600 likes | 996 Views
OBRAZOVANJE I ZNANOST U REPUBLICI HRVATSKOJ. Irena Raguž. Obrazovanje i gospodarski razvoj Hrvatske. I. Međuzavisnost obrazovanja i gospodarskog razvoja. Antika Ekonomski mislioci Adam Smith Alferd Marshall i dr.
E N D
OBRAZOVANJE I ZNANOST U REPUBLICI HRVATSKOJ Irena Raguž
I. Međuzavisnost obrazovanja i gospodarskog razvoja • Antika • Ekonomski mislioci • Adam Smith • AlferdMarshall • i dr.
Snažniji interes za uzroke gospodarskog rasta i razvoja – 2. polovica prošlog stoljeća • Cobb – Douglasova proizvodna funkcija • Treći faktor ili rezidualni faktor • djelatnost obrazovanja • tehnički napredak, znanost i još neki drugi faktori. • Problem kvantifikacije doprinosa obrazovanja razvoju • Problem izbora optimalnog financiranja
II. Obrazovna struktura stanovništva • Problem (ne)pismenosti odraslog stanovništva • Prije 60-ak godina: oko 10% • Danas nešto preko 1% • Čemu zahvaliti? • 1952. obvezno osmogodišnje obrazovanje • Problem funkcionalne (ne)pismenosti • prag minimalnih sposobnosti koji uključuje • informatičku pismenost, • znanje stranog jezika i • kulturu samostalnosti • svega oko 20% Hrvata koristi internet • relativno slaba prostorna i profesionalna pokretljivost
III. Pokazatelji potencijala obrazovnog sustava Hrvatske • četiri glavne razine obrazovnog sustava u RH: • predškolsko • osnovnoškolsko • srednjoškolsko • visokoškolsko obrazovanje PLUS obrazovanje odraslih • Bitne sastavnice obrazovnog sustava Hrvatske: • ljudski, materijalni i financijski potencijali
a) Ljudski potencijali • Kretanje učeničke populacije – pod utjecajem demografskih kretanja • padajuće stope nataliteta i prirodnog priraštaja • .
Padajući broj upisanih učenika u prve razrede osnovne škole • nepovoljni procesi i u srednjoškolskom obrazovanju • u proteklih 15-ak godina broj upisanih učenika u prve razrede srednjih škola manji za oko 5.000 učenika. • u duljem vremenskom razdoblju: negativni trendovi i u sustavu visokoškolskog obrazovanja manjak kvalificirane radne snage
Pad prosječne veličine razrednog odjela • U osnovnom obrazovanju izraženije nego u srednjem obrazovanju: • osnovno: pad od oko 14% • Srednje: preko 7% • Sugerira porast kvalitete obrazovnog procesa • Porast broja zaposlenih u osnovnim i srednjim školama
Obilježja strukturnih promjena ljudskih potencijala u području visokoškolskog obrazovanja a) stalan rast ukupnog broja studenata b) porast broja visokoškolskih ustanova • ↑ broja učilišta za oko 60% • razlog: otvaranje novih učilišta i reorganizacija postojećih c) sporiji rast broja nastavnika i suradnika u nastavi • porast broja studenata: preko 50%, • a rast broja nastavnog osoblja: oko 35% • rast broja zaposlenih nastavnika s punim radnim vremenom: tek 12% • diplomirani visokoobrazovani stručnjaci sve manje vide prednosti zapošljavanja na visokim učilištima • dugoročno mogućnost negativne selekcije i pada kvalitete obrazovanja
b) Materijalni potencijali • Građevinski objekti i komunalna opremljenost • Porast broja osnovnih (14%) i srednjih škola (oko 19%) • Regionalni kriterij • osiguranje približno jednakih standarda prostora i opreme po pojedinim županijama i općinama • treba biti prioritetan cilj • Stanje prostornih i materijalnih uvjeta nije zadovoljavajuće • Slaba tehnološka opremljenost obrazovnih programa • U visokom školstvu u proteklih 10-ak godina – intenzivna izgradnja novih prostora • na splitskom, osječkom i riječkom sveučilištu – novi sveučilišni kampusi • zagrebačko sveučilište: rekonstrukcija i adaptacija postojećih prostora i opreme
