Ivan Radošević, 3 Godina, EE Sustavi

1. Ivan Radošević, 3 Godina, EE Sustavi TEMA: Recikliranje brodova i elektronički otpad

2. Općenito Dva najveća problema sa opasnim otpadom (trgovinom) su :

3. recikliranje brodova

4. izvoz elektroničkog otpada

5. Otkriće problema • Sredinom 1980-ih su objavljivana otkrića bačvi raznog industrijskog otrova odbačenog na tropskim plažama te plovilima napunjenim toksičnim otpadom u zemljama u razvoju

6. Baselska konvencija • Potpisana 1989 godine o kontroli globalnih kretanja opasnog otpada i njegova odlaganja • 1994 donesena zabrana pod Baselskom konvencijom - BAN • Uvoz opasnog otpada je bio zabranjen u preko 80 država • Problem: • Kad se razvijala gledalo su na otpad na brodovima, ne brodove kao otpad, kad pogledamo koje opasne tvari sadrže ti dotrajali bordovi očito je da i oni spadaju pod Baselsku konvenciju kao otpad

7. Recikliranje brodova - oblik trgovine opasnim otpadom • Izloženost opasnim tvarima na dotrajalim brodovima ima značajan negativan utjecaj na zdravlje i sigurnost tisuće radnika u Azijskim pogonima za recikliranje brodova • A ti brodovi su puni azbesta, otpadnih ulja i ostalih otrovnih tvari poput olovne boje, teških metala i.t.d.

8. Zašto reciklirati brodove? • Postoji potreba za čelikom, • Pogoni za recikliranje omogućuju poslove za gladne ljude. • Brodovlasnici se žele riješiti tih brodova jeftino

9. Lokacije Recikliranja Brodova • Najveći pogoni za recikliranje brodova su gotovo dvadeset godina u Indiji, Kini, Pakistanu i Bangladešu • Oštećenje okoliša u blizini pogona za rastavljanje brodova je rezultat više od stoljeća industrijalizacije

10. Zašto nije uspijevalo? • Regulative brodarske industrije je trebalo samo dobrovoljno provoditi • Stranke Baselske konvencije i IMO članovi nisu uspjeli složiti smislen globalni set strogih pravila • Postojala je razlika u shvaćanju problema između IMO-a i Baselske grupe

11. Zašto nije uspijevalo? • IMO-ove smjernice se ne temelje na međunarodno poznatom „zagađivač plaća” principu • Mnoge moćne brodarske industrije su ujedno i članice IMO-a (imaju „zastavu uvjerenja“), koja im omogućuje da njihovi brodovi nikad ne postanu otpad i ne spadaju pod Baselsku konvenciju

12. Dvije strane istog problema • Turska i Indija su prozvale IMO da nametnu obvezu pod Baselsku konvenciju o izvozu dotrajalih brodova te da postave nužna pravila koja obvezuju brodovlasnike da očiste brodove prije rastavljanja • Panama i Liberija se konstantno protive ovim idejama i štite interese brodarske industrije

13. Greenpeace je postavio tri cilja: • 1. Podizati standarde u pogonima za rastavljanje brodova i konstruirati brodove koji su čišći i lakši za razgraditi • 2. Profitni sistem država sa uvjerenjem treba završiti, to će povećati transparentnost brodarske industrije • 3. Brodarska industrija zarađuje na mogućnost odbacivanja opasnog otpada i otpadnih tvari. To je princip „zagađivač zarađuje“, što je strašno i neprihvatljivo

14. Par primjera

15. Pogon za recikliranje brodova.

16. Potonuće španjolskog broda 2004. g

17. Savršeno odlagalište?

18. Rastavljanje broda u Indiji

19. I mnoge žene su “prisiljene” raditi takve poslove

20. “Pogon” u Bangladešu

21. Visokotehnološki otpad • 20 mil kompjutera zastarjelo u SAD-u (procjena 1998. g), 5 do 7 tona je ukupna težina tog elektroničkog otpada • 80% elektroničkog otpada stvorenog u SAD-u biti će izvezeno u Aziju, od toga 90% je određeno za Kinu

22. Guiyu – “glavni grad” elektroničkog otpada

23. Kineski novinari su procijenili da 100.000 ljudi radi u sektoru elektroničkog otpada u Guiyu • Sa natpisnih pločica i oznaka se vidi da je izvor tog elektroničkog otpada uglavnom SAD te manje Japan, Južna Koreja i Europa.

