1 / 17

ŠTO JE FLEKSIBILNOST ZA GOSPODARSTVO

F leksibilno radno mjesto – potreba gospodarstva Nataša Novaković , Pravna savjetnica glavnog direktora Zagreb , srpanj 2012. ŠTO JE FLEKSIBILNOST ZA GOSPODARSTVO. Fleksibilnost je skup kolektivno djelotvornih odgovora na gospodarske neizvjesnosti I rizike.

elma
Download Presentation

ŠTO JE FLEKSIBILNOST ZA GOSPODARSTVO

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Fleksibilno radno mjesto – potreba gospodarstvaNataša Novaković, Pravna savjetnica glavnog direktoraZagreb, srpanj 2012.

  2. ŠTO JE FLEKSIBILNOST ZA GOSPODARSTVO Fleksibilnost je skup kolektivno djelotvornih odgovora na gospodarske neizvjesnosti I rizike. Fleksibilno gospodarstvo → nova radna mjesta → veća sigurnost Konkurentnost tvrtke ponajviše ovisi o njezinoj sposobnosti da se promijeni te usvaja i primjenjuje najnovija tehničko-tehnološka dostignuća.

  3. VRSTE FLEKSIBILNOSTI • Ugovorna - ugovori koji odstupaju od općeg modela glede trajanja radnog odnosa • - zasnivanje radnih odnosa na poslovima privremenog karaktera – • sezonsko zapošljavanje • - posebna regulacija radnog vremena - ugovori na nepuno radno • vrijeme • Funkcionalna - može se postići drugačijim načinom korištenja već zaposlene radne snage za poslove istog poslodavca, primjerice proširenjem zadaća koje je radnik dužan izvršiti u okviru poslova svog radnog mjesta • Numerička –prilagođavanje veličine radne snage fluktuirajućim potrebama tvrtke, • olakšavanje zapošljavanja ali i otpuštanja.

  4. ILI

  5. ATIPIČNI OBLICI ZAPOŠLJAVANJA • UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME • UGOVOR O RADU S NEPUNIM RADNIM VREMENOM • UGOVOR O RADU KOJI SE SKLAPA POSREDSTVOM AGENCIJA ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE • RAD NA DALJINU • UGOVOR O RADU NA ZAHTJEV • POVREMENI I PRIVREMENI RAD • SAMOZAPOŠLJAVANJE

  6. UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME • Poslodavci - kod otkazivanja ugovora na određeno vrijeme oslobođeni su zakonskih • obveza koje ih terete u slučaju otkaza ugovora o radu sklopljenog na neodređeno • vrijeme (otkazni rok i otpremnina) • Posljedica → ugovor o radu na određeno vrijeme za poslodavce predstavlja instrument sniženja troškova rada → mogućnost poslodavca da intenzivira produktivnost, umanji pritisak racionalizacije i podrži porast zaposlenosti koji u konačnici vodi k većem broju zaposlenih u gospodarstvu kao cjelini.

  7. UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME – OBVEZE PREMA EU • Radi zaštite radnika DRŽAVE ČLANICE EU trebaju primijenitijednu ili više od slijedećih mjera: • a)objektivni razlog koji zadovoljava obnavljanje ugovora, odnosno radnog odnosa na određeno vrijeme; • b)maksimalno trajanje sukcesivnog rada na određeno vrijeme; • c) mogući broj obnovljenih ugovora, odnosno radnog odnosa na određeno vrijeme.

  8. UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME U RH • RH ZAKONODAVSTVO IMA PROSTORA ZA FLESKIBILIZACIJU JER SMO PRIMJENILI • SLIJEDEĆE ZAŠTITNE MJERE (članak 10. ZOR-a): • (1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja = OBJEKTIVNI RAZLOG. • (2) Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine = MAKSIMALNO TRAJANJE.

  9. UGOVOR O RADU S NEPUNIM RADNIM VREMENOM • rad pri čemu je radno vrijeme kraće od 40 sati tjedno • Izmjenama Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11 i 22/12) koji je stupio na snagu u siječnju 2009. g. rad radnika na nepuno radno vrijeme postao je za poslodavce znatno jeftiniji i poželjniji • ↓ • poslodavac radniku s kojim ima sklopljen ugovor o radu u nepunom radnom vremenu, doprinose obračunava za ugovorenu plaću, dakle razmjerno broju sati provedenih na radu, što je s aspekta poslodavca izrazito povoljnije u odnosu na dotadašnje rješenje • Još uvijek skupo za poslodavce jer ostaje trošak otpremninei dr. materijalnih prava, nije isplativo jednog radnika zamijeniti sa dva u nepunom radnom vremenu

