Antropološke karakteristike atletičara

1. Antropološke karakteristike atletičara • Definiranje utjecaja antropoloških obilježja na konačnu uspješnost u pojedinoj atletskoj aktivnosti iznimno je važno. • Razlozi za ovi tvrdnju mogu se predstaviti kroz naredne točke: • Na osnovu precizno utvrđenog značaja nekog antropološkog obilježja na konačni rezultat može se sigurnije prići selekciji i orjentaciji. • Pojedino antropološko bilježje koje ima visoki utjecaj na konačni rezultat u nekoj atletskoj disciplini u ukupnom trenažnom pocesu treba biti zastupljenije od drugih elemenata koji nisu toliko povezani sa konačnim rezultatom. • Na temelju podataka o specifičnoj važnosti nekog antropološkog obilježja može se s kvalitetnijim osnovama prići modeliranju atletskog treninga.

2. Antropološke karakteristike atletičara • U principu se radi o potrebi definiranja prciznih jednadžbi specifikacije. • Na žalost za određeni broj atletskih disciplina jednadžbe specifikacije do danas nisu izrađene iako to u atletici izgleda vrlo jednostavno. • Mnoge predstavljne jednadžbe specifikacije nisu potpune, a veliki dio njih, promatrano sa stajališta sportskog razvoja, nisu prilagođene dobi mladih atletičara. • Dakle, problem utvrđivanja jednadžbi specifikacije dodatno se komplicira kada se uzme u obzir da bi se posebne jednadžbe specifikacije trebale izraditi za pojedine uzrasne kategorije atletičara, ali naravno i za spol.

3. Antropološke karakteristike atletičara • Sposobnost realizacije atletskih disciplina integrira niz motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, a iskazuje se preko morfološkog subsegmenta. • Pri tom pojedini morfološki parametri olakšavaju ili otežavaju realizaciju pojedine aktivnosti. • Za grupe atletskih disciplina ali i za svaku pojedinu atletsku disciplinu karakteristična je i odgovarajuća morfološka struktura, tj somatotip što je do sada dosta precizno utvrđeno.

4. Postoci tjelesne masti za atletičarke i atletičarenekih nekih atletskih disciplina (prema Smith 1984.)

5. Osnovna morfološka obilježja vrhunskih bacača koplja i vrhunskih sprintera (prema Čoh i sur 2001.)

6. Wilmore (1976.) je ustanovio da veći postotak masti negativno utječe na atletske rezultate. • To je pogotovo izraženo u disciplinama u kojima tijelo napušta podlogu, kao kod skokova, ili je u velikom ubrzanju iznad zemlje, kao kod sprinta, trčanja preko prepona i dugih trčanja. • Svaka atletska aktivnost je rezultat interakcije živčano-mišićnog i mišićno-koštanog sustava atletičara.

7. Na realizaciju svake atletske discipline integrativno djeluju svi djelovi sustava čovjek (morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti, kognitivne sposobnosti, konativne osobine,...) • Od sposobnosti posebno treba izdvojiti: snagu, brzinu i izdržljivost.

8. Izdržljivost je sposobnost sportaša da aktivnosti obavlja ekstenzivno na potrebnom intenzitetu. • Uspjeh u trčanju npr. srednjih pruga prioritetno ovisi o aerobnoj i anaerobnoj izdržljivosti. • Trening atletičara srednjih pruga trebao bi biti takav da sadrži operatore koji djeluju na razvoj tih sposobnosti. • Izdržljivost se dijeli na aerobnu i anaerobnu. • U prvoj se kisik može nadoknaditi dok u drugoj ne može.

9. U rasponu aktivnosti od niskog do max. inteziteta postoje tri faze: • Prva se faza - aerobni metabolizam - odvija se tijekom aktivnosti pri kojoj je puls niži od 130. • Druga se faza događa kada sportaš dostigne aerobni prag. Tada je puls između 130 i 150, što je 40-60% maksimalnog primitka kisika i u ovoj se zoni može trenirati 3-4 sata. • Na trećem je mjestu anaerobni prag, s pulsom 160-180. Anaerobni prag se nalazi na točki između 65-90% max. primitka kisika. Dobro trenirani sportaši mogu na ovom stupnju trenirati 45-60 minuta.

10. Aerobni Anaerobni procesi procesi • 200 metara: 5% 95% • 400 metara: 17% 83% • 800 metara: 34% 66% • 1500 metara: 55% 45% • 5000 metara: 80% 20% • 10.000 metara: 90% 10% • Maraton: 98% 2% • Zbog "uštede" u potrošnji kisika važno je napomenuti da trkači srednjih i dugih pruga moraju povećanje mišićne mase kao i količinu masnog tkiva svesti na minimum.

11. Brzina je sposobnost brzog reagiranja i izvođenja jednog ili više pokreta koja se ogleda u savladavanju što dužeg puta u što kraćem vremenu. Ona je važna za vrhunske rezultate u svakoj atletskoj disciplini. • Dok brzina potječe od kvalitete kontrakcije mišića, djelotvornost kretanja dolazi od specifičnog treninga koji vodi poboljšanju brzine. Iako je temeljna kvaliteta brzine u velikoj mjeri urođena, treningom se donekle može poboljšati.

12. Snaga se razvija i primjenjuje u svim atletskim disciplinama, zbog čega postoje različite vrste akcijskog manifestiranja ove motoričke sposobnosti.

13. Za atletiku su najvažnije: • Eksplozivna snaga • Elastična ili pliometrijska snaga • Maksimalna snaga • Repetitivna snaga

14. Eksplozivna snaga je sposobnost koja omogućuje atletičaru davanje maksimalnog ubrzanja vlastitom tijelu ili spravi. Ona se manifestira u bacanjima, skokovima, i sprintu. • Elastična ili pliometrijska snaga omogućuje sportašu efikasno djelovanje u uvjetima kada nakon amortizacije treba izvršiti maksimalni odraz odnosno kada je potrebno djelotvorno sinkronizirati ekscentrični i koncentrični dio motoričke aktivnosti. Ona se također manifestira u bacanjima, skokovima, i sprintu. • Repetitivna snaga predstavlja sposobnosti dugotrajnog rada u kojem je potrebno savladati odgovarajuće vanjsko opterećenje ne veće od 75% maksimalnog. Ovaj tip snage je podloga za nadogradnju maksimalne snage, te je presudna za atletske discipline u kojima preovladava izdržljivost.

15. Referentne vrijednosti atletičara SSSR - natjecatelja na srednjim i dugim prugama i hodanju tijekom priprema za Olimpijske igre 1984.Morfološka obilježja

16. Referentne vrijednosti atletičara SSSR - natjecatelja na srednjim i dugim prugama i hodanju tijekom priprema za Olimpijske igre 1984.Funkcinalni parametri

17. Referentne vrijednosti atletičara SSSR - natjecatelja na srednjim i dugim prugama i hodanju tijekom priprema za Olimpijske igre 1984.Tjelelesni trening (rezultati za različite udaljenosti)