OSNOVNI ELEMENTI PONUDE I POTRAŽNJE

1. OSNOVNI ELEMENTI PONUDE I POTRAŽNJE dr Svetislav Polovina

2. DEFINICIJA POTRAŽNJE • Potražnja je količina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po određenoj cijeni. • Između te količine i tržišne cijene postoji veza koja se naziva funkcija potražnje

3. FUNKCIJA POTRAŽNJE • Funkcija potražnje pokazuje odnos između tražene količine (Qd) i tržišne cijene (P) • Matematički se funkcija potražnje izražava kao Qd = f (P)

4. PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE • Funkcija potražnje se može prikazati tablično i grafički. • Primjer tabličnog prikazivanja funkcije potražnje

5. GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE • Iz tablice potražnje se može izvesti krivulja potražnje. Na apscisi se prikazuje tražena količina a na ordinati tržišne cijene. • Graf funkcije potražnje

6. GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE (2) • Funkcija potražnje može biti nelinearna i linearna. • Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja dok je graf linearne funkcije pravac. • Graf linearne funkcije potražnje određen je jednadžbom Qd = a – bP gdje parametar a označava cijenu pri kojoj je tražena količina jednaka 0, a parametar b označava nagib krivulje potražnje. • Graf linearne funkcije potražnje P Q

7. NAGIB KRIVULJE POTRAŽNJE • Krivulja potražnje ima negativan nagib približavajući se apscisnoj osi • Ovakav oblik krivulja potražnje ima uslijed djelovanja zakona opadajuće potražnje. • Prema tom zakonu porastom cijena tražena količina se smanjuje a njenim padom se tražena količina povećava.

8. EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA • Smanjenje tražene količine uslijed porasta cijena posljedica je djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka. • Efekt supstitucije se očituje u preusmjeravanju potražnje na srodno ili slično dobro ako dođe do porasta cijena pri danom dohotku. • Efekt dohotka se očituje u smanjenju tražene količine uslijed pada kupovne moći izazvane smanjenjem dohotka.

9. ODREDNICE POTRAŽNJE • prosječan dohodak • cijene supstituta i komplemenata • veličina tržišta • ukusi i preferencije • posebni utjecaji

10. POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE POTRAŽNJE • Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene tražene količine. Grafički se to prikazuje kao pomak po krivulji potražnje. • Promjene li se nabrojene odrednice potražnje pri danim cijenama doći će do promjene potražnje. • Poveća li se potražnja njena krivulja će se pomjeriti udesno, a ako se potražnja smanji krivulja će se pomaknuti u lijevo.

11. POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE P D D’ Q

12. DEFINICIJA PONUDE • Ponuda je količina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na tržište pri određenoj cijeni. • Između ponuđene količine (Qs) i tržišne cijene (P) postoji odnos koji se naziva funkcijom ponude.

13. FUNKCIJA PONUDE • Funkcija ponude se može matematički izraziti kao Qs = f(P) • Qs = ponuđena količina • P = tržišna cijena

14. PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE • Funkcija ponude se može prikazati tablično i grafički. • Primjer tabličnog prikazivanja funkcije ponude

15. GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE • Iz tablice ponude se može izvesti krivulja ponude. . Na apscisi se prikazuje nuđena količina a na ordinati tržišna cijena.

16. GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE (2) • Funkcija ponude može biti nelinearna i linearna. • Graf nelinearne funkcije ponude je krivulja dok je graf linearne funkcije ponude pravac. • Graf linearne funkcije ponude određen je jednadžbom Qs = c + dP gdje parametar c označava cijenu pri kojoj je nuđena količina jednaka 0 a parametar d nagib krivulje ponude. Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa. • Graf linearne funkcije ponude P S Q

17. ODREDNICE PONUDE • troškovi proizvodnje (cijene inputa i tehnologija) • cijene supstituta i komplemenata • politika države • posebni utjecaji

18. POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE PONUDE • Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene nuđene količine. Grafički će se to prikazati kao pomak po krivulji ponude. • Promjene li se navedene odrednice ponude pri istim cijenama doći će do promjene ponude. • Poveća li se ponuda, njena krivulja će se pomjeriti udesno, a ako se ponuda smanji njena krivulja će se pomjeriti ulijevo.

