Projekt sufinancira EU iz Europskog socijalnog fonda Ulaganje u budućnost

1. POSLJEDICE OŠTEĆENJA SLUHA NA JEZIK I GOVOR Predavanje održala: Marina Moharić Husak, mag. logopedije Projekt sufinancira EU iz Europskog socijalnog fonda Ulaganje u budućnost Slavonski Brod, 17. siječnja 2014.

2. Utjecaj oštećenja sluha na obrazovni proces Stručna građa prilagođena je sadržajem i formom kako bi zadovoljila potrebe projekta Sign 2 me te bila primjerena ciljanoj publici – nastavnicima srednjih škola koji stupaju u kontakt s učenicima s oštećenjima sluha Predavanje održano u sklopu EU projekta Sign 2 me, u okviru natječaja „Integracija skupina u nepovoljnom položaju u redovni obrazovni sustav” kroz IPA komponentu IV – Razvoj ljudskih potencijala, koji provodi Gospodarska škola Varaždin s partnerima Medicinska škola Varaždin, Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod i Varaždinska županija Projekt financira EU

3. Kako sluh može biti narušen? • LAKA NAGLUHOST (prag čujnosti 25-35 dB) • UMJERENA NAGLUHOST(prag čujnosti 36-60 dB) • TEŠKA NAGLUHOST (prag čujnosti 61-92 dB) • GLUHOĆA(prag čujnosti iznad 93 dB) Službena klasifikacija u Hrvatskoj („Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima“) Projekt financira EU

4. Najčešće zablude Gluhe osobe ne čuju baš ništa • gluhe osobe (u medicinskom smislu) • Prag čujnosti iznad 93 dB (audiogramski potvrđeno) • Slušni aparati ne pomažu da se postigne razumijevanje govora • Govor je narušen zbog nemogućnosti da čuju same sebe • Mogu, ali i ne moraju biti dio zajednice Gluhih • Mogu, ali i ne moraju koristiti znakovni jezik • Gluhe osobe (u kulturolškom smislu) • Mogu biti gluhi i nagluhi, ali se smatraju dijelom zajednice Gluhih • Uz korištenje slušnog aparata mogu postizati relativno dobru čujnost i koristiti je u govoru i slušanju • Koriste znakovni jezik Projekt financira EU

5. Najčešće zablude Gluhe osobe ne mogu govoriti, zbog čega ih nazivamo gluhonijemima • U govornom aparatu gluhih osoba nema oštećenja koje bi ih činilo nijemima • Nijemost se tradicionalno smatra obilježjem gluhih zbog njihovih teškoća u usvajanju govora i njihove nevoljkosti da se služe govorom • Gluhe osobe preferiraju znakovni jezik, ali to ne znači da ne mogu govoriti • Gluhe osobe smatraju uvredljivim kada ih se zove gluhonijemima Projekt financira EU

6. Najčešće zablude Oštećenje sluha jednako je ako je nastalo u djetinjstvu ili kasnijoj dobi • UROĐENO OŠTEĆENJE SLUHA • Nastaje do vremena kada se usvaja prvi jezik (do 3. godine života) • Utječe na razvoj jezika i govora • Posredno utječe na stvaranje koncepta svijeta oko sebe • Ograničava mogućnosti za edukaciju • Velika je razlika radi li se o gluhoći (prag čujnosti iznad 93 dB) ili nagluhosti (prag čujnosti 25 do 93 dB) • STEČENO OŠTEĆENJE SLUHA • Mogu nastati u bilo koje vrijeme od djetinjstva do treće dobi • Postoji razvijen jezik • Edukacijske mogućnosti su veće • Slušna pomagala se dodijeljuju s većom pouzdanošću • Slušna pomagala imaju veću korist u govoru i slušanju Projekt financira EU

7. Najčešće zablude Uz korištenje slušnog pomagala, osobe oštećena sluha čuju jednako kao i osobe uredna sluha Slušno pomagalo ne funkcionira kao naočale (trenutno popravljanje narušene funkcije) Uz slušno pomagalo potrebna je rehabilitacija slušanja i govora Rehabilitacija slušanja i govora najpotrebnija je u ranijoj dobi, ali je nužna i odraslima, pogotovo u starijoj dobi (primjeri starijih osoba koje imaju slušno pomagalo, ali im ne pomaže) Slušno pomagalo pojačava zvukove iz okoline za 30 dB od postojećeg praga čujnosti (ako osoba ima prag čujnosti na 45 dB, tada će slušno pomagalo morati pojačati zvukove na 75 dB, kako bi se ostvarilo razumijevanje govora) Kod velikih oštećenja sluha, pojačanje od 30 dB dovodi do prelaska granice boli (80 dB + 30 dB = 110 dB) Kod nekih osoba s oštećenjem sluha ni adekvatno pojačanje intenziteta zvuka ne dovodi do poboljšane sposobnosti slušanja i razumijevanja Projekt financira EU