24. Mnogi radnici su žene i djeca, plaća iznosi 1.5 USD po danu, a posao uključuje fizičko komadanje sa čekićima, klještima, odvijačima i golim rukama • voda za piće se mora dovoziti iz mjesta udaljenog 30 km • značajna količina materijala se nalazi na odlagalištu u predgrađu uz rijeku gdje se odvijaju mnoge prljave operacije

26. Posljedice • Ostacima crnog pepela prekriveni su tlo, kuće, okoliš koji sadrži visoke razine brominatnih i klorinatnih Dioksina i Furana, te kancerogene tvari poput hidrokarbonata

27. Utjecaj na ljudsko zadravlje • Direktna oštećenja ljudske kože • Glavobolja i vrtoglavice • Kronični gastritis i bolesti probavnog sustava • RAK

28. Začarani krug! • elektronički otpad je miješan sa čeličnim i bakrenim komadima te se miješa sa raznim produktima i ponovo se izvozi kao proizvod

29. Posao recikliranja elektroničkog otpada uključuje • Otvoreno kuhanje elektroničkih ploča • Usitnjavanje • Primitivno topljenje

30. Obrada monitora!

31. Skupljanje žica za topljenje

32. Rad sa kiselinama!

33. IGRALIŠTE?

34. Zaključak • Povezanost elektroničkog otpada u Guiyu i SAD-u i Japanu uključuje ne samo opće probleme okoliša već i globalne probleme uključujući trgovačku etiku.

35. Borba protiv organiziranog kriminala u trgovini opasnim otpadom • Lokalne i međunarodne grupe diljem svijeta zarađuju godišnje 22-31 mlrd USD na: • odlaganju opasnih otpada • švercanju zabranjenih opasnih materijala • iskorištavanju i pronevjeri zaštićenih prirodnih resursa • Ilegalna trgovina osjetljivim tvarima pogoduje i jačanju ostalih kriminalnih organizacija poput onih koje trguju drogom, oružjem te prostitucijom

36. Neke činjenice o ekološkom kriminalu: • 10-20 mlrd USD u odlaganju otpada i otrovnih materijala • 6-10 mlrd USD u ilegalnoj trgovini ugroženim vrstama i životinjskim dijelovima • 5-8 mlrd USD u krađi i nelegalnoj trgovini prirodnim resursima, uključujući ilegalnu sječu i trgovanje drvima • 1-2 mlrd USD u ilegalnoj trgovini sa tvarima koje štete ozonu

37. Mnogi problemi i rješenja su slični. • Stoga je suradnja na problemu ilegalne trgovine izvrsna prilika da se međunarodne organizacije udruže i rade zajedno na rješavanju tih problema na različitim područjima • Aktivno sudjelovanje treniranih carina za potporu kontrole uvozno-izvoznog sustava je temelj nacionalnih strategija.

38. Pogled unaprijed • Izvoženje opasnog otpada da se izbjegnu veliki troškovi skladištenja radi suprotno od ciljeva Baselske Konvencije koji su: • 1. Smanjenje stvaranja opasnog otpada • 2. Nacionalna samostalnost u kontroli opasnog otpada • 3. Smanjenje globalnih kretanja opasnog otpada

39. Unatoč tome što su ti osnovni ciljevi prihvaćeni i unaprijeđeni mnogo više se mora i treba učiniti u vezi smanjenja i prekida proizvodnje opasnih materijala • Recikliranje otpada bi moglo dodatno zakomplicirati stvar zbog toga što se proširuje tržište koje zahtjeva generaciju otpada

40. NAJVAŽNIJE • SAD – najveći svjetski generator opasnog otpada bi mogao smanjiti proizvodnju opasnog otpada za preko 41% u sljedećih 5 godina zamjenom koja ne bi implicirala nikakve makroekonomske posljedice • Rješenje za problem opasnog otpada postoji i jasno je i vidljivo, ali politika i kratkovidnost industrije sprečava napredak.

41. Razvijene države sa najvećim mogućnostima bi trebale utrti put obveznim zamjenjivanjem materijala te smanjenjem sve većeg stvaranja opasnog otpada! • Ovo je potrebno provesti čim prije ako želimo postići održivi razvoj, proizvodnju i potrošnju, dok se novi problemi pojavljuju.

42. Korištena literatura • Dobiveni materijali, • Internet: • http://www.greenpeace.org/international/ • http://www.ban.org/index.html • http://www.imo.org