Izbor i teorija korisnosti

1. Izbor i teorija korisnosti • Korisnost - označava zadovoljenje, subjektivni užitak ili korist koju potrošač ima konzumirajući neko dobro ili uslugu. • Granična korisnost - dodatno ili pridodano zadovoljstvo koje steknemo od trošenja, uživanja 1 dodatne jedinice nekog dobra uz uvjet da druge proizvode trošimo kao i prije. • Zakon opadajuće granične korisnosti - količina dodatne ili granične korisnosti smanjuje se kada neka osoba troši sve više i više nekog dobra. Opadajuća granična korisnost proizlazi iz činjenice da se naše ukupno uživanje u potrošnji nekog dobra smanjuje u mjeri u kojoj ga sve više konzumiramo.

2. Zakon opadajuće granične korisnosti Količina Ukupna Granična potr.dobara korisnost korisnost 0 0 4 1 4 3 2 7 2 3 9 1 4 10 0 5 10

4. Povijest teorije korisnosti • Daniel Bernoulli - 1700 godine, ljudi nisu skloni riziku i novi dolari njihovog bogatstva donose sve manje porasta korisnosti, • Jeremy Bentham - društvo treba organizirati prema principu korisnosti a to je sposobnost bilo kojeg objekta da proizvede zadovoljstvo, dobro ili sreću ili da spriječi bol, zlo ili nesreću. Zakonodavstvo treba urediti tako da unapređuje najveću sreću najvećeg mogućeg broja ljudi. • William Stanley Jevons - ekonomska teorija predstavlja račun zadovoljstva ili patnje, • Kardinalna korisnost - iskazivanje korisnosti u mjernim jedinicama i ordinalna korisnost - A se preferira B-u.

5. Teorija ponašanja potrošača • Racionalno ponašanje - prosječni je potrošač racionalni pojedinac koji svoj dohodak nastoji alocirati tako da iz njega ostvari najveću korisnost ili zadovoljstvo,maksimizirati korisnost, • Preferencije - potrošači imaju jasne preferencije, sklonosti prema određenim dobrima i uslugama. Svaki potrošač zna očekivanu graničnu korisnost koju može ostvariti kupnjom određenog dobra, • Proračunsko ograničenje - potrošačev je dohodak ograničen i stoga su svi potrošači limitirani proračunskim ograničenje, to jest, raspoloživim dohotkom, • Cijene - potrošač ne može kupiti sve što želi kada svaka kupnja troši dio njegova raspoloživa dohotka, mora izvršiti izbor.

6. Maksimizacija korisnosti • Potrošač s fiksnim dohotkom koji je sučeljen s danim tržišnim cijenama postići će maksimum zadovoljstva ili korisnosti kada je granična korisnost zadnjeg dolara utrošenog za svako dobro jednaka graničnoj korisnosti zadnjeg dolara utrošenog za bilo koje drugo dobro. • Viša cijena dobra 1, smanjuje se njegova optimalna potrošnja, raste GK dobra 1, na novoj smanjenoj razini potrošnje izjednačava se GK dobra 1, s GK dobra 2, GK dobra 3.

7. Budžetska krivulja Dohodak 12 Cijena Cijena Ukupni dobra A dobra B troškovi (1.50) (1.00) 8 0 12+0 6 3 9+3 4 6 6+6 2 9 3+9 0 12 0+12 Nagib pravca = PB/PA =2/3 Neostvarivo Ostvarivo Budžetska krivulja - krivulja koja pokazuje različite kombinacije dvaju dobara koje se mogu kupiti uz dani raspoloživi dohodak.

8. Krivulja indiferencije Nagib krivulje indiferencije mjera je relativnih graničnih korisnosti dobara ili stopa supstitucije po kojoj će potrošači biti voljni promijeniti manje jednog dobra za nešto više drugog dobra. j Komb. Dobro A Dobro B j 12 2 k 6 4 l 4 6 m 3 8 k l m I Krivulja indiferencije-prikazuje sve kombinacije dobara A i B koje donose istu razinu korisnosti za potrošača.

9. Mapa krivulja indiferencije • Mapa krivulja indiferencije čini skup krivulja indiferencije. Svaka krivulja indiferencije koja je udaljenija od ishodišta označava višu razinu korisnosti - Pareto superiornija. j k U4 l m U3 U2 U1

10. Potrošačeva ravnoteža • Potrošačeva ravnoteža postiže se u točki u kojoj budžetska krivulja dodiruje najvišu krivulju indiferencije. U toj točki potrošačeva stopa supstitucije (odnos relativnih graničnih korisnosti) upravo je jednaka odnosu cijene dobra A i B. Potrošačeva ravnoteža

11. Izvođenje krivulje potražnje Cijena dobra B Raspoloživi dohodak 12 1.50 X Cijena 1.0 X* 1.0 3 6 Q dobra B Cijena 1.50

12. Ima li pitanja?