1 / 15

Potrošnja lijekova u Hrvatskoj: O (ne)racionalnosti potrošnje lijekova u Hrvatskoj Tanja Broz

Potrošnja lijekova u Hrvatskoj: O (ne)racionalnosti potrošnje lijekova u Hrvatskoj Tanja Broz Ekonomski institut, Zagreb Treći okrugli stol časopisa Banka i Ekonomskog instituta, Zagreb Ima li lijeka za tržište lijekova? 18. travnja 2012., Zagreb. Sadržaj. Potrošnja lijekova u Hrvatskoj

hank
Download Presentation

Potrošnja lijekova u Hrvatskoj: O (ne)racionalnosti potrošnje lijekova u Hrvatskoj Tanja Broz

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Potrošnja lijekova u Hrvatskoj: O (ne)racionalnosti potrošnje lijekova u Hrvatskoj Tanja Broz Ekonomski institut, Zagreb Treći okrugli stol časopisa Banka i Ekonomskog instituta, ZagrebIma li lijeka za tržište lijekova? 18. travnja 2012., Zagreb

  2. Sadržaj • Potrošnja lijekova u Hrvatskoj • Usporedba potrošnje lijekova u Hrvatskoj i svijetu • Racionalnost upotrebe lijekova i preporuke za daljnju racionalizaciju

  3. Potrošnja lijekova u Hrvatskoj (1) Izvor: HALMED

  4. Potrošnja lijekova u Hrvatskoj (2) Udio potrošnje lijekova preko HZZO-a u ukupnoj potrošnji lijekova: 2005. - 2009. = 85,9% 2010. = 73,1% Izvor: HALMED

  5. Izdaci za lijekove na recept po područnim uredima, po osiguraniku Prosječna potrošnja po stanovniku u 2010. = 652 kn Standardna devijacija = 45 kn, koeficijent varijacije = 6,9% Najmanjapotrošnja = 551 kn u Područnom uredu Požega Najveća potrošnja = 852 kn u Područnom uredu Karlovac Izvor: HZZO

  6. Analiza udjela potrošnje lijekova u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji i BDP-u Izvor: HALMED, HZZO i DZS, izračun autorice VO = 0,7% Z = 0,3%

  7. Usporedba potrošnje lijekova u Hrvatskoj i svijetu Izvor: HALMED, DZS, OECD (2011), izračun autorice

  8. Kakav je odnos između izdataka za lijekove i BDP-a – za zemlje s višom srednjom razinom dohotka? Izvor: WHO (2011.)

  9. Kakav je odnos između izdataka za lijekove i BDP-a – za zemlje s visokom razinom dohotka? Izvor: WHO (2011.)

  10. Zašto je problematična neracionalna potrošnja lijekova? • Pritisak na rashode HZZO-a • Cijene lijekova • Količina lijekova • Udio lijekova na recept • Praksa liječnika u propisivanju lijekova • Ponašanje pacijenata • Politike vezane uz određivanje cijene i nadoknade troškova • Ekologija • Smanjenje otpornosti stanovništva

  11. Od kuda dolazi pritisak na (neracionalnu) potrošnju lijekova? • Unutarnji pritisci: • Pacijenti • Liječnici • Vanjski pritisci: • Rejting HR – indeks zdravstvene zaštite potrošača • Proširenje tržišta farmaceutskih tvrtki (upotreba lijekova u područjima koja prije nisu bila pokrivena)

  12. Primjer prakse liječnika u propisivanju lijekova Dijete s temperaturom i grloboljom dolazi kod liječnika. Liječnik objašnjava roditelju da vlada streptokok. Slučaj A Slučaj B Liječnik propisuje antibiotik Liječnik savjetuje pretrage • Troškovi slučaja A: • lijek • bolničko liječenje (zauzimanje kreveta, laboratorijska analiza krvi, infuzija) • dodatni dani bolovanja Dijete popije antibiotik, ali umjesto ozdravljenja je još bolesnije i odlazi u bolnicu Test na streptokok je negativan Krvne pretrage pokazuju da je riječ o virusnoj, a ne bakterijskoj infekciji • Troškovi slučaja B: • test za streptokok • labaratorijska analiza krvi Bolnički troškovi: krevet, vađenje krvi, infuzija Trošak dodatnih dana bolovanja Liječnik predlaže terapiju bez antibiotika (čaj, vitamini i mirovanje)

  13. Zaključak i preporuke za daljnju racionalizaciju potrošnje lijekova (1) • Zaključci • Ukupna potrošnja lijekova se od 2005. do 2010. povećala za 27%, a broj DDD za 43%, dok je nominalni BDP porastao za 25%. • U 2010. je gotovo svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku dnevno trošio jednu dozu lijeka • Razloge za povećanje potrošnje lijekova možemo naći u starenju stanovništva i povećanoj incidenciji kroničnih oboljenja, kao i zbog uvođenja novih lijekova • U 2010. je potrošnja lijekova preko HZZO-a pala za 13,8%, što HZZO objašnjava s nižim cijenama lijekova i boljom kontrolom propisivanja. • Hrvatska za lijekove izdvaja relativno više, nego što bi po razini ukupnih izdataka za zdravstvenu zaštitu trebala izdvajati. • S obzirom na svoju razinu BDP-a, Hrvatska ima daleko višu razinu potrošnje lijekova • Neracionalnost potrošnje lijekova proizlazi od pacijenata (pacijent uzima lijek bez ispravne medicinske indikacije; iako mu je propisan pravilan lijek, pacijent ga ne uzima) i liječnika (propisuje lijekove kada su mogući drugi oblici liječenja; zbog neodgovarajuće dijagnoze pacijentu se propisuje neodgovarajući lijek; nerijetko se propisuju izvorni lijekovi, umjesto jeftinijih generičkih lijekova), ali i zbog vanjskih pritisaka

  14. Zaključak i preporuke za daljnju racionalizaciju potrošnje lijekova (2) • Preporuke • Pacijenti • Edukacija o potrošnji lijekova • Edukacija o generičkim lijekovima • Liječnici • Povećanje svijesti o koristima racionalne upotrebe lijekova

  15. HVALA NA PAŽNJI! tbroz@eizg.hr Komentari, pitanja?

More Related