8. Najčešće zablude Uz korištenje slušnog pomagala, osobe oštećena sluha čuju jednako kao i osobe uredna sluha • GLUHE OSOBE • Najčešće ne koriste slušna pomagala (aparate) jer ne pomažu u ostvarivanju čujnosti • Služe za orijentaciju (postojanje zvuka, alarmiranje na glasne zvukove, bolja svjesnost okolinskih događanja) • Pojačanje intenziteta zvuka koje bi dovelo do čujnosti (30 dB pojačanja), istovremeno dovodi i do prelaska granice boli • NAGLUHE OSOBE • Lako nagluhe osobe – imaju najviše koristi od slušnih pomagala • Pojačanje od 30 dB dovodi do razumijevanja govora okoline • Umjereno nagluhe osobe – koriste slušna pomagala i razumiju govor okoline, mogu se služiti telefonom • Teško nagluhe osobe – imaju teškoća u razumijevanju govora i ne mogu se služiti telefonom Projekt financira EU

9. Najčešće zablude Umjetna pužnica vraća sluh i lijek je za gluhoću Umjetna pužnica (kohlearni implantat) je najsofisticiraniji slušni aparat, ali daje čujnost samo kada je ispravna, punih baterija i uključena Umjetna pužnica se ne nosi noću, u kontaktu s vodom, blizu aparata koji emitiraju elektromagnetske valove, smeta joj električni naboj (npr. spuštanje po plastičnom toboganu, sintetički materijali za odjeću, izlazak iz auta, skidanje vesti, diranje monitora...) Kohlearni implantat je elektroda koja je umeće u koštanu pužnicu osobe i spaja se na slušni živac Ona zamjenjuje nefunkcionalnu prirodnu pužnicu osobe i umjesto nje ispaljuje električne impulse na slušni živac koji ih provodi do centra za sluh u mozgu Projekt financira EU

10. Najčešće zablude Umjetna pužnica vraća sluh i lijek je za gluhoću Kod nekih oštećenja sluha i stanja, nije je moguće ugraditi (oštećen slušni živac, neprohodna koštana pužnica) Nakon ugradnje, obavezna je rehabilitacija slušanja i govora jer osoba mora naučiti interpretirati zvukove koje joj sintetizira ugrađena elektroda (zvuk je neprirodan i „elektronski”) Bez rehabilitacije, kohlearni implantat ne pomaže kod slušanja i govora Ako se ugradi prekasno, nema koristi jer je prošao kritični period te su centri u mozgu „prenamijenjeni” i ne mogu se više umrežiti za adekvatno slušanje Unaprijed nije moguće sa sigurnošću procijeniti učinkovitost U najboljim slučajevima rehabilitirane osobe s kohlearnim implantatom funkcioniraju kao nagluhe osobe, a ne kao čujuće Projekt financira EU

11. Najčešće zablude Znakovni jezik jednak je u svim državama Znakovni jezik različit je u svim državama Nema poveznice između znakovnog i govornog jezika (npr. američki i britanski znakovni jezik nisu ni slični, usprkos tome što su obje države engleskog govornog područja) Znakovni jezik razvija se u svakoj zajednici Gluhih Ako zajednice Gluhih nisu u kontaktu, njihovi znakovni jezici se razlikuju Znakovni jezik je arbitraran (dogovoren) i apstraktan sustav, zbog čega nema razloga zašto bi bio sličan u različitim državama ZNAK „SREĆA” ZNAK „MAČKA” ? Projekt financira EU

