MARIKULTURA U REPUBLICI HRVATSKOJ

1. MARIKULTURAUREPUBLICI HRVATSKOJ DUBROVNIK, listopad 2012.

2. PRILIKE ZA RAZVOJ MARIKULTURE U HRVATSKOJ • DRASTIČNO SMANJEN RIBLJI FONDO U JADRANU JE PRILIKA DA DA SE RIBOLOV POLAKO ZAMJENJUJE MARIKULTUROM • ZAJEDNIČKA RIBARSTVENA POLITIKA EU KOJA PREFERIRA POVEĆANJE PROIZVODNJE RIBE U MARIKULTURI

3. MARIKULTURA U RH PO GRUPACIJAMA • Godišnja proizvodnja- oko 10.500 tona • Ukupna vrijednost – oko 100 mil. € • uzgoj bijele ribe (lubin i orada 55%) • uzgoj plave ribe (tuna 30%) • školjkaši (dagnje i kamenice 15%).

4. Strategija i Nacionalni program ribarstva (2002. i 2003.) uzgoj do 2010.g: - tuna 5.000 t - bijela riba 10.000 t - školjke 20.000 t - mlađ morske ribe 44 milijuna komada Proizvodnja 2012.g.: tuna 3.200 t bijela riba 6.000 t školjke 1.500 t mlađ 16 milijuna komada PLANOVI U MARIKULTURI I SADAŠNJA PROIZVODNJA

5. UDRUŽIVANJE - KLASTER MARIKULTURA • Osnovan u Splitu krajem 2008.g. - MINGORP projekt (HIO) za 2008.g. • Aktivnost 3 grupacije; uzgajivača tune, bijele ribe i školjki • 66 pravnih subjekata diljem obale, hrvatskih tvrtki i obrtnika iz djelatnosti marikulture s preko 1.000 zaposlenih. • Ukupna godišnja proizvodnja: 3.200 t tune, 6.000 t bijele ribe i 16 milijuna komada riblje mlađi te 1.500 t školjki. • Izvoz: Sve uzgojene tune izvoze se u Japan, bijela riba se izvozi u Italija, a od 02. 10. ove godine školjkaši se mogu izvoziti u zemlje EU.

6. FINANCIRANJE KLASTERA • Godišnjom članarinom svojih članova koja svake godine iznosi 100.000,00 kn • Sufinanciranjem iz projekata za potporu klasterima iz proračuna RH u 2009. godini i 2011. godini. • Sufinanciranje u 2010. i 2012. godini je potpunosti izostalo ??? To će sigurno zaustaviti mnoge planirane aktivnosti za ovu i početak 2013.godine.

7. REZULTATI KLASTERA • Grupacija uzgajivača tuna nabavila zajednički stroj za čišćenje kaveza za uzgoj, • Grupacija uzgajivača bijele ribe nabavila zajednički stroj za brojenje mlađi ribe, • Grupacija uzgajivača školjaka pomogla svojim članovima u nabavci ekološki prihvatljivih plutača u opremanju parkova za uzgoj, u nabavci sredstava za zaštitu uzgoja od predatora i organizirani su seminari na edukaciji uzgajivača naročito u provođenju higijenskih mjera u uzgoju i prometu školjaka.

8. MARIKULTURA I RIBOLOV • U 2012. otkupljeno od strane uzgajivača tuna 35 tis. tona sitne plave ribe (više od 100 plovila ili oko 40 plivaričara). • To je još uvijek značajna pomoć plivaričarskom ribolovu u vrlo složenoj situaciji za ovu grupaciju gospodarskog ribolova.

9. MARIKULTURA RH - TEŠKOĆE • VELIKI PROBLEMI • PROBLEM OBALNE INFRASTRUKTURE KOJI SE TEŠKO RIJEŠAVA ZBOG ISPREPLETENOSTI HRVATSKIH PROPISA • NEDOSTATAK PROSTORA ZA KONCESIJE, NAROČITO U UZGOJU BIJELE RIBE - ŠTETE OD PREDATORA IZ ZRAKA I IZ MORA - NABROJENI PROBLEMI SE MULTIPLICIRAJU U ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE

