Kako potaknuti samoregulirano učenje

1. Kako potaknuti samoregulirano učenje

2. Elementi dobre samoregulacije • Razvoj dobre samoregulacije uključuje sljedeće elemente: 1. Samoopažanje— sustavno praćenje vlastitog rada 2. Samoprocjena — sustavno procjenjivanje vlastitog učinka i uspoređivanje s nekim standardom i (npr. provjera odgovora, provjera postupaka, provjera vlastitog rada prema radu drugih i sl.)

3. 3. Samousmjeravanje ponašanja: • Planiranje, postavljanje ciljeva i sl. • Korištenje samopohvala ili samokritika • Postavljanje dostižnih ciljeva • Strukturiranje okoline – uvjeta za učenje • Traženje pomoći

4. Uobičajene strategije samoregulacije • Skup strategija samoregulacije koje koriste uspješni učenici mogu se grupirati u tri kategorije: • Kognitivne i motivacijske • Strategije odabira prikladnih ponašanja • Strategije prilagodbe okoline

5. Uobičajene strategije samoregulacije • Kognitivne i motivacijske • Strategije kojima učenici organiziraju i tumače informacije a. Organiziranje informacija • Pregled informacija – Što sve sadrži zadatak? • Sažimanje • Reorganiziranje sadržaja • Razjašnjavanje • Sažeti prikazi • Slike, dijagrami, grafovi • Web stranice – mapiranje sadržaja

6. Uobičajene strategije samoregulacije b. Postavljanje ciljeva i planiranje/određivanje standarda • Raščlanjivanje zadatka – Od čega se zadatak sastoji? • Određivanje slijeda postupaka – Što sve trebam učiniti da bih to naučila/ riješila problem? • Određivanje potrebnog vremena i tempa rada – Koliko će mi vremena trebati? Koliko dnevno moram raditi?

7. Uobičajene strategije samoregulacije c. Vođenje bilješki i praćenje • Vođenje bilješki – Kako i koliko radim, radim li sporije nego što je planirano? • Bilježenje učinjenih pogrešaka – U čemu sam pogriješila? • Praćenje vlastitih ocjena/dobivenih povratnih informacija • Dokumentiranje rada (portfolio), čuvanje svih bilješki nastalih tijekom rada

8. Uobičajene strategije samoregulacije d. Uvježbavanje i upamćivanje (pisano ili usmeno: vidljivo ili “u sebi”) • Mnemotehnike • Poučavanje drugih učenika • Postavljanje pitanja • Korištenje mentalnih predodžbi • Ponavljanje

9. Uobičajene strategije samoregulacije • Strategije odabira ponašanja: uključuju ono što učenik poduzima rješavajući zadatak a. Samovrednovanje(provjera kvalitete rada i napretka) • Analiza zadatka i očekivanja (Što nastavnik očekuje od mene? Što ja želim?) • Davanje uputa sebi; povratne informacije • Usmjerenost na zadatak b. Samopoticanje • samomotiviranje • samonagrađivanje za napredak

10. Uobičajene strategije samoregulacije • Strategije prilagodbe okoline: traženje pomoći i strukturiranje fizičke okoline za učenje • Traženje informacija (knjižnica, internet) • Knjige • Izvori na internetu • Sažeti pregledi sadržaja • Ponovno čitanje zabilješki, udžbenika i sl.

11. Uobičajene strategije samoregulacije a. Strukturiranje okoline • Organiziranje fizičke okoline za učenje • Izdvajanje/uklanjanje ili umanjivanje smetnji iz okoline • Odrediti razdoblja učenja i rasporediti ih u vremenu b. Traženje pomoći od drugih • Vršnjaka • Nastavnika i drugih odraslih

12. Kako razviti sposobnost samoregulacije • Strategije poučavanja kojima učenicima pomažemo da razviju sposobnost samoregulacije: • Djelovati na njihova vjerovanja o sebi, očekivanja i postavljanje ciljeva • Pomoći učenicima da povratne informacije i zahtjeve dožive na pozitivan način (npr. “radite li redovito zadaće, puno lakše će vam biti spremiti se za test," umjesto “ne budete li radili zadaću, sigurno nećete proći test”) • Dati konkretne upute za korištenje strategija samoregulacije

13. Kako razviti sposobnost samoregulacije • Poticati osvrtanje na vlastiti učinak • Nastavnik služi kao model koji pokazuje učenicima kako mogu sami sa sobom razgovarati o vlastitom učinku (“misliti naglas”) • Učenici uvježbavaju razgovor (refleksivni dijalog) • Potiču se grupne rasprave o problemima/zadacima (suradničko učenje)

14. Kako razviti sposobnost samoregulacije • Koraci u uvježbavanju učenika da sami sebe usmjeravaju: • nastavnica služi kao model – naglas daje upute dok izvodi zadatak • učenik glasno ponavlja upute dok izvodi zadatak • učenik vrlo tiho ponavlja upute dok izvodi zadatak • učenik u sebi ponavlja upute dok izvodi aktivnost

15. Kako razviti sposobnost samoregulacije • Učenicima pomoći da povežu apstraktne pojmove • Koristite konkretne zadatke i primjere koje učenici sami navedu • Pomozite učenicima da razlikuju bitno od nebitnog (npr. reći im na što da posebno usmjere pažnju) • Učenicima pomoći da povežu nove informacije s prethodnim iskustvom • Koristiti aktivnosti učenja koje se temelje na vlastitom iskustvu • Usmjeriti se na primjenu znanja u širem kontekstu • Povezati primjere iz stvarnog života sa informacijama koje se uče u školi

