Osijek, 31.5. – 1.6.2012.

1. Izdvajanje djeteta iz obitelji i prekogranični smještaj u udomiteljsku obitelj ili na institucionalnu skrbDoc. dr. sc. Mirela Župan Osijek, 31.5. – 1.6.2012.

2. Sadržaj • Predmet Boll (1958.) • čuveni slučaj Međunarodnog suda pravde • primjena Haške konvencije o skrbništvu, 1902. • Predmeti „C” i „A” (2007. i 2009.) • prvi zahtjev u prethodnom postupku pred ESP • primjena Bruxelles II bis Uredbe br. 2001/2003. • Primjena Haške konvencije o dječjoj zaštiti, 1996.

3. Predmet Boll – The Netherlands v. Sweden (ICJ 1958.) NACIONALNA INSTANCA • Elisabeth Boll rođena u braku nizozemskog oca (pomorca) i majke šveđanke • Elisabeth ima samo nizozemsko državljanstvo • Elisabet živi s majkom u Švedskoj, majka umire • Švedski sud određuje tzv. ”zaštito obrazovanje” – javna institucionalna skrb • Otac osporava nadležnost švedskih tijela • Švedski Vrhovni upravni sud odbija njegov zahtjev

4. Predmet Boll – The Netherlands v. Sweden (ICJ 1958.) MEĐUNARODNI SUD PRAVDE • Nizozemska tuži Švedsku zbog povede HK 1902. jer su njezina tijela poduzela zaštitne mjere prema djetetu nizozemskog državljanstva s boravištem u Švedskoj • Nizozemska: • prema HK 1902. nadležnost imaju tijela djetetova državljanstva; isto materijalno pravo je mjerodavno • spori nadležnost Švedskih tijela i traži ukidanje mjere • MSP: • mjera nije u polju primjene HK 1902 jer nije privatni oblik skrbi već javni oblik skrbi • Švedska je ispravno postupila primjenivši svoje pravo

5. Posljedice predmeta Boll POZITIVNE • Izrađena je nova Haška konvencija o zaštiti maloljetnika, 1961. • Prošireno je polje primjene i na mjere javnoga prava • Haška konvencija 1961. je preteča Haške 1996. • Haška konvencija 1996. je model za Bruxelles II bis Uredbu

6. Posljedice predmeta Boll NEGATIVNE • Neke se države povlače iz međunarodne suradnje, pr. Švedska • Mjere javnoga prava pitanje su javnog poretka • Na te se mjere ne može primjenjivati strano pravo • Domaće pravo primjenjuje se na svu djecu – cilj je zaštita dobrih i sigurnih životnih uvjeta • Tim postupanjem osigurava se brz postupak • Javnopravni zahtjevi stranih država ne mogu se ovršiti u Švedskoj

7. C-435/06 [2007] ECR I-10141 • Dvoje malodobne djece finskog državljanstva uobičajeno borave sa roditeljima u Švedskoj • Životni uvjeti ugrožavaju zdravlje i dobrobit djece • nadležni ured za socijalnu skrb nalaže izuzimanje djece iz obitleji i udomljavanje • Odluku Centra morao je u roku od 1 tj. potvrditi sud • U međuvremenu majka odvodi djecu u Finsku da bi izbjegla oduzimanje djece

8. C-435/06 [2007] ECR I-10141 • Majka osporava nadležnost švedskog suda tvrdeći da su djeca stekla uobičajeno boravište u Finskoj • Švedski Vrhovni upravni sud potvrđuje odluke nižih sudova • Pravni osnov: švedsko pravo • Švedska zatražili izvršenje odluke o smještanju djece u udomiteljsku obitelj • Pravni osnov: nordrijski sporazumi iz 1970-ih Finske vlasti provele su ovrhu - djeca udomljena prema odluci švedskog centra i suda

9. C-435/06 [2007] ECR I-10141 • Finski Vrhovni upravni sud (Korkein hsllinto-oikeus) postavlja prethodno pitanje ESP; prvo: Kako tumačiti polje primjene Uredbe 2201/2003 s obzirom na pojam „građanske stvari”, odnosno primjenjuje li se Uredba i na javnopravne mjere kojima se dijete udomljuje (čl. 1 (2)d) ali se nalaže i neodgodivo izuzimanje iz obitelji i uzimanje pod skrb”? • Sud EU: Činjenicu da čl. 1(2) Uredbe među mjerama o roditeljskoj skrbi izrijekom ne navodi neke mjere, ne treba tumačiti u smislu da su one iz polja primjene isključene!