c) Financijski potencijali • Analiza postojećeg sustava obrazovanja u Hrvatskoj s ekonomskog aspekta • Problematika „realnog fenomena“ obrazovnog sustava: pedagogija, metodika, didaktika, andragogija, psihologija • U osnovi ekonomskih aspekata obrazovnog sustava: problematika financiranja sustava
1) Pokazatelji ulaganja u obrazovni sustav Hrvatske • veliki rasponi među zemljama
Veliki raspon i kada se promatraju izdvajanja za obrazovanje po stanovniku • skandinavske zemlje: u prosjeku preko 2.500 dolara po stanovniku, • pojedine tranzicijske zemlje ( npr. Slovenija ): preko 1.000 dolara, • Hrvatska – blizu 500 dolara po stanovniku • Nedovoljna ulaganja u obrazovanje • Buduća ovisnost o „uvezenom“ znanju slabije performanse hrvatskog gospodarstva
2) Sustav financiranja obrazovanja u RH • Centraliziran • državni proračun i proračun lokalne uprave i samouprave (županija, gradova i općina) • Plaće zaposlenih uglavnom osigurava središnja država (izuzetak: predškolski odgoj) • Predškolski odgoj - najvećim dijelom financiraju gradovi/općine i korisnici usluga • Osnovnoškolsko obrazovanje – središnja država 74% • Srednjoškolsko obrazovanje – središnja država s 73% • Visokoškolsko obrazovanje – središnja država sa čak 85%, udio polaznika 15% • Visoka ovisnost visokoškolskog obrazovanja o središnjoj državi • Potreba zaokreta u sustavu financiranja očekivane privatne > društvene koristi pojedinac bi trebao više participirati u cijeni obrazovanja (uz nužne socijalne i korekcije obrazovnog postignuća)
3) Centralizacija vs. decentralizacija • Glavne značajke centraliziranog upravljanja: • središnja obrazovna vlast • određuje makroobrazovnu politiku, • Propisuje: • programe, • poželjne nastavne metode, • način provođenja ispita, • imenuje nastavnike i određuje njihove plaće • nadzor - kontrolna funkcija, • školovanje nastavnika – propisano i standardizirano, • metode poučavanja usmjerene sadržaju i nastavniku a ne polazniku, • osoblje škole/fakulteta u hijerarhijskim odnosima, • mala suradnja nastavnika različitih predmeta • jer su programi i upute za njihovo izvođenje propisani izvan škole a inspekcija nadzire njihovo provođenje, • lokalne obrazovne potrebe, interesi polaznika i njihovih roditelja ne mogu neposredno djelovati na program
Prednosti: • pravednija raspodjela sredstava između regija različite gospodarske razvijenosti i različitih potreba • uspješnije ostvarivanje društvenog i nacionalnog jedinstva pomoću nadzora nad sadržajem obrazovanja • može ukloniti nepotrebna preklapanja • mogućnost brže promjene na razini sustava • Nedostaci: • mogući previdi lokalnih potreba • nacionalni kurikulum može zanemariti etničke i regionalne kulturne specifičnosti, • nema jamstva da je središnja kontrola učinkovitija od lokalne
Decentralizirano upravljanje: • veći utjecaj lokalne sredine na programe • uvažavaju se specifične potrebe lokalne zajednice, zahtjevi polaznika i roditelja, • metode poučavanja usmjerenije polazniku • individualiziranija nastava , • manja selektivnost obrazovanja, • veće radne interakcije među nastavnicima, • veći zahtjevi za stručnost i motivaciju nastavnika, • ravnatelj je izvršno tijelo škole, a ne države, • prosvjetni nadzor ima više savjetodavni, razvojni karakter nego kontrolni