19. GRAFOVI POMAKA KRIVULJE PONUDE P S’ S S Q

20. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA • Ako se na tržištu izjednače ponuda i potražnja dolazi do tržišne ravnoteže. U točki ravnoteže kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavači spremni ponuditi. • Uvjet tržišne ravnoteže : S = D • Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je ravnotežna cijena a količina koja se prodaje pri toj cijeni je ravnotežna količina.

21. TABLICA PONUDE I POTRAŽNJE

22. GRAF TRŽIŠNE RAVNOTEŽE

23. TRŽIŠNI AUTOMATIZAM • Tržište djeluje automatski prilagođavajući cijene i količine. • Javi li se višak ponude prodavači moraju sniziti cijene. • Javi li se višak potražnje kupci moraju ponuditi više cijene. • Slobodno djelovanje tržišta kroz određivanje ravnotežne cijene obavlja alokaciju odnosno racioniranje oskudnih dobara i proizvodnih faktora.

24. PAŽNJA! WARNING! ACHTUNG! • Pridržavati se postavke ceteris paribus kako ne bi dobili krivu sliku o intenzitetu djelovanja pojedinih varijabli. • RAZLIKOVATI KRETANJE PO KRIVULJI OD POMAKA KRIVULJE !

25. OSNOVNI ELEMENTI POTRAŽNJE • Dok su prethodni slideovi rađeni na temelju 15.-og izdanja “Ekonomije” Samuelsona i Nordhausa naredni slideovi su rađeni prema 5.-om izdanju “Economicsa” profesora Parkina 2000. godine. Oni su dopuna ranijih slideova

26. ODREDNICE POTRAŽNJE • cijene povezanih dobara (supstituta i komplemenata) • očekivane buduće cijene • dohodak • stanovništvo • preferencije

27. UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA POTRAŽNJU • supstitut je dobro koje može uspješno zamijeniti drugo. Na pr. ulje i mast su supstituti. • komplementi su dobra koja se u korištenju međusobno nadopunjuju.Na pr. benzin i automobil su komplementi. • Poveća li se cijena masti porast će potražnja za uljem jer će se dio potrošača masti preusmjeriti na potrošnju ulja. Obrnuto, smanji li se cijena masti smanjit će se potražnja za uljem a povećati potražnja masti • Smanji li se cijena komplemenata to će izazvati porast potražnje obaju proizvoda kao i obrnuto.

28. GRAFIČKI PRIKAZ UTJECAJA PROMJENE CIJENE SUPSTITUTA P P D’ S D S D’ D Q Q mast je poskupila mast je pojeftinila

29. UTJECAJ OČEKIVANIH BUDUĆIH CIJENA NA POTRAŽNJU • Ako se očekuje porast cijena u budućnosti povećat će se tekuća potražnja. Na pr. ako očekujete da će cijene mesa u budućnosti skočiti vi ćete napuniti zamrzivač za što dulje vrijeme • Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti smanjit će se tekuća potražnja

30. UTJECAJ DOHOTKA NA POTRAŽNJU • Ako dohodak raste porast će i potražnja za dobrima i uslugama. Smanji li se dohodak opast će i potražnja. • Ovo pravilo nije univerzalno i ne vrijedi u svakom slučaju. • Ako porast dohotka uzrokuje porast potražnje tada je riječ o normalnim dobrima. Ako porast dohotka uzrokuje smanjenje potražnje tada je riječ o inferiornim dobrima.

31. UTJECAJ STANOVNIŠTVA NA POTRAŽNJU • Potražnja ovisi o veličini i dobnoj skupini stanovništva. Brojnije stanovništvo pretpostavlja veću potražnju i obrnuto. Na pr. potražnja za kruhom veća je u Zagrebu nego u Gospiću ili Našicama. • Stanovništvo RH je sve starije uslijed čega se povećava i potražnja za zdravstvenim uslugama.