  10. RAD NA DALJINU • Upravljanje prostorom (FM – „Facility Management“) važan je dio ukupnog upravljanja • kompanijom. • Rad kod kuće puno radno vrijeme • Rad kod kuće dio radnog vremena • Honorarni rad kod kuće • Rad samozaposlenih • Rad novih manjih tvrtki • Rad na izdvojenom radnom mjestu – rad na putu

  11. PREDNOSTI RADA NA DALJINU ZA POSLODAVCA • Lakši pristup novim poslovima u manjim regijama • Povećana produktivnost, zbog mogućnosti rada na osobno najpovoljniji način • Početak novih poslova prihvatljiviji je zbog manjih početnih ulaganja i režija • Smanjenje troškova zbog smanjivanja uredskih radnih mjesta • Manje izdvajanja za police osiguranja zaposlenika i njihovih bolovanja zbog ozljeda na putovanju na posao i s posla

  12. PREDNOSTI RADA NA DALJINU ZA RADNIKA • Uspostava ravnoteže između poslovnog i privatnog života • Ušteda vremena potrebnog za putovanje do posla i nazad • Dobre mogućnosti za zaposlenike s određenim fizičkim nedostacima, kao i za majke nakon porodiljskog dopusta ili za one koji imaju nekogana brizi • Omogućava rad za više poslodavaca na višeprojekata i u cilju razvoja vlastitih daljnjihkompetencija

  13. PRIVREMENI I POVREMENI RAD • ZAPOSLENJE NEREDOVITE I ISPREKIDANE PRIRODE • ISKORAK: • Zakon o poticanju zapošljavanja (NN 57/12) • Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog • kupona (NN 64/12) • Uvedeno je zapošljavanje na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi - sklapanje ugovora o radu na dnevnoj osnovi, poslodavac lijepljenjem vrijednosnog kupona na tipski ugovor o radu sezonskog radnika u poljoprivredi, sklapa s njim dnevni ugovor o radu. • Vrijednosni kupon je dokaz da je za toga radnika, poslodavac unaprijed uplatio dnevne doprinose na iznos osnovice koja je propisana i iznosi 90,49 kn.

  14. NEDOSTACI NOVE REGULATIVE • Sezonski rad omogućen je do ukupno najduže devedeset dana tijekom kalendarske • godine (prvenstveno nezaposlenim osobama i umirovljenicima). • Sezonski rad ograničen je samo na poljoprivredne poslove • Potrebno je omogućiti privremeno odnosno povremeno sezonsko zapošljavanje i u turizmu jer je turizam grana koja primarno ovisi o potražnji, a koja je kao i poljoprivreda u potpunosti ovisna o vanjskim elementima koji su nepredvidivi. • Omogućiti i ostalim sektorima?

  15. FUNKCIONALNA FLEKSIBILNOST • U velikom broju zapadnih zemalja ne postoji obveza točnog naziva radnog mjesta i opisa poslova, bitna je struka i sprema! • Na taj način omogućuje se fleksibilno premještanje radnika unutar poslovnih jedinica prema potrebama posla. Trenutno su poslodavci radi promjene naziva radnog mjesta prisiljeni nuditi novi ugovor ili otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora. • PREPREKA - Članak 13. stavak 1. točka 3. ZOR-a - ugovor o radu mora sadržavati naziv posla, odnosno narav ili vrstu rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova.

  16. NEKI MODELI FUNKCIONALNE FLEKSIBILNOSTI • povećanje poslova –job enlargement = horizontalno restrukturiranje • Cilj: povećati flexibilnost radne snage i ukloniti monotoniju • Povećanje broja zadatka povezanih s određenim radnim mjestom – nedefiniranost, ali sličnost zadataka • rotacija poslova-job rotation • Cilj: motiviranje i profesionalizacija radnika • Radnici mijenjaju poslove i zadatke– može biti unaprijed planirano ili ad hoc • dijeljenje poslova – job sharing • Cilj: podijeliti jedno radno mjesto s punim radnim vremenom na dva radnika s nepunim

  17. ZAKLJUČNO • „Jedna je pamet dobra, dvije su još bolje” • Fjodor Mihajlovič Dostojevski • Socijalni partneri, prvenstveno sindikati i poslodavci , samo zajedno mogu izgraditi • sustav koji će biti dovoljno flesibilan za gospodarstvo i dovoljno siguran za radnike!

More Related