10. Čl. 1. Polje primjene 1. Ova Uredba primjenjuje se, bez obzira na prirodu suda ili tribunala, u građanskim predmetima u vezi sa: (a) razvodom, rastavom ili poništajem braka; (b) dodjeljivanjem, vršenjem, prenošenjem, ograničenjem ili prestankom roditeljske odgovornosti; 2. Predmeti na koje upućuje stavak 1.(b) mogu se, osobito, odnositi na: (a) skrbnička prava i prava na susrete i druženje s djetetom; (b) skrbništvo, kuratorstvo i analogne institute; (c) određivanje ili djelovanje svake osobe ili tijela zaduženog za djetetovu osobu ili imovinu, zastupanje ili pomoć djetetu; (d) smještanje djeteta u udomiteljsku obitelj ili na institucijsku skrb; (e) mjere za zaštitu djeteta u svezi s upravljanjem, očuvanjem ili raspolaganjem djetetovom imovinom.

11. Praktični vodič za primjenu Uredbe 2201/2003 „Uredba se primjenjuje na "građanske stvari„. Pojam "građanske stvari" je za potrebe Uredbe široko definiran i pokriva sva pitanja navedena u članku 1. (2).Gdje je odnosno konkretno pitanje roditeljske skrbi prema nacionalnom pravu mjera "javnog prava", npr.smještaj djeteta u udomiteljsku obitelj ili u ustanovu za skrb, Uredba će se primjenjivati​​.” (str. 9)

12. C-435/06 [2007] ECR I-10141 • Finski Vrhovni upravni sud (Korkein hallinto-oikeus) postavlja prethodno pitanje ESP - drugo: Isključuje li Uredba primjenu regionalnog međunarodnog sporazuma nordijskih zemalja? • Sud EU: Suradnja nordijskih zemalja u području priznanje i ovrhe upravnih odluka o uzimanju u skrb i udomljavanju djece nije navedena u popisu iznimki Primjena ovog ugovora je među državama članicama EU isključena, prednost ima acquis .

13. C-435/06 [2007] ECR I-10141 • Države članice EU nisu bile svjesne da bi prisilne zaštitne mjere bile u domašaju Uredbe • To su mjere javnopravne naravi gdje se protiv volje roditelja djeca izuzimaju i stavljaju pod skrb • Upravo stoga nisu zatražile iznimku • Sustav ovrhe po nordijskim sporazumima je jednostavan, brz, učinkovit već 30 godina!

14. Case C-523/07 oj 2009 C 141/14 • Troje malodobne djece živi s majkom i očuhom u Švedskoj, 2005. odlaze na odmor u Finsku • Mjesecima se sele i žive u kamp-kućici • Djeca ne idu u školu • Finski nadležni centar za socijalnu skrb neodgodvo (prisilno) izuzima djecu iz obitelji i smješta u institucionalnu skrb • Finski Vrhovni upravni sud odbija sve prigovore roditelja o nenadležnosti finskih tijela, jer da djeca imaju uobičajeno boravište u Švedskoj

15. Case C-523/07 oj 2009 C 141/14 • Finski Vrhovni upravni sud postavlja prethodno pitanje ESP - prvo: Ulazi li odluka o neodgodivom (prisilnom) izuzimanju djece iz obitelji i smještaj u institucionalnu skrb u domašaj Uredbe? • ESP – da! • prethodno pitanje ESP - treće: Koji uvjeti moraju biti ispunjeni prema čl. 20 Uredbe 2201/2003, da bi u hitnim slučajevima nacionalni sud izuzeo djecu i stavio ih pod skrb?