Prednosti decentraliziranog obrazovnog sustava: • demokratičniji, • bolje reagira na lokalne potrebe, • inovativniji i štedljiviji • Nedostaci: • stanje se može pogoršati zbog korumpiranosti interesnih grupa na lokalnoj razini, • mogućnost pada razine školskih standarda u pojedinim regijama
Decentralizacija • učinkovita samo ako iza lokalne obrazovne vlasti stoji središnja vlast koja usmjerava i podupire, • Centralna uprava • učinkovita samo ako ne blokira inicijativu lokalne vlasti • Danas u većini zemalja – kombinirani način upravljanja • Ograničavanje središnjih vlasti u strateškim odlukama o • ciljevima sustava i • njegovim osnovnim značajkama • Lokalna zajednica i same institucije • više slobode u izboru putova do centralno određenih ciljeva i standarada
IV) Prijedlozi unapređenja sustava obrazovanja u Hrvatskoj • Povećati udio mlađega radnog kontingenta ( 25 – 34 godina ) u sustavu obrazovanja • Povećati postotni udio starijeg radnog kontingenta (35 – 59 godina) • problem ponovnog zapošljavanja starijih osoba u Hrvatskoj, pri čemu posebnu ulogu igra njihovo neprimjereno obrazovanje • Smanjiti prosječno trajanje studija (jedan je od temeljnih pokazatelja učinkovitosti visokoga školstva) • Studij u propisanom roku završava tek 20% studenata; • u Engleskoj čak 90%! • Do završenih 7 godina studija diplomirati ih uspije još 30% • Preostalih 50% (svaki drugi student!) ostaje negdje između početka i završetka studija
Razvijati koncept cjeloživotnog obrazovanja • uz jačanje određenih oblika neformalnog obrazovanja • obrazovni programi kasne oko 5 godina za tehnološkim i drugim promjenama i društvu nakon 5 godina od završetka obrazovanja 70% gradiva zastarijeva • Istražiti faktore koji ograničavaju dostupnost obrazovanja u socijalnom, regionalnom, nacionalnom i drugom pogledu koncept „stvaranja jednakih šansi“ • Standardizacija kvalitete i transfer ekvivalencija • povećava mobilnost ljudi • Jačanje kulture samostalnosti • samostalno rješavanje problema
Povećati uporabnu vrijednost znanja kroz • prihvatljivi odnos općih i specijalističkih znanja, • primjereni odnos stručnih i sveučilišnih studija i • tržišno vrednovanje zvanja i zanimanja • Predlaže se tzv. sustav financiranja programa umjesto koncepta glavarina • Promjena u strukturi izvora financiranja obrazovanja • nužna da bi se smanjio indeks ovisnosti o proračunskim sredstvima • Jačanje konkurentnosti javnih i privatnih škola • Detaljno istražiti da li je moguće neke od instrumenata i načina financiranja koje koriste razvijene zemlje primijeniti u Hrvatskoj
Zanimljivo • Od 11,67 milijardi kuna MZOŠ-a 2010. godine 2,5 milijarde za sveučilišta i veleučilišta • 5,5 puta manje novca nego što smo u prosincu 2009. potrošili u trgovinama, • 9 puta manje nego što se godišnje troši na igre na sreću i • 11 puta manje nego što godišnje potrošimo za telefoniranje • U strukturi osobne potrošnje, trošili smo • na komunikacije 5,21% • na alkoholna pića i duhan 3,88% • na odjeću i obuću 7,93% • na obrazovanje samo 0,88%!!! • jasan dokaz da obrazovanje Hrvatima nije najvažniji cilj te da su prije spremni potrošiti na svakodnevna zadovoljstva nego uložiti u vlastitu budućnost!