10. MARIKULTURA U ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE • U ZAKONU O ZAŠTITI PRIRODE UREDITI RIBOLOV I MARIKULTURU NA NAČIN DA SE PROVODE SUKLADNO MJERFAMA ZAŠTITE PRIRODE, SUKLADNO ZAKONU O MORSKOM RIBARSTVU. • U MALOSTONSKOM ZALJEVU I MALOM MORU SU TRADICINALNI RIBOLOV, UZGOJ ŠKOLJAKA I U NOVIJE VRIJEME I RIBE, NEDIJELJIVI OD PRIRODNOG FENOMENA ZBOG KOJEG SU I ZAŠTIĆENI, S TOGA JE POTREBNO NA OVOM PODRUČJU PRVENSTVENO ZAŠTITI ČOVIJEKA I OVE TRADICIONALNE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI, KOJIMA SE AKTIVNO BAVI DOMICILNO STANOVNIŠTVO.

11. MALOSTONSKI ZALJEV – POSEBNI REZERVAT NA MORU I NA KOPNU • ODLUKA O PROGLAŠENJU MALOSTONSKOG ZALJEVA I MALOG MORA SA PRIPADAJUĆIM KOPNOM U KATEGORIJI POSEBNOG REZERVATA, BILA JE I OSTALA POLITIČKA ODLUKA KOJA NIJE U SKLADU SA ISTINSKIM CILJEM ZBOG KOJEG JE PROGLAŠEN ZAŠTIĆENIM DIJELOM PRIRODE. • NAKON PROGLAŠENJA OVOG PODRUČJA POSEBNIM REZERVATOM NIKADA DO DANAS NISU UREĐENI UVJETI KAKO PRAVILNO I EFIKASNO UPRAVLJATI OVIM PROSTROM KAKO NA MORU A POSEBNO NA KOPNU. • ZAŠTITA OVOG PROSTORA JE TREBALA BITI U CILJU ZAŠTITE JEDINSTVENOG FENOMENA UZGOJA ŠKOLJAKA, POSEBNO AUTOHTONIH MALOSTONSKIH KAMENICA, MEĐUTIM ZBOG RAZLIČITIH ADMINISTRATIVNIH BARIJERA KOD OVAKVE ZAŠTITE, ONEMOGUĆEJN JE RAZVOJ MARIKULTURE A TIME I CJELOKUPNOG PROSTORA U RAZVOJU STAMBENE, KOMUNALNE I OSTALE INFRASTRUKTURE, KOJA JE NEOPHODNA ZA SVAKI GOSPODARSKI PROSPERITET, A NAROČITO ZA MARIKULTURU.

12. MARIKULTURA U DNŽ • UZGOJ BIJELE RIBE STAGNIRA • UZGOJ ŠKOLJAKA JE U ZNAČJNOM PADU ZBOG ŠTETA OD PREDATORA I NEDOSTATKA MLAĐI KAMENICA • U ZAŠTITI OD PREDATORA TRAŽI SE POMOĆ DRŽAVE I EVROPSKIH FONDOVA • U PROIZVODNJI MLAĐI KAMENICA JOŠ UVIJEK NEMAMO KONKRETNIH REZULTATA U MRIJESTILIŠTU MARIBICA U BISTRINI • PROVOZ ŠKOLJAKA I RIBE KROZ TERITORIJ BiH JE I DANAS VRLO OTEŽAN, A U DOGLEDNO VRIJEME BITI ĆE NEMOGUĆ.

13. MARIKULTURA I MJERE EU • OPET SU HRVATSKI PROPISI VELIKA BARIJERA U PROVOĐENJU EU POLITIKE U RIBARSTVU, A NAROČITO U KORIŠTENJU EU FONDOVA.

14. Zaključak • MARIKULTURA TREBA BITI STRATEŠKI POSEBNO OBRAĐENA NA RAZINI VLADE RH • DONIJETI POSEBAN ZAKON O MARIKULTURI KOJIM ĆE SE PRECIZNO UREDITI KORIŠTENJE POMORSKOG DOBRA KAKO NA MORU TAKO I NA KOPNU, NAČIN DOBIJANJA KONCESIJA I POVLASTICA ZA UZGOJ • UDRUŽIVANJE PROIZVOĐAČA U MARIKULTURI KROZ KLASTER VEĆ JE DALO POZITIVNE REZULTATE I SVAKAKO GA TREBA UNAPREDITI NA NAČIN DA SE U OKVIRU KLASTERA FORMIRAJU I BUDUĆE ORGANIZACIJE PROIZVOĐAČA

15. HVALA NA PAŽNJI !