Izbori kao mehanizam veta i podrške

1. CAPACITY BUILDING OF THE STATE ELECTION COMISSIONUNDP“Hrvatski izborni sustavi”Prof.dr.sc. Ivan GrdešićSveučilište u ZagrebuFakultet političkih znanostiPlitvice, 28. – 29. lipnja 2007.

2. Izbori kao mehanizam veta i podrške Izbori kao komunikacija između: • građana i vlasti, • građana i oporbe, • građana i građana, • vlasti i oporbe. Komunikacija preferencija: podrške i/ili kazni.

3. Uloga izbor u demokraciji Bottom-up:odgovornost vlade biračima, kontrola vlasti. Top-down: izbori kao instrument širenja vlasti, jačanje legitimnosti vlasti. Pojedinačne odluke pretvorene u kolektivne preferencije o tomu tko će vladati.

4. Varijable političkog i izbornog sustava • normiranje aktivnog i pasivnog prava glasa, • politička kultura, participacija, • stranački sustav, • izborni sustav, • aktivnosti stranaka, izborna kampanja, • političko vodstvo, • politički događaji, • gospodarsko stanje.

5. Izborna trijada birača • Percepcije i vrednovanje kandidata. • Stranačka pripadnost i identifikacija. • Problemi i stanje u zajednici.

6. Demokratski izbori: free and fair Slobodni (free) izbori: • sloboda govora, • sloboda udruživanja, • sloboda prijave birača, stranaka, kandidata, • sloboda od prisile, • sloboda pristupa biralištima, • sloboda tajnog glasanja, • sloboda žalbe.

7. Demokratski izbori: free and fair Pošteni (fair) izbori: • nepristrano vođenje izbora, • ustavna zaštita biračkog prava, • opće pravo glasa, • uravnoteženo izvještavanje medija, • ravnopravan pristup sredstvima za kampanju, • transparentno prebrojavanje glasova.

9. Izbori u Hrvatskoj 1990. 1992. 1993. 1995. 1997. 2000. 2001. 2003. 2005. PRH PRH PRH PRH Sabor Sabor Sabor Sabor Sabor Vijeće opć. Župan. Župan. Lokal Lokal Lokal Lokal Lokal ____________________________________ Hiperelektorizam kao tranzicijski proces. Velika nestabilnost izbornih institucija.

10. Izborni sustav 1990. • nejednako pravo glasa, tri doma Sabora • veliki broj izbornih jedinica (116), • pravilo većine, jednomandatne izborne jedinice, • dva kruga, prag 1. kruga 7%

11. Većinski izborni sustav 1990. “Tehnički” razlozi izbora većinskog sustava: • nedostatak znanja o strankama, • nepostojanje anketnih istraživanja, • kadrovska i tehnička nepripremljenost, • jednostavno glasanje, • jasnoća rezultata, zna se tko je pobijedio,

12. Većinski izborni sustav 1990. Politički razlozi izbora većinskog sustava: • formiranje stabilne većine, • jasno lociranje političke odgovornosti, • izbjegavanje parlamenta s velikim brojem stranaka. • transparentan izborni pobjednik,

13. Političke posljedice izbornog sustava 1990. • proizvedena parlamentarna većina, • umanjeno značenje političkih stranaka, • oblikovanje dominantne političke stranke, • politički sukob ZA i PROTIV, bipolarnost • uništavanje političkog centra, • teritorijalna predstavljenost manjina.

14. Rezultati izbora za Sabor 1990.

15. Izborni zakon 1992. Kombinirani izborni sustav: • većinski izbor 60 zastupnika: • biranje obićnom većinom • razmjerni izbor 60 zastupnika: • jedna izborna jedinica • izborni prag 3% • krute (zatvorene) stranačke liste kandidata • biranje nacionalnih manjina • 8% srpske manjine razmjerno zastupljeno • ostalima 5 mandata

16. Izborni zakon 1995. Promjene kombiniranog izbornog zakona iz 1992. • Razmjernim načinom bira se 80 zastupnika (1992.- 60), • Većinski se bira 28 zastupnika (60), povećanje izbornih jedinica. • Izborni prag: • 5% za 1 stranku; 8% za 2; 11% za 3+ • Posebna lista za “dijasporu” od 12 mandata, • 3 mandata za srpsku manjinu, ukupno 13 manjinskih

18. Izborni zakon 2000. • razmjerni izbori u 10+2 izbornih jedinica, • u svakoj izbornoj jedinici bira se 14 zastupnika, • krute kandidacijske liste, • 5% izborni prag, • izbori zastupnika “dijaspore” prema nefiksnoj kvoti,

19. Izborni zakon 2000. Politički ciljevi: • povećati pravednost distribucije mandata, • smanjiti broj stranaka u parlamentu, • smanjiti broj mandata dijaspore, • regionalizirati politički/izborni proces, • osigurati političku učinkovitost, • osigurati stabilnost izbornih institucija.

20. Izborne jedinice

21. Trendovi promjene izbornog zakonodavstva Izborni inžinjering stranke na vlasti: • od većinskog prema razmjernom izbornom sustavu, • poticanje opozicije da nastupa samostalno, a ne u koaliciji, • korištenje proizvedene većine, • korištenje mandata “dijaspore”, • ograničavanja zastupljenosti manjina, • krojenje izbornih jedinica, • utvrđivanje rezultata.

22. Otvorena pitanja izbornog sustava • Glasanje hrvatskih državljana bez stalnog prebiv. u RH, • Izborne jedinice, • Prevelik broj stranaka u Saboru, • Nezavisne liste, • Oblici zastupljenosti nacionalnih manjina, • “Prejeftina” registracija stranaka za izbore, • Velik gubitak glasova ispod izbornog praga, • Financiranje kampanje, • Medijsko, HRT, praćenje izbora.