220 likes | 448 Views
Ekološka perspektiva u školskom socijalnom radu. Osnovni aspekti…. TEORIJSKA OSNOVICA – EKOLOŠKA TEORIJA SUSTAVA. Slika1 : Bronfenbrenner’s structure of environment (Paquette & Ryan, 2001:1). EKOLOŠKA TEORIJA SUSTAVA teorijska osnova školskog socijalnog rada.
E N D
Ekološka perspektiva u školskom socijalnom radu Osnovni aspekti…
TEORIJSKA OSNOVICA – EKOLOŠKA TEORIJA SUSTAVA Slika1: Bronfenbrenner’s structure of environment (Paquette & Ryan, 2001:1)
EKOLOŠKA TEORIJA SUSTAVAteorijska osnova školskog socijalnog rada 1. mikrosustav (obitelj, škola, susjedstvo) 2. mezosustav (sustav u kojem dijete živi u odnosu između više mikrosustava) 3. egzosustav (sustavi u kojima dijete nije aktivan sudionik ali oni utječu na njegov život, primjerice radna sredina roditelja), 4. makrosustav (šira lokalna zajednica, društvo koje daje pravila funkcioniranja za prethodne sustave.
Makro sustav ZajednicaDruštvo Kultura Zajednica Društvo škola, susjedstvo, DV DIJETE posao Micro sustav obitelj Mezo sustav Egzo sustav
Ekološki model Omogućava razumijevanje: • mogućnostiza primjenu različitih intervencija • učinakaodređenih intervencijai njihovih teorijskih osnova. • Pr. Ponašanje nekog učenika u razredu možemo bolje razumjeti ako razumijemo kontekst u kojem to dijete živi, relacije drugih okolnosti, postavki i relacije tih okolnosti jedne s drugima.
Zašto ekološka perspektiva u socijalnom radu? • Radi razumijevanja odnosa koji se događaju u realnosti i kako ih možemo vidjeti na jasnijinačin – radi pojašnjenja i razumijevanja situacije. 2. Ekološka perspektiva polazi od pozicije multikauzalnosti (višestrukih uzroka) više nego linearno kauzalni pristup. 3. Naša pažnja je usmjerena na promatranje situacije koje su posljedica transakcije između ljudi i okoline.
TRANSAKCIJA IZMEĐU OSOBA I OKOLINE: ISHODI ODREDJENIH KATEGORIJA • Socijalni radnici se uglavnom susreću s (Monkman, 1978): • 3 kategorije modela ponašanja ljudi • 3 kategorije različitih okruženja
Modeli ponašanja Postoje tri kategorije strategija ponašanja: • 1) strategije ponašanja za preživljavanje (potreba za preživljavanjem – hrana, stanovanje, zdravstvena zaštita) • 2) strategije ponašanja u intimnim odnosima (potreba za pripadanjem) • 3) strategije ponašanja za rast i razvoj (potreba za postignućem). • Pomažu za postavljanje prioriteta u provedbi intervencija. • Strategije ponašanja su u određeno vrijeme pod određenom vrstom utjecaja informacijaiz prošlih iskustava koje je osoba prikupila u životu i ove strategije se izgrađuju tijekom vremena (utjecaj roditelja).
Modeli ponašanja: Strategije preživljavanja • Strategije preživljavanja su oni oblici ponašanja koji osobi omogućavaju: • preživljavanje • korištenje resursa koji omogućavaju nastavak životnih aktivnosti • Pristup resursima (funkcionalna obitelj, zdravstveni sustav, sustav odgoja i obrazovanja, sustav socijalne zaštite…) = pretpostavka za uspješno stvaranje strategija preživljavanja
Modeli ponašanja: Strategije za stvaranje intimnosti • Strategije za stvaranje intimnosti su oblici ponašanja koji omogućavaju osobi da uđe u blisku vezu s drugim ljudima u okruženju(stvaranje bliskih odnosa s članovima obitelji, prijateljima u vrtiću i školi…). • Pod-kategorije strategija stvaranja intimnosti su (teorija privrženosti – sigurna, nesigurna i odbijajuća): • 1.) kapacitet da se postigne osobna povezanost • 2.) sposobnost da se koriste različite organizacije i njihove strukture(škole, klubovi...)
Modeli ponašanja: Strategije za rast i razvoj • Strategije za razvoj ponašanja su ona ponašanja koja omogućavaju osobi da se usavršava na razvojnoj razini i da prelazi iz jedne faze razvoja u drugu te da doprinosi sebi i drugima. • Podkategorije su razvijanje i korištenje: • 1) kognitivnih kapaciteta (otkrivanje BMR u vrtičkoj dobi), • 2) fizičkih kapaciteta, • 3) ekonomskih, • 4) emocionalnih kapaciteta.