16. Kako razviti sposobnost samoregulacije • Dati jasnu povratnu informaciju • Standardi učinka moraju biti jasno postavljeni i dostižni • Povratnu informaciju (pozitivnu ili negativnu) usmjeriti na zadatak, a ne na učenika • Npr. “dobro si riješio prvi dio testa, ali još moraš uvježbati razlomke “ umjesto “mogao si i bolje”

17. Određivanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva • Ciljevi nam pomažu da odaberemo aktivnosti i strategije učenja • Kratkoročni cilj je cilj koji se dostiže za nekoliko dana ili nekoliko tjedana • Npr. kratkoročni cilj može biti: • Redovno raditi zadaće • Nadoknaditi zaostatak iz prošlog tjedna • Postići bolji uspjeh na idućem testu

18. Dugoročni cilj – za njegovo ostvarivanje potrebno nekoliko tjedana, mjeseci ili čitavo polugodište • Npr. poboljšati ocjenu do kraja polugodišta • Učenicima mogu pomoći ova pitanja da postave ciljeve: • U kojem predmetu ili području želim poboljšati svoj školski uspjeh? • Cilj mora biti dugoročan i dostižan, formuliran na pozitivan način: • Npr. želim poboljšati rezultate testova iz geometrije, optike i sl. • Želim poboljšati ocjenu iz biologije s 3 na 4

19. Što moram činiti da bih ostvarila svoj kratkoročni cilj? • Učenici tu određuju kratkoročne ciljeve • Kratkoročni ciljevi moraju biti razumni i dostižni • Npr. učiti svaki dan geometriju pola sata • Svaki dan riješiti dva zadatka iz mehanike • Ovaj tjedan zatražiti pomoć vršnjaka ili nastavnika • Ciljevi moraju uključivati načine praćenja vlastitog napretka

20. Kako se ovaj kratkoročni cilj može “razbiti” u niz koraka koji čine plan? • Učenici mogu napraviti popis potrebnih koraka i označiti jesu li ostvarili svaki od njih • Npr. svaki dan ovog tjedna uspješno riješiti dva zadatka • Svaki drugi dan uspješno riješiti zadatke koji su malo teži od prethodnih • Dva puta tjedno raditi uz pomoć grupe vršnjaka • Svaki dan pogledati bilješke nakon škole

21. Koju korist imam od ovakvog načina rada? • Ako učenici određuju ciljeve i rade plan samo zato što se to od njih traži – neuspjeh! • Ako uvide korist – osjećaj kontrole, samoefikasnost, pozitivne emocije - bolji uspjeh!

22. Na koje prepreke mogu naići u ostvarivanju ciljeva? • ako učenici znaju što ih može ugroziti, mogu planirati načine suočavanja s poteškoćama • Npr. znaju da im brzo padne koncentracija i “odlutaju” sa zadatka • Rješenje – svakih 15 min. bilježiti rade li na zadatku ili ne – osjećaj kontrole nad svojim učenjem! • Npr. hvata ih strah od testa – mogu tražiti podršku od roditelja, prijatelja ili nastavnika • Mogu koristiti strategije samoohrabrivanja

23. Koji su mi materijali potrebni, i čija pomoć da bih ostvarila svoj cilj? • popis knjiga • popis web izvora • imena drugih koji mogu pomoći

24. Kako ću se nagraditi za postizanje cilja? • Za nagrade najbolje odabrati aktivnosti u kojima učenik uživa • Npr. igrica nakon pola sata rješavanja zadataka • Odlazak u kino nakon što se ispuni tjedni plan • Novac ili materijalne nagrade izbjegavati!

25. Kako ću pratiti svoj napredak i znati da moj plan uspijeva? • Npr. provjeriti kako napredujem barem jednom tjedno • Provjera će se sastojati od…. • Raspraviti svoj tjedni napredak s nastavnicom ili s roditeljem, prijateljicom…

26. Kako ću se podsjećati na svoje ciljeve? • Napisati svoj cilj i staviti ga na vidljivo mjesto • Npr. iznad radnog stola, na zidu u sobi, ulaznim vratima… • Pisati dnevne poruke s ciljevima

27. Kako se moj plan ostvaruje? • Napredujem li prema planu? • Ako ne, zašto? • Ako ne ostvarujemo ciljeve – npr. Nismo poboljšali svoje znanje, postigli bolji uspjeh i sl. – ponovno razmotriti plan • Raspraviti svoj rad s nekim – roditelj, učitelj

28. Treba li mijenjati plan? • Je li cilj još uvijek važan? • Treba li prilagoditi ciljeve? • Npr. ako učenik ne uspijeva – prilagodba plana i ciljeva • Moguća prilagodba ciljeva u slučaju uspjeha • Npr. ako se prije plana dostignu ciljevi, mogu se postaviti još viši

29. I na kraju… • Strategije uspješnog učenja nisu dane talentom ili pameću • Strategije samoreguliranog učenja se mogu i trebaju naučiti • Jedna od glavnih zadaća škole: • Učenike naučiti kako uspješno učiti • Kako pratiti i regulirati vlastito učenje!