220 likes | 349 Views
GOSPODARSKI ASPEKT - UVJETI I UTJECAJ FLEKSIBILNOSTI NA TRŽIŠTE RADA Predrag Bejaković , Institut za javne financije , Zagreb. Časopis Banka, Institut za javne financije i Radno pravo Okrugli stol: Fleksibilnost na tržištu rada Zagreb, 3. srpnja 2012. Sadržaj prezentacije. Uvod
E N D
GOSPODARSKI ASPEKT - UVJETI I UTJECAJ FLEKSIBILNOSTI NA TRŽIŠTE RADA PredragBejaković, Institutzajavnefinancije, Zagreb Časopis Banka, Institut za javne financije i Radno pravo Okrugli stol: Fleksibilnost na tržištu rada Zagreb, 3. srpnja 2012.
Sadržaj prezentacije • Uvod • Jesu li fleksibilnost i sigurnost međusobno isključivi? • Fleksibilnost na makro i mikro razini • Raznovrsni oblici fleksibilnosti • Pozitivni primjeri • Stanje i pouke za Hrvatsku
Uvod: Promjene i sigurnosti • Mnoge duboke promjene koje trenutno proživljava gospodarstvo stavljaju snažan naglasak na pitanje sigurnosti zaposlenja • S jedne strane, ustaljeno je mišljenje kako je sigurnost zaposlenja sada mnogo manja nego što je to bila prije dvadeset ili trideset godina • Među zaposlenima postoji snažan osjećaj nesigurnosti u pogledu zadržavanja radnog mjesta i rasprostranjeno je mišljenje da će mnogi morati promijeniti posao barem jednom ili više puta tijekom svog radnog staža
Jesu li fleksibilnost i sigurnost međusobno isključivi? (1) • Može li se istodobno povećati sigurnost za radnike i poboljšati fleksibilnost za gospodarstvo? • Često korišten pojam flexicurity – odnosno fleksi-sigurnost, novi pristup koji radnoj snazi omogućava fleksibilnost i sigurnost • Fleksi-sigurnost je sveobuhvatna paradigma za reformu različitih nacionalnih sustava zapošljavanja i socijalnih sustava u Europi.
Jesu li fleksibilnost i sigurnost međusobno isključivi? (2) Sveobuhvatna politička strategija koordiniranih mjera koje: • promiču fleksibilnost na tržištu rada, kao i modernizaciju organizacije rada i radnih odnosa; • osiguravaju sigurnost zapošljavanja i socijalnu zaštitu, ne zapostavljajući socijalno ranjive i druge skupine u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
Jesu li fleksibilnost i sigurnost međusobno isključivi? (3) • Ne postoji jedinstvena interpretacija izraza fleksi- sigurnost ili „radna fleksibilnost“. • Jedna od interpretacija može se pronaći u onome što ponekad zovemo negativnom fleksibilnošću, koja se usredotočuje na veću raspoloživost zaposlenih i njihovu veću prilagodljivost na promjenjive zahtjeve poslodavaca. • Alternativa je fleksibilnost u interesu radnika koja pruža više slobodne u organiziranju radnog vremena i privatnog života, a motivira ih na usvajanje novih znanja i vještina te napredovanje.
Jesu li fleksibilnost i sigurnost međusobno isključivi? (4) Prema nekim mišljenjima, uvođenje više fleksibilnosti na tržište rada dovest će do veće nejednakosti i pojačati podjele na tržištu rada među: • radnicima sa stalnim zaposlenjem i • podklasom osoba s manjom zapošljivošću, prije svega žena i slabije obrazovanih radnika, zaposlenih na određeno vrijeme.
Fleksibilnost na makro i mikro razini (1) Na makro razini, fleksibilnost tržišta rada može se definirati kao sposobnost tržišta rada na brzu prilagodbu promjenjivim gospodarskim uvjetima, uključujući i mogućnost apsorbiranja različitih vanjskih udaraca koji utječu na gospodarstvo, dok se na mikrorazini, fleksibilnost zapošljavanja može definirati kao sposobnost tvrtke i zaposlenika za: • 1) prilagodbu količine rada i radnog vremena u odnosu na promjene u potražnji, • 2) promjenu razine plaća ovisno o produktivnosti i /ili profitabilnosti; i • 3) promjenu poslova i zadataka zaposlenih u odnosu na promjene u potražnji.
Fleksibilnost na makro i mikro razini (2) Moguća raspodjela na dvije osi: numerička nasuprot funkcionalnoj i interna naspram eksternoj fleksibilnosti. Četiri su vrste fleksibilnosti: • interna numerička - prilagodljivost radnog učinka zaposlenih - s obzirom na radno vrijeme, sate provedene na poslu, godišnje odmore i praznike, • vanjska numerička - prilagodljivosti priljeva radne snage s vanjskog tržišta rada, • interna funkcionalna i • eksterna funkcionalna fleksibilnost - sposobnost prenošenja dijela proizvodnje kroz podugovaranje.
Raznovrsni oblici fleksibilnosti (1) Fleksibilnost radnog vremena: • u obliku produžetka radnog vremena na neuobičajene sate i dane – poput večernjeg i noćnog rada ili rada vikendom i/ili praznicima, • fleksibilnog radnog vremena usmjerenog prema potrebama i mogućnostima zaposlenih osoba
Raznovrsni oblici fleksibilnosti (2) Fleksibilnost pri zapošljavanju u različitim oblicima: • zaposlenost s radnim vremenom kraćim od uobičajenoga, • rad na određeno vrijeme, povremeno zapošljavanje i/ili sezonski rad, • zapošljavanje uz osposobljavanje i usavršavanje - kombinacija obrazovanja i zapošljavanja koja uključuje naukovanje i stručnu praksu.
