SOCIJALIZACIJA

1. SOCIJALIZACIJA Siniša Zrinščak Predavanje 8 Travanj 2014.

2. Kakvima se rađamo, kakvima postajemo? • Proces kojim pojedinca prihvaća norme, vrijednosti i uloge potrebne za djelovanje u društvu • Dva zadatka / stajališta: • Uključivanje u društvo + integracija društva • Internalizacija! • Aktivan, složen proces • Važnost društvenog konteksta, stimulacije, odnosa s drugima • Kontinuirani, cijeloživotni proces

3. Memorija = kapacitet da se zapamati (zadrži) staro iskustvo • Individualna – memorija omogućuje da poznamo druge i pamtimo interakciju s njima • Kolektivna – iskustvo koje dijeli veliki broj ljudi – čuva se, dijeli, slavi, prenosi.... • Memorija ujedinjava, ali i dijeli

4. Stupnjevi socijalizacije • Primarna • Sekundarna • Tercijarna E. Erikson: - Vrlo rano djetinjstvo • Rano djetinjstvo • Vrtićka dob • Školska rana dob • Adolescencija • Rana zrela dob • Zrela dob • Starost

5. Čimbenici socijalizacije • Pojedinci – otac, majka, učitelj, supružnici, djeca • Skupina (ili grupa) – dvoje ili više ljudi koji: a) dijele poseban identitet; b) razvija se osjećaj pripadanja; c) direktna ili indirektna interakcija jednog s drugim • = obitelj, vršnjaci, grupe prijatelja, kolege • Odnos / dinamika – grupnog pripadanja i definiranja onih koji ne pripadaju toj grupi • Institucije – obrazovne, ekonomske, vjerske, političke... • Mediji

6. Teorije socijalizacije • Simbolički interakcionizam • Socijalizacija – bitno povezana s interakcijom – učenje značenja simbola, gesta, pokreta • Subjektivno značenje koje pridajemo stvarima • Društvo se konstruira kroz interpretaciju • Definiranje situacije - sebe definiramo kroz interakciju s drugima • Charles Horton Cooley - koncept „ogledala“ - tri faze: - stvaranje slike kako se predstavljamo drugima - zamišljamo kako nas oni doživljavaju - razvijamo osjećaj o sebi kao rezultat naše slike u očima drugih

7. G. H. Mead • Svijest – rezultat socijalizacije od najranije dobi • Geste – akcija koja traži da ljudi interpretiraju njeno značenje prije nego na nju odgovore • Tri stupnja razvoja samosvijesti: • Pripremna faza (do 2 g. starosti) – bez sposobnosti preuzimanja uloga, oponašanje bez jasnog značenja • Faza igre – play (2-6 godina) - igra kao mehanizam učenja uloga • (Viša) faza – game – 7+ godina - igra je organizirana, pravila • Djeca uče da (1) slijede postavljena pravila, (2) simultano preuzimaju uloge drugih, (3) vide kako se njihova uklapa prema uspostavljenom sustavu očekivanja • „Generalizirani drugi“

8. Jean Piaget Koncept aktivne adaptacije Četiri faze: • Senzornomotorička (do o. 2 godine starosti) • Predoperacionalna (2-7 god) • Faza konretnih operacija (7-12) • Faza formalnih operacija (12+)

9. Kolberg – moralni razvoj • Predkonvencionalna moralnost - učenje etičkih vrijednosti u doba školovanja – 1. faza – autoritet, 2. faza - “dobro pobjeđuje” • Konvencionalna moralnost • 3. faza – moralnost prema prihvaćenosti i podršci ostalih; 4. faza – prihvaćanje apstraktnih zahtjeva i obveza – univerzalnost +apstraktnost • Postkonvencionalna moralnost • 5. faza - osjećaj o društvenoj međuzavisnosti i potrebi za općim dobrom; 6. faza – ponašanje prema vlastitoj savjesti

10. Spol / rod i socijalizacija • Biološke razlike i društvene razlike u spolnim ulogama – rod! • I. Crespi – diferencijalna socijalizacija = različita socijalna očekivanja od M i Ž • Primjer – istraživanje u HR – izvor: Zrinščak, S., Geiger, M. (2008.) Lica obiteljske pluralizacije- ideali muškosti i ženskosti, podjela rada i obiteljska socijalizacija. U: Muško i žensko stvori ih. Žene i muškarci u življenju i u službi Božjeg poslanja. Zbornik radova. Split: Franjevački institut za kulturu mira, str.113- 134. • Kojim vrlinama treba učiti dječake, a kojim djevojčice - razlike nisu velike, ali ispitanici u nešto većoj mjeri smatraju da djevojčice treba učiti lijepom vladanju, nesebičnosti i maštovitosti, dok se za dječake važnijima čine osjećaj odgovornosti, neovisnosti te umijeće vodstva i duh inicijative

11. Podjela posla – što tko treba raditi kod kuće? – Tri skupine • 1- poslovi za koje se smatra da su dominatno ženski (peglanje i pranje rublja) ili dominantno muški (instaliranje plinske boce i popravci u kući) – npr. 81% ispitanika je reklo da je peglanje ženski posao, a 19% da je to posao za oboje; • 2- poslovi koji su primarno ženski (kuhanje, pranje posuđa i čišćenje kuće), odnosno primarno muški (točenje goriva), ali se broj onih koji smatraju da je to posao za oboje kreće između visokih 40% i 50%; • 3 - jedna je skupina poslova nedvosmisleno percipirana kao ona koju trebaju obavljati i žene i muškarci: kupovina hrane, briga oko kućnog budžeta i žalbe na račune komunalnih poduzeća

12. Spol – prediktor - muškarci imaju dominantnije stavove o tipično ženskim i muškim poslovima, dok žene statistički značajnije optiraju za kategoriju „oboje podjednako“ • Utjecaj spola i religioznosti ? • Zaključak: religioznost, odnosno nereligioznost nije ključni faktor glede rodne socijalizacije i rodne podjele poslova, već je ključan faktor spola ispitanika • = perzistencija rodnih stereotipa u muškoj populaciji, neovisno o religioznosti, te modifikacija rodnih predodžbi u ženskoj populaciji