Specifičnosti okoline • Okolina može biti promatrana kao sastavnica: • 1) resursa • 2) očekivanja • 3) zakona i pravila.
Specifičnosti okoline:(1) Resursi • To su materijalni izvori koje možemo uložiti kada je potrebno u svrhu zadovoljavanja određenih potreba. • Pincus i Minahan (1972) su okarakterizirali resurse sustava kao neformalne, formalne i društvene. Neformalni su: • obitelj, • susjedstvo, • suradnici na poslu, i sl.
Specifičnosti okoline:(1) Resursi Formalni mogu biti: • članstvo u nekim organizacijama, udruženjima, koja promoviraju interese svojih članova, kao što su Udruženje Roma i sl. Društveni resursi: • škole, • bolnice, • sudovi, • agencije...
Specifičnosti okoline:(1) Resursi • Resursi sustava mogu biti odgovarajući ili neodgovarajući i mogu osigurati mogućnosti ali i stvoriti ograničenja (pr. dijete s posebnim potrebama (blaga mentalna retardacija - potrebe za zdravstvenim uslugama i prilagođenim školskim programom) • U mnogim situacijama, ne postoji dovoljno resursa koji bi odgovorili na potrebe vezano uz strategije preživljavanja, intimnosti i razvoja osoba • (Goljak - primjer dječaka koji očekuje roditelje koji su obećali doći mu u posjetu, a nisu održali obećanje već nekoliko puta).
Specifičnosti okoline:(2) Očekivanja: • Očekivanja su obrasci izvršavanja obveza koje su unaprijed određene i bazirane na uspostavljenim društvenim strukturama. • Uloga socijalnog radnika je da pomogne djetetu/učeniku/obitelji da: a) se uklopi u društvo b) preuzme društvene uloge i zadatke (obveze i očekivanja) koja ulaze u tu ulogu.
Specifičnosti okoline:(2) Očekivanja: • U normativnom smislu osobe se ne ponašaju uvijek na isti način u određenoj ulozi. • (pr. Uloga supruge obzirom na kulturu, mjesto življenja, religiju i sl.). • Uloge se mijenjaju, jer su one društveno definirane i funkcionalno orijentirane: • Pr. Uloga majke nekad (odgoj djece i održavanje kućanstva) i danas (zaposlena + odgoj djece i održavanje kućanstva). • Ponekad društvene promjene ne odgovaraju pojedincima i stvaraju zbrku između strategija ponašanja i okoline(ratna zbivanja, velike političke promjene i sl.).
Specifičnosti okoline:(3) Zakoni i pravila (propisi) • = su poveznice između postavljenih i pravilima određenih ponašanja koje su postavili autoriteti poput zakonodavstva i volje većine (pritiska većine). • = su neophodna i pozitivna komponenta u okolini. • Sub-kategorije: • prava i odgovornosti • postupci (procedure), • sankcije, • poticajni čimbenici, • kažnjavajući čimbenici.
Specifičnosti okoline • Očekivanja, zakoni i propisi, procedure su povezani kroz resurse. • Kvaliteta pojedinih resursa, kao što je škola, ovisi u velikom dijelu o državnoj politici . • Uspjeh državne politike se može mjeriti kroz rezultate koji će pokazati koliko je politika bila uspješna u zadovoljavanju strategija ponašanja djece koja su u transakciji sa školom(legalizacija droge, abortusa). • Ukoliko ta politika proizvodi destruktivne strategije ponašanja, politiku je potrebnu mijenjati.
Socijalni radnici su često u prilici da procijene kompatibilnost između državne politike i strategija ponašanja. • Razred je dobar primjer koji može stvoriti povezanost kategorija okoline (zakoni, očekivanja). Prijava zlostavljanja ili zanemarivanja (zlouporaba). • Izvršenje pojedinih očekivanja u razredu dolaze do učenika kroz učitelja (i drugih osoba). • Učitelj je za učenika resurs, ali je istodobno u poziciji postaviti očekivanja za učenikau pogledu stvaranja strategija ponašanja, koja se ponekad ne podudaraju sa strategijama ponašanja koje je učenik usvojio (kultura ponašanja, rješavanje sukoba i sl.).
Socijalni radnik može intervenirati u okolinu i /ili u strategije ponašanja učenika, odnosno u resurse, očekivanja, politiku, proceduru. • U nekim situacijama intervencije su potrebne na razini svih šest kategorija(3 kategorije modela ponašanja ljudi i 3 kategorije različitih okruženja)
Radionica • Razraditi primjere prema elementima: a) Strategija ponašanja: - strategije preživljavanja, - strategije za stvaranje intimnosti-odnosa s drugima - strategije rasta i razvoja b)Specifičnosti okoline: - resursi, - očekivanja, - zakoni i pravila. Primijeniti princip multikauzalnosti