12. Najčešće zablude Znakovni jezik inferioran je govornom jeziku i nije dostatan za izražavanje svih sadržaja Zastarjelo mišljenje osporavalo je znakovnom jeziku status pravog jezika Prijašnje uvjerenje bilo je da se pomoću znakovnog ne mogu izražavati kompleksni i apstraktni pojmovi Znakovni jezik nije pantomima (ne oponaša pojmove koje predstavlja) Znakovni jezik nije imitacija ili „prijevod” govornog jezika – ima vlastita gramatička pravila, sintaksu i semantiku, različite od govornog jezika Danas se zna da je znakovni jezik potpun sustav, pomoću kojeg je moguće izreći sve koncepte i zadovoljiti sve komunikacijske potrebe u svim segmentima života (obrazovanje, socijalno okruženje, kultura...) Projekt financira EU

13. Najčešće zablude Gluhe osobe služe se jezikom i pismom na način jednak osobama bez oštećenja sluha Urođeno oštećenje sluha vrlo često dovodi o teškoća u usvajanju jezika i pisma Edukacija i rehabilitacija osoba oštećena sluha u ranoj dobi često ne postiže željene rezultate, što se odražava na usvajanje vještina pismenosti Čitanje i pisanje, kao najsloženije jezične vještine, nužno zahtijevaju dobro razvijen jezik, na koji se nadograđuju Ukoliko kod djeteta jezik nije dobro razvijen (bilo govorni ili znakovni), tada će pismenost biti „krnja” – mogućnost spajanja slova u riječ ne znači da je osoba pismena Česti problemi su u gramatici (padeži, sintaksa, sklapanje rečenica, oblikovanje teksta), što je posljedica neovladanosti hrvatskim jezikom Projekt financira EU

14. Usvajanje govora u uvjetima oštećena sluha Zašto nije dobro oslanjati se samo na govor? Za razvoj jezika i govora, govor okoline mora biti dostupan djetetu, kako bi ono bilo njemu izloženo Djetetu oštećena sluha govor nije dostupan komunikacijski sustav (ili je potpuno nedostupan ili je djelomično dostupan) Dijete propušta govor koji nije direktno usmjeren njemu Nema usputnih informacija (slušanje govora odraslih, slušanje druge djece, životinja, buke...) Nema povezivanja uzroka i posljedica na temelju zvuka (stvari proizvode zvukove, zvukovi su indikatori događaja...) Projekt financira EU

15. Usvajanje govora u uvjetima oštećena sluha Zašto nije dobro oslanjati se samo na govor? Dijete je prisiljeno oslanjati se na očitavanje govora s lica i usana, čime ne dobiva potpunu informaciju Dijete pogađa većinu govornog sadržaja i teško procjenjuje što je u govornom signalu važno Dijelovi govora uvijek su nedostupni djetetu oštećena sluha, što je za hrvatski jezik posebno problematično (npr. krajevi riječi, koji su posebno informativni zbog padežnih nastavaka – tu leži slabo ovladavanje hrvatskim jezikom i u odrasloj dobi) Projekt financira EU

16. Usvajanje govora u uvjetima oštećena sluha Dvojezični i dvokulturalni pristup (bi-bi pristup) Polazi od uvjerenja da dijete od najranije dobi mora imati potpuni komunikacijski sustav koji mu je dostupan i razumljiv Oslanjanje na vid i korištenje znakovnog jezika pruža djetetu takav komunikacijski sustav Ukoliko postoji razvijen prvi jezik kod djeteta, olakšava se učenje drugog jezika Tendencija je da djetetov prvi jezik bude znakovni, a da se potom uvodi govorni jezik Projekt financira EU

17. Usvajanje govora u uvjetima oštećena sluha Dvojezični i dvokulturalni pristup (bi-bi pristup) Velika važnost stavlja se na pismenost, koja se uvodi rano (već oko 4. ili 5. godine života) Preko pismenosti (čitanje i pisanje) dijete usvaja najveći dio govornog jezika i tako dobiva potpunu sliku o jeziku Napisane riječi dostupne su vizualno, te se vežu uz kognitivne koncepte koje je dijete unaprijed stvorilo putem znakovnog jezika Vizualni prikaz govornog jezika (pisana riječ) omogućuje učenje gramatičkih obilježja i detalja koji bi inače ostali nedostupni (padežni nastavci, morfemi...) Projekt financira EU

