Poglavlje 2 - nastavak

1. Poglavlje 2 - nastavak Elastičnosti potražnje i ponude i ekonomske varijable

2. Elastičnosti potražnje i ponude • Ne zanima nas samo smjer nego i intenzitet promjene cijene i količine. • Elastičnost – mjera promjene vrijednosti jedne varijable kada se promijeni druga. • Precizno, elastičnost mjeri postotnu promjenu zavisne varijable izazvanu postotnom promjenom nezavisne varijable.

3. Cjenovna elastičnost potražnje • Mjeri osjetljivost potraživane količine na promjene cijene • Postotna promjena potraživane količine izazvana promjenom cijene od 1%

4. Cjenovna elastičnost potražnje • Postotna promjena vrijednosti varijable jenjena apsolutna promjenapodijeljena početnom vrijednošću varijable • Dakle, elastičnost se može napisati i kao:

5. Cjenovna elastičnost potražnje • Obično je negativni broj • Kada cijena raste, potraživana količina se smanjuje • Kada cijena pada, potraživana količina raste • Kada je EP > 1, potražnja je elastična • %Q > % P • Kada je EP < 1, potražnja je neelastična • %Q < % P

6. Cjenovna elastičnost potražnje • Glavna determinanta cjenovne elastičnosti potražnje – dostupnost supstituta • Mnogi supstituti su cjenovno elastični

7. Linearna krivulja potražnje Q = a – b P a: sadrži druge cijene i dohodak -b: nagib krivulje potražnje Svaka negativno nagnuta krivulja potražnje ima svoju inverznu krivulju potražnje : P = a/b – 1/b Q a/b je tzv. “rezervacijska” cijena (cijena pri kojoj potraživana količina pada na 0)

8. Linearna krivulja potražnje • Q = a – b (a/b) (P=rezervacijska cijena) Q = a – a = 0 Napišimo ponovno formulu za elastičnost: • Q = a – b (P) E = ΔQ/ΔP x P/Q = -b x P/Q Proizlazi da u blizini rezervacijske cijene, gdje Q pada u 0, elastičnost konvergira ka beskonačnosti

9. Linearna krivulja potražnje • Dakle, postoji razlika između NAGIBA krivulje potražnje (-b) i cjenovne ELASTIČNOSTI potražnje (-b P/Q) • NAGIB mjeri APSOLUTNU PROMJENU potraživane količine uzrokovanu jediničnom promjenom cijene • ELASTIČNOST mjeri POSTOTNU promjenu potraživane količine uzrokovanu postotnom promjenom cijene

10. Cjenovna elastičnost potražnje • Na linearnoj krivulji potražnje Q/P se neće mijenjati (nagib konstantan) • Cjenovnu elastičnost potražnje, dakle, treba mjeriti u specifičnoj točci na krivulji potražnje • Elastičnost će biti različita u svakoj točci na krivulji potražnje

11. Cjenovna elastičnost potražnje • Kada je data linearna krivulja potražnje • Elastičnostovisi o nagibu i vrijednostima P i Q • Gornji dio krivulje potražnje je elastičan • Cijena je visoka a količina mala • Donji dio krivulje potražnje je neelastičan • Cijena je niska a količina visoka

12. EP = - Cijena 4 Elast. Ep = -1 2 Neelast. Ep = 0 4 8 Q Cjenovna elastičnost potražnje Krivulja potražnje Q = 8 – 2P

13. Cjenovna elastičnost potražnje • Što vertikalnija krivulja potražnje – potražnja neelastičnija • Što horizontalnija krivulja potražnje – potražnja elastičnija • Ekstremni slučajevi: • Savršeno elastična potražnja • Savršeno neelasična potražnja

14. Cijena D P* Količina Savršeno elastična potražnja EP = 

15. Cijena Količina Savršeno neelastična potražnja D EP = 0 Q*

16. Krivulje potražnje sa konstantnom elastičnošću -b Q = a P Linearizira se korištenjem prirodnih logaritama pa postaje lnQ = ln a – ln b P E = -b Uz pomoć primjene statističkih tehnika koriste se za procjenu elastičnosti pojedinih grana i proizvoda

17. Krivulje potražnje sa konstantnom elastičnošću • Reflektiraju učinak mogućnosti supstitucije na osjetljivost potrošača na promjenu cijene a) na razini tržišta b) na razini proizvoda • Tržište automobila: procj. –1 do –1.5 • BMW ili Lexus: procj. –3.5 do –6.5

18. Druge elastičnosti potražnje • Ukrštena elastičnost potražnje • Mjeri postotnu promjenu potraživane količine koju uzrokuje postotna promjena cijene nekog drugog dobra

19. Druge elastičnosti potražnje • E < 0 (komplementi: automobili i gume) • Unakrsna elastičnost je negativna • Ako cijena automobila poraste, potraživana količina guma se smanjuje • E > 0 (supstituti: putar imargarin) • Unakrsna elastičnost je pozitivna • Ako cijena putra poraste, potraživana količina margarina se poveća

20. Druge elastičnosti potražnje • Dohodovna elastičnost potražnje • Mjeri intenzitet kojim se potraživana količina mijenja uslijed promjene dohotka

21. Dohodovna elastičnost potražnje • E > 1 (normalna dobra: naranče, jabuke,...) • E < 1 (inferiorna dobra: margarin, brašno,...)