Studenti: • sustav visokog obrazovanja nepravedan i osobno preskup, premalo je onih koji studiraju besplatno socijalna neravnopravnost • Poslodavci: • hrvatski fakulteti izbacuju ljude koji ne znaju raditi ono što se od njih očekuje i traži • Statističari i demografi: • Hrvati premalo obrazovani u odnosu na druge zemlje (samo 7,8% onih sa fakultetom, tj. 12% ako se uključe i više škole) • Podaci sveučilišta: • Hrvati predugo studiraju • Dakle, hrvatsko je visoko obrazovanje SLS (sporo, loše, skupo). • Nezadovoljni su korisnici njegovih usluga, financijeri tih usluga i kupci njegovih proizvoda
Tehnologija se obično dijeli na: • izume i • inovacije a inovacije mogu imati oblik: • inovacija proizvoda • poboljšanja postojećih proizvoda ili usluga ili stvaranje novih • inovacija procesa • mogu uključivati poboljšanja same procesne tehnologije ili poboljšanja menadžerskih i marketinških tehnika Inovacije = izumi koji su dio poslovnog procesa i imaju učinak na ekonomsku aktivnost Izumi sami po sebi nikad ne moraju postati inovacije, ili može proći dosta vremena prije nego što postanu inovacije.
Tehnologija, također, može predstavljati strategiju razvoja • zemlje bi trebale iskoristiti postojeća dostupna znanja do najveće moguće mjere • Prvi slučaj kada se društvo transformiralo iz dominantno agrarnog društva u dominantno industrijsko društvo Prva industrijska revolucija (1750., Engleska) = kompleks tehnoloških inovacija koje su stvorile moderno gospodarstvo • supstitucijom vještina i snage ljudi i životinja za strojeve i • zamjenom manufaktura industrijskom proizvodnjom
I. Modeli ekonomskog rasta • Neoklasični modeli – ističu važnost tehnologije • Bez tehnološkog napretka (A) nema rasta • Razlike u produktivnosti objašnjavaju relativne razlike u razinama dohotka među zemljama • Iako je tehnologija centralni dio teorije, sama tehnologija ostaje neodređena promjene tehnologije smatraju se egzogeno danima
Nove teorije rasta ili endogene teorije rasta • endogeniziraju tehnološki napredak uvođenjem istraživača koji traže nove ideje • Romer (1990) • model dizajniran da objasni zašto i kako razvijene zemlje trajno održavaju pozitivne stope rasta • Tehnološki napredak potiče se istraživanjem i razvojem • Ideje su također input u proizvodnji s rastućim prinosima • rezultat nesuparničke prirode ideja
Dakle, razlika neoklasičnogSolowljevog modela i endogenog Romerovog modela opis tehnološkog napretka: • U neoklasičnom modelu A raste po egzogenoj konstantnoj stopi • U Romerovom modelu A je endogeniziran
II. Istraživanje i razvoj (R&D) • Znanstveno – istraživačka djelatnost jedan od temelja razvoja • U procesu znanstvenog istraživanja postojeći fond znanja se transformira u nove informacije, tj. novi fond znanja • Dva oblika informacija: • Koje se transformiraju u nova znanja tj. ljudski kapital (human capital) • Koje se transformiraju u nove materijale i proizvode tj. materijalni (proizvodni) kapital (non – human capital)
Dvije važne karakteristike istraživanja i razvoja: • Iskoristivost (appropriability) • koliku korist poduzeća imaju od rezultata istraživanja • Plodnost (fertility) • kako se trošenje na istraživanje i razvoj pretvara u nove ideje i nove proizvode ili procese,
Iskoristivost istraživanja Karakteristike znanja i ideja (inovacija): • Ne-suparništvo • Znanje može koristiti bilo tko • Korištenjem se ne smanjuje raspoloživost istog znanja za druge • (Ne)isključivost • Ako nije isključivo trošak korištenja (rentalcost) novog znanja iznosi nula • tržišne snage ne motiviraju razvoj i kreiranje novog znanja (istraživanje nije iskoristivo) • Može biti isključivo • primjer: zakoni o patentima • ovisi o: • prirodi samog znanja • zakonima, regulaciji i institucijama koje se bave vlasničkim pravima • ako je znanje isključivo, oni koji stvaraju znanje mogu ostvariti pozitivan povrat na ulaganja u istraživanje i razvoj.