18. Uključivanje djece oštećena sluha u proces edukacije Redovne škole Današnje smjernice i tendencije u obrazovanju smještaju najveći broj djece oštećena sluha u redovni obrazovni proces Posebne ustanove U prijašnjim vremenima bile su mnogo zastupljenije, ali danas gube na važnosti jer se smatraju čimbenicima izolacije i neadekvatnih obrazovnih mogućnosti Pohađanje govornih i slušnih vježbi Nužno je bez obzira na model školovanja djeteta oštećena sluha Posebno je važno kod djece koja koriste kohlearni implantat ili slušno pomagalo, jer bez rehabilitacije nema koristi od takvih vrsta pomagala Vježbe su usmjerene i na vještine očitavanja govora s lica i usana Projekt financira EU

19. Jezične prepreke u edukacijskom procesu Siromašniji rječnik u odnosu na čujuće vršnjake (tek sa 12 godina gluha djeca imaju rječnik dovoljan za osnovnu komunikaciju; u srednjoj školi su na razini djece u četvrtom razredu osnovne škole) Teškoće u tvorbi glagola i imenica (morfologija) – slične probleme imaju stranci koji uče hrvatski, ali kod gluhe djece poboljšanje s porastom dobi nije značajno Veliki problemi s padežima i brojem (posebno su teški množina, glasovne promjene i glagolska vremena) – npr. Puhati-puše, pas-psi... Prosječno pišu kraće, disgramatične rečenice Razumijevanje pročitanog na kraju srednje škole je gluhoj djeci na razini čujućih desetogodišnjaka Primjer SMS poruke gluhe osobe: „Ok, hvala. Znaš danas sam nema jer bolovanje. Lijep pozdrav svima!” Projekt financira EU

20. Sadržajne prepreke u edukacijskom procesu Znanja koja steknu djeca oštećena sluha često su ograničena zbog nedostupnosti okolinskih informacija (slučajno „pokupljena” znanja, usput povezane činjenice...) Djeca oštećena sluha primaju informacije samo onda kada im se one direktno daju, dok čujuća djeca uče i na primjerima drugih (slušaju što se drugima objašnjava) Proces rehabilitacije slušanja i govora često za posljedicu ima ograničen opseg znanja o svijetu, zbog velike satnice koja se posvećuje vježbama govora i slušanja Ustanove za obrazovanje djece oštećena sluha (predškolske i školske) obično pružaju manji opseg sadržaja Prelazak iz posebnih ustanova u redovni obrazovni proces obično je otežan zbog velike razlike u razini zahtjeva i složenosti nastavnog sadržaja Djeca moraju nadoknađivati velike količine nastavnog sadržaja, kako bi uopće mogla pratiti obrazovni proces Projekt financira EU

21. Socijalne prepreke u edukacijskom procesu Kultura Gluhih razlikuje se od kulture čujuće većine (Gluhi su direktniji, imaju drugačiji smisao za humor) Postoje značajne teškoće u sklapanju prijateljstava i uklapanju u razred Izolacija učenika s oštećenjem sluha može dovesti do nezainteresiranosti za obrazovni sadržaj i za stvaranje odbojnosti prema obrazovnom procesu Vršnjačke reakcije mogu dovesti do povlačenja učenika i stvaranja negativnih stavova o sebi Neuspjeh u obrazovnom procesu i neodgovarajuća podrška usko su povezani s odustajanjem od daljnjeg obrazovanja i niskom razinom motivacije za stjecanje novih znanja Korištenje prevoditelja za znakovni jezik može poticati izolaciju i stigmatizirati Nedostupnost komunikacije i interakcija tijekom odmora, izleta, terenske nastave Projekt financira EU

22. Dosadašnja saznanja o akademskom postignuću učenika oštećena sluha • OSNOVNA ŠKOLA • Slabiji uspjeh • Nedovoljna motivacija • Objektivno niža razina usvojenih znanja • Ne omogućava upis u srednju školu • SREDNJA ŠKOLA • Nedovoljna motivacija • Strukovne škole • Slabiji uspjeh • Niska razina stečenih znanja • Ne omogućava upis na fakultet Usko ograničen izbor zanimanja za učenike oštećena sluha (kuhari, pekari, postolari, grafičari, knjigoveže, zubotehničari) Vrlo mali postotak akademski obrazovanih osoba s oštećenjem sluha Tek nedavne promjene donijele su lakši pristup ustanovama visokog obrazovanja (Nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, 2007) Projekt financira EU