Raznovrsni oblici fleksibilnosti (3) Fleksibilnost u primanjima odnosi se na mogućnost promjene plaća, a obuhvaća: • sustave pregovora o plaćama, • minimalnu plaću, • povezanosti plaće s učinkom, • alternativne oblike nagrađivanja - uključujući davanje dionica ili opcija njihove kupnje, bonuse vezane uz poslovne učinak ili uz ostvarenu profitabilnosti
Raznovrsni oblici fleksibilnosti (4) • Fleksibilnost organizacije rada uključuje razne vrste obrazovanja, usavršavanja i osposobljavanja za radnike kako bi mogli uspješno obavljati različite radne zadatke, promicanje radnika i izgradnju timova • Određenje kroz radno zakonodavstvo i zakonsku zaštitu zaposlenja, uključujući troškove, ograničenja i uvjete otkaza ugovora o radu, otpremnine i razdoblje u kojem je potrebno najaviti prekid radnog odnosa. To se više odnosi na neke dimenzije poput numeričke fleksibilnosti ili fleksibilnosti radnog učinka.
Pozitivni primjeri: Danska i Nizozemska (1) • Fleksibilno tržište rada olakšava poslodavcima zapošljavanje i otpuštanje, ali visoke naknade za nezaposlenost. • Tako tradicionalnu sigurnost radnog mjesta zamjenjuje koncept sigurnosti zapošljavanja. • Ključna komponenta reforme danskog tržišta rada bio je napor na jačanju fleksibilnosti organizacijske strukture i jamstvu da se u obzir uzimaju individualne vještine, sposobnosti i želje
Pozitivni primjeri: Danska i Nizozemska (2) • „Rigidnost“ nizozemskog radnog zakonodavstva, naročito odredbi vezanih uz prekid ugovora o radu, prepoznate su kao jedan od najvažnijih razloga za potrebu povećanja fleksibilnosti u ugovorima o radu. • Dok su poslodavci tražili veću fleksibilnost u ugovaranju i u zakonu o radu, sindikati su prigovarali smanjenoj zaštiti radnika i tražili poboljšanje pravnog statusa takozvanih „fleksibilnih radnika“.
Pozitivni primjeri: Danska i Nizozemska (3) • Nakon opsežnih rasprava usvojen je dokument Fleksibilnost i sigurnost, koji je značajno pridonio stvaranju harmoničnih odnosa u sustavu zapošljavanja. • Skraćen je otkazni rok, dok se potiče zapošljavanje sa skraćenim i nepunim radnim vremenom (part-time). • Kao rezultat, gotovo dvije trećine žena odabrale su takav oblik zapošljavanja.
Stanje i pouke za Hrvatsku (1) • Hrvatska se reformom radnog zakonodavstva odmaknula od grupe zemalja s najvišim indeksom zakonske zaštite zaposlenja, iako se još nalazi među zaštićenijim tranzicijskim tržištima rada. • S obzirom na različite oblike fleksibilnosti rada, Hrvatska ima: • visoki udio novozaposlenih s ugovorima na određeno vrijeme, • razmjerno visok udio zaposlenih koji rade u smjenama i vikendom te nizak postotak zaposlenih koji većinom rade navečer i noću.
Stanje i pouke za Hrvatsku (2) • Fleksibilnost radnog vremena je posebice slaba s obzirom na rad izvan poljoprivrede sa skraćenim i nepunim radnim vremenom. • Mala fleksibilnost realnih primanja jer su u drugoj polovici 1990-ih i do približno 2008. godine realne plaće stalno rasle po visokim stopama, ali je taj porast usporen i preusmjeren u zadnjih nekoliko godina. • Prosječni ukupni troškovi rada u Hrvatskoj su po veličini drugi među svim zemljama u tranziciji.
Stanje i pouke za Hrvatsku (3) • Konačan zaključak je da niti teorija niti empirijsko iskustvo ne mogu opravdati ograničenja fleksibilnosti rada, jer njezini pozitivni učinci mogu lako nadmašiti negativne. • Najbolja sigurnost (ili zaštita od nezaposlenosti) ostvaruje se vlastitim poboljšavanjem zapošljivosti dodatnim obrazovanjem, usavršavanjem i stjecanjem novih vještina i znanja.
Stanje i pouke za Hrvatsku (3) • Pojedinci su najviše zapošljivi ako imaju vrlo široko obrazovanje i raznolike vještine, temeljna i prenosiva visokostručna znanja i sposobnosti, uključujući sposobnost timskog rada, rješavanja problema, poznavanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) te komunikacijskih i jezičnih vještina, sposobnost učenja novih vještina i mogućnost zaštite sebe i svojih kolega od profesionalnih opasnosti i oboljenja. • Takva kombinacija vještina omogućava prilagodbu na promjene u svijetu rada.
Stanje i pouke za Hrvatsku (4) • Ne postoji jedinstven model za postizanje fleksibilnosti i sigurnosti na tržištu rada. • Kao i svaka druga zemlja, Hrvatska treba naći i razviti ustavni i zakonodavni način koji najbolje odgovara njezinom povijesnom, socijalnom, kulturološkom i ekonomskom stanju, uvjetima i mogućnostima. • Time može značajno poboljšati gospodarsku konkurentnost, mogućnosti zapošljavanja i smanjiti nezaposlenost.
Hvala na pozornosti Svi komentari i suprotna mišljenja su dobro došli predrag@ijf.hr