Plodnost istraživanja • Raznovrsnost znanja – od vrlo apstraktnog do vrlo primjenjivog znanja. • Vrste istraživanja: • Temeljna, bazična ili fundamentalna dugoročna istraživanja (basicresearch) i • Primijenjena ili aplikativna istraživanja (applied research)
1. Temeljna istraživanja = Istraživanja bez nekog specifičnog cilja ili očigledne namjene. • Često imaju šire značenje, ne samo za pojedinu zemlju • Temeljna obilježja: • Neizvjesnost rezultata • Velika investicijska sredstva • Uređeni sustav istraživanja
Temeljna znanja bazirana na temeljnim istraživanjima tradicionalno dostupna besplatno (nemaju jasnu komercijalnu vrijednost) • Prema tome, motivi obično nisu privatni povrati na tržištu • države, dobrotvorna društva i bogati pojedinci podržavaju takve aktivnosti • Osobna motivacija istraživača • Znatiželja • Interes za neku znanstvenu dilemu tj. obožavanje znanosti kao takve • Želja za slavom • Stvara pozitivne eksternalije temelj za primijenjena istraživanja • Prema tome, proizvodnja takvog znanja treba se subvencionirati • 80% izdvajanja za temeljna istraživanja je javnog karaktera dok je obrnuto za primijenjena istraživanja
Poduzeća također ulažu u temeljna istraživanja motivi: • Nusproizvod razvoja novog proizvoda ili procesa • Vjerovanje da će rezultat takvih istraživanja • Dovesti do trenutno neotkrivenog proizvoda/procesa • Biti temelj tehnologije poduzeća • Omogućiti apsorpciju rezultata istraživanja drugih znanstvenika • Održavanje koraka s dostignućima u relevantnom znanstvenom području • Vjerovanje da temeljna istraživanja akademskih institucija nisu dovoljna • Potrebna znanja neće biti otkrivena dovoljno brzo
2. Primijenjena istraživanja • Karakteristike: • Definirani naručioci • Očekivani rezultati • Manja financijska sredstva • Dizajniraju se za rješavanje praktičnih problema • Kako bi poduzeća maksimizirala profite koncentriranje na projekte s: • minimalnim rizikom i • povratom sredstava u što kraćem vremenu • Obično potrebno 3 do 5 godina da daju neki rezultat • Za temeljna istraživanja treba puno duže
III. Znanstveno – istraživačka djelatnost u Hrvatskoj • Ustroj znanstveno – istraživačke djelatnosti u Hrvatskoj šest znanstvenih područja: • prirodne, • tehničke, • biomedicinske, • biotehničke, • društvene i • humanističke znanosti • Osnovni tipovi znanstveno – istraživačkih instituta: • javni instituti, • visoka učilišta, • gospodarski instituti, • ostali pravni subjekti (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Državni hidrometeorološki zavod, Zavod za zaštitu zdravlja)
Ograničen opseg i dometi domaćih znanstveno – istraživačkih aktivnosti zbog: • Dugogodišnjeg negiranja tržišnih odnosa • Nedostatka privatne inicijative u gospodarstvu • Oslanjanja na uvezenu tehnologiju i kupovanje stranih licenci • Daljnji razvoj znanstveno – istraživačke djelatnosti u RH moguć uz: • Trajno praćenje tehnoloških promjena u svijetu, • Daljnju informatizaciju, • Primjereni dobni i obrazovni prosjek istraživačkoga kadra. • Paralelan razvoj s obrazovnom djelatnosti • Opći nedostatak potražnje za znanstveno – istraživačkim uslugama • Ograničenja na strani ponude Nedostatak potrebne stručne kompetencije Dio istraživačkih kapaciteta se pretvara u centre koji nisu primarno znanstveno i tehnologijski usmjereni