16. Case C-523/07 OJ 2009 C 141/14 • ESP: Treba zadovoljiti tri uvjeta: - HITNOST mjere - Mora se odnositi na OSOBE KOJE SE NALAZE u toj državi čl. -Mora biti PRIVREMENA • O poduzimanju mjere sud odlučuje prema nacionalnom pravu! • Nakon što je nacionalni sud poduzeo hitnu privremenu zaštitnu mjeru taj sud • nije obvezan prebaciti predmet sudu DČ koji je nadežan prema Uredbi • ali, ako je to u najboljem interesu djeteta taj sud mora obavijestiti neposredno ili putem središnjih tijela sud druge države članice koji je u tom predmetu nadležan

17. Case C-523/07 OJ 2009 C 141/14 • prethodno pitanje ESP - drugo: Kako treba tumačiti pojam „uobičajenog boravišta djeteta” iz čl. 8? „Mora postojati određeni stupanj integracije djeteta u društvenu i obiteljsku sredinu, što se poglavito ocjenjuje trajanjem, pravilnošću, uvjetima i razlozima boravka te boravkom obitelji u istom mjestu, djetetovim državljanstvom, pohađanjem škole te poznavanjem jezika. Nacionalni sud mora sam utvrditi gdje se nalazi uobičajeno boravište djeteta, s obzirom na posebne okolnosti pojedinog slučaja.”

18. Njemački BGH XII ZB 41/07; 42/97 • Roditelji odbijaju slati djecu u školu zbog vjerskih uvjerenja, školuju se kod kuće • time krše njemački Zakon o obveznom obrazovanju • Dijete ima uobičajeno boravište u Njemačkoj, iako povremeno boravi u Austriji – gdje je školovanje kod kuće djelomično dozvoljeno! • Sud primjenjuje Uredbu i donosi zaštitne mjere

19. Uredba br. 2201/2003 Članak 56. Smještanje djeteta u drugoj državi članici 1. Kada sud koji je nadležan prema člancima 8. do 15. razmatra smještanje djeteta u ustanovu za skrb ili u udomiteljsku obitelj, a takav bi smještaj potrebno poduzeti u drugoj državi članici, najprije se savjetuju sa središnjim tijelom ili drugim tijelom nadležnim u toj drugoj državi, ako je u toj državi članici potrebno sudjelovanje javnih tijela za domaće slučajeve smještanja djeteta. 2. Sudska odluka o smještanju iz stavka 1. može se donijeti u državi moliteljici samo ako je nadležno tijelo zamoljene države pristalo na smještaj. 3. Postupci za konzultacije i pristanak iz stavka 1. i 2.uređeni su nacionalnim pravom zamoljenje države. 4. Ako nadležno tijelo prema članku 8. do 15. odluči smjestiti dijete u udomiteljsku obitelj, i kada je takav smještaj potrebno poduzeti u drugoj državi članici u kojoj nije potrebno sudjelovanje javnih tijela za domaće slučajeve smještaja djeteta, to tijelo o tome obavještava središnje tijelo ili drugo nadležno tijelo spomenute države.

20. Uredba br. 2201/2003 • Ukoliko dijete uobičajena boravišta u Njemačkoj treba smjestiti u Austriju, nadležno njemačko tijelo prvo treba konzultirati nadležno austrijsko tijelo, ako po austrijskom materijalnom pravu dijete može biti smješteno izvan svoje obitelji samo uz pristanak nadležnog tijela! • Postupak za smještanje je nacionalni – države uvode propise o prekograničnom smještaju, npr. njemački Zakon o provedbi međunarodnog obiteljskog prava, 2005.

