210 likes | 404 Views
DRŽAVA I TEORIJA JAVNOG IZBORA. Dr. S. Polovina. RAZLOZI DRŽAVNE INTERVENCIJE. Ispravljanje nedostataka tržišnog mehanizma (pojava monopola, nastanak eksternalija, nepravična raspodjela dohotka i ciklično funkcioniranje privrede). INSTRUMENTI DRŽAVNE INTERVENCIJE.
E N D
DRŽAVA I TEORIJA JAVNOG IZBORA Dr. S. Polovina
RAZLOZI DRŽAVNE INTERVENCIJE • Ispravljanje nedostataka tržišnog mehanizma (pojava monopola, nastanak eksternalija, nepravična raspodjela dohotka i ciklično funkcioniranje privrede)
INSTRUMENTI DRŽAVNE INTERVENCIJE • porezi kojima se privatna potrošnja preusmjerava u javnu • državni izdaci kojima se stimulira proizvodnja dobara i usluga • Regulacija ili kontrola koja upućuje ljude da obavljaju određene ekonomske aktivnosti ili da odustanu od njih
CILJEVI DRŽAVNE INTERVENCIJE • unaprjeđenje ekonomske efikasnosti • preraspodjela dohotka radi ostvarivanja manje nejednakosti • stabiliziranje ekonomije pomoću makroekonomske politike • makroekonomsko pretstavljanje zemlje
CILJ 1 • Unaprjeđenjem ekonomske ekonomske efikasnosti osti država nastoji postići optimalnu alokaciju resursa i riješiti probleme što i kako proizvoditi • Rješenje problema ekonomske efikasnosti određeno je vladajućom političkom filozofijom i razlikuje se od zemlje do zemlje
CILJ 2 • Ostvarenje ravnomjernije i pravednije raspodjele država postiže fiskalnom politkom i regulacijom
CILJ 3 • Tržišna privreda je podložna privrednim ciklusima • Otklanjanje privrednih ciklusa i poticanje privrednog rasta džava postiže makroekonomskom politikom, fiskalnom i monetarnom
CILJ 4 • Međunarodno pretstavljanje zemlje je rezultat razvoja međunarodne razmjene i potrebe za suradnjom među državama • Ono se vrši putem a) smanjenja trgovinskih prepreka, b)programa pomoći, c) usklađivanja makroekonomske politike i d) zaštite globalnog okoliša
TEORIJA JAVNOG IZBORA • Autori James Buchanan, dobitnik Nobelove nagrade 1986 i Gordon Tullock • Prema njiima između donošenja tržišnih i političkih odluka postoji visoki stupanj sličnosti • Uslijed toga ista načela i interesi vrijede kako na tržištu tako i kod donošenja javnih odluka • Ono što pokreće donositelje odluka u ekonomiji i u politici je vlastiti interes
TEORIJA JAVNOG IZBORA (2) • Interes potrošača u tržišnoj privredi je maksimalizacija korisnosti • Interes proizvođača u tržišnoj privredi je maksimalizacija profita • Interes političara je da maksimaliziraju svoje šanse na izborima • Interes glasača je maksimalizacija njihovih parcijalnih interesa u institucijama političkog sustava • Između političara i glasača stoje interesne skupine koje su posrednici
TEORIJA JAVNOG IZBORA (3) • Za razliku od tržišta gdje su odluke privatne, u politici su one kolektivne što znači da su nedjeljive i imaju samo jedan ishod • Kolektivne odluke mogu biti a) štetne (ishod nepovoljan za sve), b) preraspodjeljivajuće (ishod za neke povoljan a za druge ne) i c) efikasne (ishod povoljan za sve pridonoseći Paretovu poboljšanju)
KOLEKTIVNE ODLUKE – JEDNOGLASNO ODLUČIVANJE • Mogu se u demokratskom društvu donijeti na dva načina a) jednoglasnim i b) većinskim odlučivanjem • Idealno odlučivanje je ono kod kojeg su odluke donesene jednoglasno. U njemu svi polučuju probitak a ishod je Paretovo poboljšanje • Jednoglasno odlučivanje teško se ostvaruje jer zahtijeva mnogo vremena , energije i ustupaka • Njima se najvjerovatnije održava postojeće stanje neovisno bilo dobro ili ne
KOLEKTIVNE ODLUKE – VEĆINSKO ODLUČIVANJE • Većinsko odlučivanje se primjenjuje kada jednoglasno odlučivanje nije moguće • Za većinsko odlučivanje je potrebno 5O % + 1 glas • Većinsko odlučivanje može dovesti do tiranije većine kada većina nameće svoju volju manjini • Da bi se ono izbjeglo primjenjuje se pravilo kvalificirane većine koja iznosi 2/3 ili ¾ biračkog tijela
PARADOKS VEĆINE • Pravilo većine nije uvijek optimalno • Ovo pokazuje paradoks većine koji nastaje kada nijedan program ne može dobiti odgovarajuću većinu
NEDOSTATAK PRAVILA VEĆINE • Jedan od njegovih nedostataka je ovisnost o redoslijedu dnevnog reda
TEOREM KENNETHA ARROWA • Kenneth Arrow, najmlađi dobitnik Nobelove nagrade formulirao je teorem prema kojem nikakvo pravilo većinskog odlučivanja ne jamči djelotvornost, poštovanje pojedinačnih interesa i neovisnost o dnevnom redu
NEDOSTACI DRŽAVNE REGULACIJE • Teoretičari teorije javnog izbora tvrde da isto onako kao što postoje nedostaci tržišta postoje i nedostaci državne regulacije • One se ispoljavaju u neuspjehu države da ostvari zacrtane ciljeve. • Uzroci tome su : • a) birokratska inercija • b) vođenje politike na kratki rok
ZADATAK • 1. Pretpostavimo da u demokratskom društvu koje se sastoji od pet osoba (A,B,C, D i E) treba donijeti odluku o realizaciji triju projekata – gradnji javne garaže, škole i bolnice koje financiraju iz poreza. Troškovi izgradnje javne garaže iznose 500 $, škole 1000 $ i bolnice 2000 $.Spomenute osobe nemaju jednaki interes za gradnju svakog od navedenih objekata što prikazuje tablica na slijedećem slideu
Zadatak (rješenje • 1. Kod pojedinačnog glasovanja svaki od predloženih projekata prolazi većinom 3:2 , dok kod glasovanja u paketu svi navedeni projekti se odbijaju s 3:2. U prilog gradnje garaže glasovat će osobe A, B i C a protiv osobe D i C. U prilog projekta izgradnje škole glasovat će osobe A, C i E a osobe B i D protiv. U prilog projekta izgradnje bolnice glasovat će osobe C, D i E dok će osobe Ai B biti protiv. Glasovanje se vrši na temelju uporedbe privatne koristi privatnog troška. Kod glasovanja u paketu osoba A će biti protiv (420: 700), osoba će B bit će protiv (220:700) kao i osoba D (600:700) dok će za biti osoba C (870 : 700) i osoba ( odnos privatne koristi i troška je 800 : 700)