i rješenja do kojih je došao, koje su mu vrijednosti važne i s kojim se teškoćama susretao, što želi bolje naučiti. Prilaže potvrde, priznanja, zahvalnice, učeničke radove. Nakon eksperimentalne provjere kurikuluma on će postati obvezan za sve škole