32. UTJECAJ PREFERENCIJE NA POTRAŽNJU • Pod preferencijom se podrazumijeva osobni stav prema nekom dobru ili usluzi. • Ako preferencije rastu povećat će se potražnja i obrnuto.

33. ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE • Zakon ponude: Pri pretpostavci da su oostale odrednice dane, što su više cijene dobra to će biti veća nuđena količina i obrnuto. • Zakon potražnje: Pri pretpostavci da su ostale odrednice dane, što su više cijene dobra to će biti manja tražena količina i obrnuto.

34. ODREDNICE PONUDE • cijene inputa • cijene povezanih dobara • očekivane buduće cijene • broj ponuđača • primjenjena tehnologija

35. UTJECAJ CIJENE INPUTA NA PONUDU • Ako cijene inputa rastu povećavaju se troškovi proizvodnje, pa se ponuda smanjuje. Krivulja ponude se pomiče ulijevo. • Ako cijene inputa padaju, smanjuju se troškovi proizvodnje pa se ponuda povećava. Krivulja ponude se pomiče udesno.

36. UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA PONUDU • Ako cijene supstituta u proizvodnji rastu, ponuda se smanjuje. Obrnuto, ako cijene supstituta padaju ponuda se povećava. • Ako cijene komplemenata u proizvodnji opadaju smanjuje se ponuda i obrnuto.

37. UTJECAJ OČEKIVANIH CIJENA NA PONUDU • Ako se očekuje porast cijena dobara u budućnosti i time i profit, smanjit će se tekuća ponuda. • Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti i time i profit, povećat će se tekuća ponuda.

38. UTJECAJ BROJA PONUĐAČA NA PONUDU • Što je broj ponuđača veći i ponuda je veća. • što je broj ponuđača manji i ponuda je manja

39. UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA PONUDU • Što je tehnologija suvremenija i efikasnija, troškovi će biti niži, a ponuda veća. Krivulja ponude pomiče se u desno. • Što je tehnologija starija i manje efikasna, troškovi će biti veći, a ponuda manja. Krivulja ponude pomiče se ulijevo.

40. UTJECAJ PROMJENE PONUDE I POTRAŽNJE NA Qe I PE • Ako se pri danoj ponudi poveća potražnja doći će do porasta i Qe i Pe. • Ako se pri danoj ponudi smanji potražnja doći će do smanjenja Qe i Pe. • Ako se pri danoj potražnji poveća ponuda smanjit će se Pe dok će se Qe povećati. • Ako se pri danoj potražnji smanji ponuda povećat će se Pe a Qe smanjiti.

41. UTJECAJ ISTOVREMENE PROMJENE D i S NA Qe i Pe • Ako je porast potražnje manji od porasta ponude Pe će se smanjiti. • Ako je porast potražnje proporcionalan porastu ponude Pe će ostati nepromijenjena. • Ako je porast potražnje veći od istovremenog porasta ponude Pe će se povećati.

42. GRAFOVI ISTOVREMENOG PORASTA S i D S P P D’ D S S’ S’ D’ D Q Q D’ P S S’ D Q

43. MATEMATIČKO RJEŠENJE Pe I Qe (1) • Potražnja je određena linearnom jednadžbom P = 800 – 2 Qd • Ponuda je određena linearnom jednadžbom P = 200 + 1 Qs • Izjednačiti jednadžbe krivulje potražnje i ponude 800 – 2Q = 200 + 1Q • Rješenje jednadžbe 800-200 = 1Q +2Q 600 = 3Q Q = 200

44. MATEMATIČKO RJEŠENJE Pe i Qe (2) • Dobiveni Q uvrštavamo bilo u jednadžbu potražnje ili jednadžbu ponude. U oba slučaja dobiva se isti P. • Jednadžba potražnje P = 800 – 2 Q P = 800 – 2*200 P = 400 • Jednadžba ponude P = 200 + 1 Q P = 200 + 200 P = 400 • Ravnotežna količina je 200 a ravnotežna cijena 400