RACIONALIZACIJA LOKALNE SAMOUPRAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ

1. RACIONALIZACIJA LOKALNE SAMOUPRAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ Prof. dr. sc. Ivan Koprić Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 146. Tribina Kluba pravnika Grada Zagreba 19. siječnja 2010. godine

2. Organizacija teritorijalne samouprave Dva tipa jedinica lokalne samouprave (gradovi i općine; veliki gradovi) Županije kao jedinice drugog stupnja (regionalna – područna samouprava?) Mjesna samouprava (mjesni odbori, gradski kotarevi, gradske četvrti) (MZ oko 3.950 - 1992.) Statističke regije (regionalni razvoj; partnersko vijeće) Specijalne jedinice (posebna državna skrb; brdsko-planinsko područje; otoci; Grad Vukovar; Grad Zagreb)

3. Pokazatelji 6.759 naselja; 334 po županiji; 12 po lokalnoj jedinici, fragmentiranost je najveća u Krapinsko-zagorskoj županiji (344 n/km2), a najmanja u Vukovarsko-srijemskoj (35 n/km2); naselja su vrlo mala (6.090 s manje od 1.000 stanovnika) 4.437.460 stanovnika; 183.000 po županiji (bez GZ); 3.150 po općini; 18.400 po gradu (bez GZ); opći prosjek je 7.967 stanovnika po jedinici 56.594 km2 prostora; najveća županija je Splitsko-dalmatinska (4.540), a najmanja Međimurska (729) Gustoća naseljenosti najveća je u Međimurskoj (162 s/km2)), a najmanja u Ličko-senjskoj (10 s/km2) GDP 8.807 eura u 2006. (DZS), najmanji u Brodsko-posavskoj županiji (4.972), a najveći u GZ (15.567)

4. Pokazatelji II. Stupanj urbanizacije: 69% u gradovima, a 31% u općinama (ne odražava stvarnu urbanizaciju) Financijski udio lokalne samouprave u ukupnim prihodima i rashodima opće države je 2008. bio 10,5% (rashodi) odnosno 10,9% (prihodi) Prihodi lokalne samouprave činili su 4,3 % GDP 2008. (a njihovi rashodi 4,0%) (1998. 5,7%) Vijećnici: 8.480; vijećnici u mjesnoj samoupravi (npr. 283 u vijećima gradskih četvrti GZ + 1.419 u vijećima mjesnih odbora; 45-49.000 u čitavoj Hrvatskoj) Neposredni izbor načelnika: troškovi postupka, savjetnici, troškovi blokada i nerješavanja problema, nema više nezavisnih …

8. ASSC I ASSC III ASSC II Islands HMA

9. Prijedlozi Formiranje ekspertne radne skupine koja bi pripremila stručne temelje reorganizacije lokalne samouprave Odustati od specijalnih statusa i osloniti se na nove kategorije prema Zakonu o regionalnom razvoju (potpomognuta područja, čl. 26-29.; razvrstavanje prema stupnju razvijenosti, čl. 22-25.) Uvažiti nove razvojne potrebe te u skladu s tim regionalnu samoupravu organizirati na razini regija, a lokalnu na razini monotipskih općina Broj regija može se povećati do 5 (ni jedna ne bi smjela imati manje od 800.000 stanovnika), a broj lokalnih jedinica ne bi smio biti veći od 300 (optimalno oko 150) Mjesna samouprava trebala bi omogućiti nastavak identiteta i razvoja onih područja koja su sada konstituirana kao manje općine i gradovi Zadržati županije kao jedinice za državnu upravu na lokalnoj razini i prvostupanjski nadzor zakonitosti lokalne samouprave

10. Prijedlozi Proširiti financijski kapacitet lokalnih jedinica (cilj u pet godina doseći 25 % rashoda opće države); omogućiti da jedinice lokalne samouprave preuzmu ovlasti zajamčene Ustavom U lokalnim izborima osigurati predstavništvo građana i većinskim izbornim načelom na području sada postojećih lokalnih jedinica i županija Utemeljiti Agenciju za lokalne službenike koja bi na jedinstven način vodila natječajne postupke i uopće pomagala u upravljanju i razvoju ljudskog potencijala lokalne samouprave Utemeljiti jedinstveni informacijski sustav lokalne samouprave radi sustavnog i stalnog prikupljanja podataka o lokalnoj samoupravi Reorganizirati državnu upravu na razinama ispod središnje te započeti s prenošenjem obavljanja pojedinih poslova državne uprave na lokalne i regionalne samoupravne jedinice ALTERNATIVA?