23. Prednosti integracije učenika oštećena sluha u redovni obrazovni sustav Dijete se uključuje u zajednicu čujućih, koja je i u životu dominantna te je dijete tako bolje pripremljeno za stvarni život Obrazovni sadržaj odgovara kognitivnoj razini djeteta Postoje brojne mogućnosti odabira usmjerenja edukacije Mogućnosti za nastavak školovanja su velike Znanja i kvalifikacije stečene u redovnom obrazovnom sustavu omogućavaju veću konkurentnost na tržištu rada Projekt financira EU

24. Prednosti obrazovanja učenika oštećena sluha u školama za gluhe Doprinose razvoju pozitivnog stava o sebi, budući da u takvim ustanovama nema stava da su čujuće osobe bolje i da s gluhima nešto nije u redu, da im nešto nedostaje Djeca razviju identitet gluhe osobe, stvarnije procjenjuju svoje mogućnosti i ne razmišljaju o sebi kao o inferiornima ili oštećenima zbog nedostatka sluha Stvaraju se prijateljstva s djecom koja su slična i koja se mogu poistovjetiti Djeca češće vide primjere uspješnih osoba oštećena sluha i dobivaju više poticaja da i sami postanu takvi Nastava se odvija na način koji je dostupan učenicima (na znakovnom jeziku i uz vizualno predočavanje) Projekt financira EU

25. Prilagodbe potrebne kako bi integracija u redovni sustav bila uspješna • Potrebne prilagodbe odnose se na omogućavanje dostupnosti nastavnog sadržaja • Prilagodbe ne smiju biti očite i ne smiju stigmatizirati učenika • Od prilagodbi mogu imati koristi svi učenici, stoga ih je dobro raditi za cijeli razred • Odnos prema učeniku ne smije biti pun sažaljenja i/ili popuštanja na račun njegovog invaliditeta • Drugi učenici ne smiju patiti zbog unesenih prilagodbi Projekt financira EU

26. Prilagodbe u dostupnosti informacija Pozicioniranje učenika tako da mu je nastavnik vizualno dostupan Nastojanje da je izvor svjetla iza leđa učenika, tako da nastavnikovo lice nije u protusvjetlu, da se ne ometa očitavanje govora s lica i usana Predavanje uz vizualno predočavanje (PPT, grafoskop, dijagrami, slike) Loop sustav (FM sustav) – omogućuje spajanje slušnog pomagala direktno na mikrofon koji ima nastavnik, s ciljem eliminacije pozadinske buke Korištenje obrazovnih prevoditelja (ako učenik znakuje) Priprema materijala unaprijed i dostavljanje učeniku prije početka sata (handouts, sažeci) Pisanje na ploču svih važnih opaski i informacija (datumi ispita, roditeljskih sastanaka, zadaće, rokovi) Projekt financira EU

27. Prilagodbe u formi i sadržaju Nije potrebno pojednostavljivati sadržaj (smanjivati mu opseg) Učiniti rečenice jasnima i gramatički jednostavnima, gdje je to moguće Jasno odvajati cjeline koje trebaju biti odvojene, a povezati one koje trebaju biti povezane (činiti to grafički) Isticati što je važno u cjelini - glavni pojmovi, postupci, što treba upamtiti (činiti to grafički) Što više konkretnih primjera Ako je moguće, koristiti osobni doživljaj i iskustvo (probati što više, dotaknuti, vidjeti) Projekt financira EU

28. Prilagodbe u organizaciji Silabusi koji su dostupni na početku školske godine, tako da se omogući planiranje unaprijed Ne isticati gluhog učenika u odnosu na ostale učenike (ne davati posebne testove, ne ga odvajati, ne ocjenjivati prema drugačijim kriterijima) Davati više vremena za rješavanje zadataka i ispita U pripremi za ispit, svim učenicima jasno najaviti kakav tip pitanja da očekuju, koje nastavne jedinice će biti obuhvaćene ispitom Kod usmenog ispitivanja, stalno biti okrenut licem prema učeniku, da lakše razumije pitanja Omogućiti dostupnost nastavnika za pitanja i savjetovanje van nastave Informirati učenika o mogućnostima traženja pomoći i o vrstama pomoći u nastavi i školskom okruženju (psiholog, pedagog, instrukcije, razgovor) Dostupnost nastavnika roditeljima za konzultacije Projekt financira EU

29. U nadi da ste naučili nešto novo, želim Vam mnogo sreće u daljnjem radu! Projekt financira EU