1 / 67

ISKLJUČENOST I KONCEPTI SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA

ISKLJUČENOST I KONCEPTI SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA. Zoran Šućur, prof. dr. sc. Tel: 4895 818 E-mail: zsucur@yahoo.com Konzultacije: soba 17 Ponedjeljak: 13-14 Četvrtak: 12-13. KONCEPTI I LINIJE SIROMAŠTVA. APSOLUTNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo na rubu opstanka”). KONCEPTI SIROMAŠTVA.

gizi
Download Presentation

ISKLJUČENOST I KONCEPTI SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ISKLJUČENOST I KONCEPTI SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA Zoran Šućur, prof. dr. sc. Tel: 4895 818 E-mail: zsucur@yahoo.com Konzultacije: soba 17 Ponedjeljak: 13-14 Četvrtak: 12-13

  2. KONCEPTI I LINIJE SIROMAŠTVA

  3. APSOLUTNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo na rubu opstanka”) KONCEPTI SIROMAŠTVA • nemogućnost zadovoljenja osnovnih potreba (imati manje od objektivno definiranog minimuma) Prednosti: • transparentnost i razumljivost • odražava bazične potrebe • jednostavna evaluacija programa Nedostaci: • arbitrarno definiranje osnovnih potreba i koncepta opstanka • zanemaruju se potrošačke navike, običaji, klimatski uvjeti, regionalne razlike, stupanj urbanizacije

  4. RELATIVNO SIROMAŠTVO (“siromaštvo uslijed nejednakosti”) • nemogućnost zadovoljenja potreba ili sudjelovanja u aktivnostima koje čine dio prihvatljivog (pristojnog) životnog standarda (imati manje od drugih u društvu) Prednosti: • promatra ljudske potrebe kao socijalno konstruirane • standardi za mjerenje siromaštva mijenjaju se tijekom vremena • omogućava usporedbu siromaštva među industrijskim zemljama Nedostaci: • teško je doći do norme o pristojnom životnom standardu koja bi vrijedila za cijelo društvo • opasnost brkanja siromaštva i nejednakosti • stope siromaštva vrlo osjetljive ako se koristi samo jedna linija siromaštva

  5. Procesi povezani s pojavom novog siromaštva: • erodiranje sustava socijalne sigurnosti “NOVO” SIROMAŠTVO • masovna nezaposlenost i nestabilno zaposlenje • financijska nesigurnost i zaduženost • ranjivi tipovi obitelji Pristupi novom siromaštvu: • siromaštvo kao nemogućnost zadovoljenja “postmaterijalističkih” potreba • siromaštvo kao posljedica krize industrijskog sustava • Definicija: • novo siromaštvo označava situacije u kojima obitelji nisu u stanju održati dosadašnju razinu životnog standarda, odnosno kada prelaze iz relativno sigurnog života u neizvjesnost, s kojom se dosada nisu susretale

  6. Definicija: LINIJE SIROMAŠTVA • razina dohotka/potrošnje ispod koje pojedince smatramo siromašnima Vrste linija siromaštva: • linije određene na temelju košarice dobara (budžetska metoda) • statističko-relativne linije • subjektivne linije • službene ili pravno-političke linije • linije utemeljene na indeksima deprivacije

  7. Potrošačka košara

  8. Potrošačka košara prema regijama

  9. Primjer izračuna Engelovih koeficijenata Nutricionističke potrebe i nutricionistička ekvivalentna ljestvica

  10. Pitanja o subjektivnom siromaštvu Pitanje o minimalnom dohotku (MIQ – minimum income question) • “Koliki bi minimalni neto mjesečni dohodak bio potreban vašem kućanstvu da bi moglo sastaviti kraj s krajem”? Pitanje o procjeni dohotka (IEQ – income evaluation question) • “Koju biste razinu mjesečnog dohotka, u vašim okolnostima, smatrali: vrlo lošom …………………..kn lošom …………………..kn nedovoljnom …………………..kn dovoljnom …………………..kn dobrom …………………..kn vrlo dobrom …………………..kn Pitanje o procjeni na ekonomskoj ljestvici (ELQ – economic ladder question) • “Zamislite ljestvicu s 9 stupnjeva, gdje se na dnu nalaze najsiromašniji, a na vrhu najbogatiji. Na kojem ste stupnju vi danas?

  11. Nužne potrepštine (V. Britanija, 1983.) * Većina nije smatrala nužnima telefon, automobil, cigarete, svaka dva tjedna imati noćni izlazak. U istraživanju 1990. nužnim potrepštinama su smatrane: telefon, izleti za djecu, svečana odjeća i sl.