21. Haška konvencija o dječjoj zaštiti 1996. • Materijalno polje primjene „Mjere ...se mogu posebice odnositi na: ...... e) smještaj djeteta u udomiteljsku obitelj ili u ustanovu za skrb o djeci, ili pružanje skrbi putem kafale ili neke slične ustanove...” čl. 3. • Mjera je odluka sudskog ili upravnog tijela koja proizvodi pravne učinke

22. Haška konvencija o dječjoj zaštiti 1996. • Potiče suradnju na području prekograničnog smještaja djeteta „1. Ako neko tijelo nadležno na temelju članaka 5. do 10. razmatra smještaj djeteta u obitelj udomitelja ili u ustanovu, ili se predviđa pružanje skrbi putem kafale, ili slične ustanove, i ako bi takav smještaj ili pružanje skrbi bio u drugoj državi ugovornici, to će se tijelo ponajprije konzultirati sa središnjim tijelom ili drugim nadležnim tijelom potonje države. U tu svrhu to će tijelo predati izvješće o djetetu zajedno s razlozima predloženog smještaja ili pružanja skrbi.”čl. 33/1

23. Haška konvencija o dječjoj zaštiti 1996. „2. Odluka o smještaju ili određivanju skrbi može se donijeti u državi kojoj se zahtjev podnosi samo ako se središnje tijelo ili drugo nadležno tijelo te države suglasilo sa smještajem ili određivanjem skrbi, vodeći računa o najboljim interesima djeteta.” čl. 33/2 „1. Mjere koje poduzmu tijela države ugovornice priznat će se primjenom prava u svim drugim državama ugovornicama. 2. Međutim, ovo se priznanje može odbiti: ..... f) ako postupak nije proveden u skladu sa člankom 33.” čl. 23/1

24. Haška konvencija o dječjoj zaštiti 1996. • Sve nove HK prepoznaju središnja tijela kao pokretače suradnje i informiranja • Središnje tijela država ugovornica u obvezi su međusobne suradnje radi postizanja ciljeva Konvencije ALI • suradnja iz čl. 33. propisuje obvezne konzultacije • Konzultacije se vrše sa središnjim tijelom ili drugim nadležnim tijelom primateljice

25. Haška konvencija o dječjoj zaštiti 1996. • obveza suradnje iz čl. 33. je podignuta na dodatnu razinu – njezin izostanak rezultira nepriznanjem odluke u inozemstvu! • Ratio čl. 33 – čl. 23/1 • omogućiti tijelima druge države da se unaprijed upoznaju sa djetetovom situacijom, • upoznaju razloge zbog kojih bi trebali prihvatiti dijete • s obzirom na najbolji interes djeteta odlučili o prihvatu ili njegovu odbijanju

26. Odnos Uredbe 2201/2003 i HK 1996 • Reguliran je čl. 61. i 62. Uredbe • Uredba ima prednost nad Konvencijom u odnosima između država članica, upitanjima koja su obuhvaćena Uredbom. • Dakle, Uredba ima prednost u pitanjimanadležnosti, priznanja i ovrhe. • Konvencija se primjenjuje i u odnosima između država članica u pitanjima mjerodavnog prava

27. Promišljanja de lege lata • Mnoge države imaju teškoća s prilagodbom nacionalnog sustava koji strogo diferencira mjere privatnoga prava i mjere javnoga prava • Uredba i HK 1996. traže radikalni odmak i otvaranje priznaju stranih odluka iz domene javnoga prava • Ovi instrumenti su protuteža suvremenoj mobilnosti • Rizik da će se dijete u potrebi za mjerama zaštite i smještaja naći u vakumu negativne nadležnosti je reduciran • Nadležna tijela u međusobnoj su obvezi informiranja što je ključno za učinkovitu zaštitu

28. Promišljanja de lege ferenda • Sustav acquisa treba doraditi • Prijedlog za smještaj djeteta u inozemstvu treba sadržavati i izvještaj i razloge za predloženi smještaj (po uzoru na čl. 33 HK 1996) • Dijete bi trebalo dati svoje mišljenje o premještanju, sukladno dobi i zrelosti • Nakon određene dobi, npr. 15 god. premješanje ne bi smjelo biti provedeno ako je to protivno volji djeteta • Izmjene Uredbe 2201/2003 trebaju ići u smjeru ukidanja egzekvature za ove predmete (po modelu postojećih Uredbi kao i nordijskih ugovora)