22. Elastičnost u točci i lučna elastičnost • Elastičnost u točci • Cjenovna elastičnost potražnje u određenoj točci na krivulji potražnje • Lučna elastičnost potražnje • Cjenovna elasičnost potražnje računata za niz cijena

23. Cjenovna elastičnost ponude • Mjeri osjetljivost ponuđene količine na promjenu cijene • Mjeripostotnu promjenu ponuđene količine uzrokovanu promjenom cijene za 1%

24. Cjenovna elastičnost ponude • E > 1 • Može biti E = 0 i E = beskonačno

25. Elasičnost u kratkom i u dugom roku • Cjenovna elastičnost varira u skladu sa vremenom koje potrošači imaju za reakciju na promjenu cijene • Kratkoročne krivulje potražnje i ponude izgledaju drugačije od dugoročnih

26. Elastičnost u kratkom i u dugom roku • Potražnja • Općenito, potražnja je cjenovno elastičnija u dugom roku • Potrošačima je potrebno vrijeme da prilagode navike u potrošnji • Potražnja može biti u vezi sa drugim dobrom za kojim se potražnja mijenja sporo (npr. benzin i automobil) • U dugom roku obično je dostupno više supstituta

27. DSR Cijena DLR Količina benzina Benzin: Kratkoročne i dugoročne krivulje potražnje • Ljudi ne mogu prilagoditi potrošnju u kratkom roku • U dugom roku ljudi mogu prijeći na manje automobile ili vozila koja troše manje benzina

28. Elastičnost u kratkom i u dugom roku • Potražnja i trajnost • Za neka trajna dobra, potražnja je elastičnija u kratkom roku • Ako su dobra trajna, kada cijena poraste, potrošači zadržavaju ta dobra umjesto da ih zamijene • U dugom roku, starija trajna dobra ipak se moraju zamijeniti novima

29. DLR Cijena DSR Količina automobila Automobili: Kratkoročne i dugoročne krivulje potražnje • U početku potrošači mogu odgoditi kupnju novog auta • U dugom roku, stari se auti ipak moraju zamijeniti novima

30. Elastičnost u kratkom i u dugom roku • Dohodovna elastičnost također varira sa vremenom koje potrošači imaju za prilagodbu na promjenu dohotka • Za većinu dobara dohodovna elastičnost potražnje veća je u dugom roku • Kada se dohodak promijeni, treba vremena da se potrošnja tome prilagodi

31. Elastičnost u kratkom i u dugom roku • Za većinu dobara i usluga: • Dugoročna cjenovna elastičnost ponude veća je nego kratkoročna cjenovna elastičnost ponude

32. Primjer: Cijena brazilske kave • Zašto je cijena kave vrlo promjenjiva? • Većina kave proizvodi se u Brazilu • Vremenske prilike utječu na urod kave pa tako i na njenu cijenu • Cijena nakon loših vremenskih uvjeta obično se ne održi dugo • U dugom roku cijene se vrate na početnu razinu

33. Primjer: Cijena brazilske kave

34. Elastičnosti u kratkom i u dugom roku • I potražnja i ponuda su elastičnije u dugom roku • U trenutnom roku ponuda je savršeno neelastična • Potražnja je također relativno neelastična • Cijena jako raste

35. S’ S Cijena P1 P0 D Količina Q1 Q0 Primjer -kava Tuča ili suša smanje ponudu kave Cijena značajno naraste zbog neelastične ponude i potražnje

36. S S’ Cijena P2 P0 D Količina Q0 Q2 Primjer - kava • Kratki rok • Ponuda i potražnja su • elastičnije • 2) Cijena pada nazad na P0

37. Cijena S P0 D Količina Q0 Primjer - kava Dugi rok 1)Ponuda je savršeno elastična 2) Cijena pada nazad na P0 3) Količina nazad na Q0

38. Ekonomske varijable O odnosu ukupne, prosječne i granične vrijednosti

39. Ekonomske varijable • Vrijednosti zavisnih ekonomskih varijabli (korisnost, proizvod, prihod,trošak) mogu poprimiti različite forme • Ukupna • Prosječna • Granična Njihovi su odnosi jasno definirani

40. Ekonomske varijable • Ukupna korisnost • TU = f(x) • Prosječna korisnost • AU = TU/x = f(x)/x • Granična korisnost • MU = dTU/dx = df(x)/dx • Promjena vrijednosti zavisne varijable podijeljena jedinicom promjene nezavisne varijable

41. Ekonomske varijable • Osnovni odnosi: • (1) Ukupna vrijednost je suma svih graničnih vrijednosti. • (2) Ako se doda konstanta svim ukupnim vrijednostima, granična vrijednost se neće promijeniti.

42. Ekonomske varijable • (3) Prosječna veličina raste kada je granična veća od nje, M > A • (4) Prosječna veličina opada kada je granična manja od nje, M < A • (5) Prosječna veličina je konstantna kada je jednaka graničnoj, M = A

43. Ekonomske varijable • Da bi se razumjele granične vrijednosti te da bi se uspješno provodila njihova analiza, ključno je razumjeti pojam DERIVACIJE

44. Derivacija • pokazuje NAGIB grafa funkcije u nekoj točci dy/dx = lim Δy/Δx Δx-0 Procjenjujemo nagib Δy/Δx “na granici” kada se Δx približava nuli.