  12. Definicija: • skup indeksa koji variraju ovisno o broju članova kućanstva, dobnoj ili spolnoj strukturi članova. Funkcija je ekvivalentnih ljestvica omogućiti usporedbu blagostanja kućanstava s različitim demografskim obilježjima EKVIVALENTNE LJESTVICE OECD-ove ljestvice *<=15 godina **<=13 godina

  13. SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ

  14. Stope apsolutnog siromaštva u RH (linija siromaštva izvedena iz minimalne ishrane) Izvor: WB, 2006

  15. Stope apsolutnog siromaštva u RH i odabranim zemljama (%) (linija siromaštva: 4,3$ dnevno po osobi u PPP) (HR=2004.; ostale zemlje=2002./03.) Izvor: WB, 2006

  16. Stope relativnog siromaštva u RH (2001.-2005.) (60% medijana nacionalnog dohotka) Izvor: DZS

  17. Stope relativnog siromaštva u RH i zemljama EU (2003.) Izvor: DZS, Eurostat (60% medijana nac. dohotka)

  18. Odnos raspoloživog i najnižeg dohotka potrebnog za život bez teškoća(2006.) Izvor: UNDP, 2006.

  19. Može li mjesečnim dohotkom vaše kućanstvo podmiriti svoje potrebe Izvor: UNDP, 2006.

  20. Smatrate li se siromašnim Izvor: Caritas i CPSNC, 2004.

  21. Stope siromaštvapo županijama (2002.-2004.)(%) (apsolutna linija siromaštva) Izvor: WB, 2006

  22. Hrvatska SjeverniJadran JužniJadran Regionalna karta Hrvatske Središnja Zagrebačka r. Istočna Hrvatska

  23. Definicija regija

  24. Stope siromaštvaprema regijama (2002.-2004.) (apsolutna linija siromaštva) Izvor: WB, 2006

  25. Udio siromašnihprema regijama (2002.-2004.) (apsolutna linija siromaštva) Izvor: WB, 2006

  26. Stope siromaštva, prema regijama i razini urbanizacije (2002.-2004.) (apsolutna linija siromaštva) Izvor: WB, 2006

  27. Rizične skupine • Starije osobe i umirovljenici • Nezaposleni • Osobe bez obrazovanja • Samačka kućanstva • Jednoroditeljske obitelji • Obitelji s većim brojem djece

  28. Stope apsolutnog siromaštva s obzirom na obrazovanje glave kućanstva (2004.) Izvor: WB, 2006

  29. Stope apsolutnog siromaštva s obzirom na dob glave kućanstva (2004.) Izvor: WB, 2006

  30. Stope apsolutnog siromaštva s obzirom na zaposlenički status glave kućanstva (2004.) Izvor: WB, 2006

  31. Životni uvjeti stanovništva i siromašnih (2004.) Napomena: linija siromaštva = 60% medijana nacionalnog dohotka.

  32. Glavni instrumenti politike spram siromaštva • ekonomski rast i zapošljavanje • razvoj ljudskog kapitala • progresivni porezni sustav • dohodovna potpora (socijalni transferi)

  33. SOCIJALNA ISKLJUČENOST

  34. - eurocentrični koncept Historijat - nastao 1970-ih godina u Francuskoj - termin “isključeni (les exclus) pripisuje se R. Lenoir-u - Mentalno retardirani - Fizički neprilagođeni - Socijalno neprilagođeni

  35. Socijalna isključenost i slični koncepti • siromaštvo • (relativna) deprivacija • marginalnost • potklasa

  36. Isključenost/ marginalnost/ potklasa

  37. Socijalna isključenost i siromaštvo • obuhvatnost • relativnost • multidimenzionalnost • dinamički proces • djelovanje

  38. Definicija isključenosti: neuspjeh u više socijetalnih sustava  demokratsko-pravni (građanska integracija) radno-tržišni (ekonomska integracija) sustav socijalne dobrobiti (socijalna integracija)  obiteljski sustav i lokalna zajednica (interpersonalna integracija)

  39. Izvori (uzroci) socijalne isključenosti nejednakosti siromaštvo (besperspektivna, slabo razvijena geografska područja) životne okolnosti i razvojne životne faze dinamika društvenih promjena

  40. Primjeri operacionalizacije socijalne isključenosti (dimenzije)

  41. Primjeri operacionalizacije socijalne isključenosti (dimenzije) - nastavak

  42. Laekenski indikatori (2001.)

  43. Operacionalizacija socijalne isključenosti (I) “Začarani krug” socijalne isključenosti Napomena: Strelice s punim linijama ukazuju na čvršću prirodu veze, dok strelice s isprekidanim linijama označavaju slabije i varijabilne veze.

  44. ( 60% medijana dohotka - 1996.) Stope siromaštva nezaposlenih

  45. Razine društvenosti (socijabilnosti) • primarna društvenost • sekundarna društvenost • tercijarna društvenost

  46. Socijabilnost dugotrajno nezaposlenih

  47. Zaposlenički status i samački život

  48. Zaposlenički status prijatelja zaposlenih i nezaposlenih (EU - 1996.)

  49. Operacionalizacija socijalne isključenosti (II) • Isključenost kao kombinacija materijalnih i nematerijalnih dimenzija • Materijalne dimenzije • Objektivno siromaštvo • Subjektivna percepcija siromaštva • Stambeni uvjeti i potrošna dobra • Nematerijalne dimenzije • Socijalne veze

  50. Objektivno siromašni su oni čiji je mjesečni ekvivalentni dohodak manji od 60% medijana nacionalnog ekvivalentnog dohotka. Objektivno siromaštvo Subjektivna percepcija siromaštva Subjektivno siromašni su oni koji su izjavili da “stalno” ili “uglavnom” žive u siromaštvu. Stambeni uvjeti i potrošna dobra Među deprivirane ulaze svi oni pojedinci čiji su ukupni deprivacijski bodovi u ovom području životnog standarda manji od 80% medijana bodovne distribucije. Socijalne veze Deprivirane osobe su one koje ne sudjeluju ni u sekundarnoj ni u tercijarnoj društvenosti

More Related