U posljednjih nekoliko godina u znanstveno – istraživačkoj djelatnosti : • Istraživači: • oscilacije broja zaposlenih – zbog: • gubitka specifičnog tržišta znanstvenih usluga i znanstvenog statusa dijela ustanova i pojedinaca, • dijelom, «odljeva mozgova» • nepovoljan raspored • Sveučilišta: preko 50% • Gospodarski instituti: blizu 7% • Ostale istraživačke institucije: oko 25% • nezadovoljavajuća dobna struktura • prosječna starost preko 50 godina • niska «produktivnost» istraživača • Ulaganja: • niska ulaganja u znanost i istraživanje • 0,43 % bruto društvenog proizvoda, od čega: • na prirodne znanosti oko 40 %, • za tehničke znanosti oko 22 % • i društvene znanosti oko 15 % • smanjivanje ulaganja industrijskog sektora u istraživanje i razvoj • Relativno malo sudjelovanje znanosti u gospodarskom razvoju
* Analiza indikatora tehnološkog * * napretka * • Indikatori tehnologije: • Izdvajanja za istraživanje i razvoj kao temelj tehnološkog napretka • Patenti – indikator outputa (fertilnosti) istraživanja i razvoja
1. Izdvajanja za istraživanje i razvoj • Izdvajanja za istraživanje i razvoj, % BDP (1995-2007) • Izvor: WDI, 2008. • Hrvatska izdvaja sve manje • u budućnosti moguće smanjenje proizvodnje novog znanja i smanjena mogućnost asimilacije tehnologija
Broj istraživača uključenih u istraživanje i razvoj na milijun stanovnika (1995-2007) • Izvor: WDI, 2008. • u svim zemljama broj znanstvenika u prosijeku raste • Hrvatska – oscilacije • smanjenje istraživačke djelatnosti u privatnom sektoru, • nejasna politika istraživanja i razvoja
2. Patenti • Problemi: • Ponekad se ne želi javno objaviti otkrića radi ekskluzivnosti ili monopolskih prava na inovaciju • Statistika o patentima bilježi broj patenata, a ne njihov utjecaj na ekonomiju • Može proći dosta vremena prije nego što izum ili inovacija stvarno postanu patentirani prema tome, podaci mogu pokazati fluktuacije su isključivo administrativne prirode • Ipak, patenti se općenito smatraju dobrom mjerom outputa istraživanja i razvoja • Prednosti patentnog sustava: • Garancija da će pojedinac ili poduzeće ostvariti ekskluzivno pravo na izum ili inovaciju u određenom vremenskom trajanju. • Izumi i inovacije ovako brže dostupni javnosti
Rezidencijalni i nerezidencijalni patenti (1995-2007.) • Izvor: WDI, 2008. • Hrvatska na nižim razinama od ostalih zemalja • Hrvatska od 1995. do 2006. - zamjetan rast rezidencijalnih patenata povećana fertilnost istraživanja i razvoja u Hrvatskoj
Japan • puno viša razina patenata u odnosu na SAD, • ali trend rasta patenata puno izraženiji u SAD-u nego u Japanu • dominantna pozicija Japana • i u smislu razine izdvajanja za istraživanja • i u smislu fertilnosti istraživanja. • Hrvatska • između Poljske i Slovenije, • obzirom na izdvajanja za istraživanja i razvoj, po broju patenata na sličnoj razini kao Slovenija, Češka, Mađarska i Poljska. • fertilnost istraživanja viša u odnosu na Češku i Sloveniju
Temeljni ciljevi znanstveno – istraživačkog rada u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2006. – 2010. godine • Povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj • Preustroj znanstvenoga sustava Republike Hrvatske • Programi za stvaranje svijesti o značenju i utjecaju znanosti i istraživanja na razvoj društva • Poboljšanje sustava prijenosa i primjene znanstvenih rezultata • Jačanje suradnje znanosti, Vlade RH i gospodarstva • stvaranje financijskih instrumenata koji bi poticali suradnju