mr.sc.Vladimir Kovačević, direktor CRO INDUSTRIJE HUP-a

1. Socijalni dijalog kritičnom trenutku opstanka metalskog sektora RH Pretpostavka izgradnje nove arhitekture profitabilne metalske industrije i konkurentnih i zadovoljnih radnika mr.sc.Vladimir Kovačević, direktor CRO INDUSTRIJE HUP-a

2. Makroekonomski indikatori tijekom tranzicijskog razdoblja 1995.-2008. i usporedba s drugim tranzicijskim zemljama sugeriraju na zaključke: • Obzirom na raspoložive faktore (početkom tranzicije zatecena industrijska struktura, raspoloživost radne snage, dostupnost financijskih usluga) hrvatsko gospodarstvo je ostvarivalo pod-optimalan rast; • Kontinuirano opadanje udjela industrijskog sektora i gubitak radnih mjesta kao posljedica restrukturiranja u ovom sektoru nije bilo moguće nadoknaditi rastom u sektoru financijskih, prijevoznih i turistickih usluga; • Snažan rast financijskog sektora i ponude financijskih usluga poticale su domaću potražnju; zbog nedovoljne ponude roba iz domaće industrije, domaća potražnja se zadovoljavala uvozom što je vodilo u stalan rast deficita na vanjsko-trgovinskom računu; • Ponuda novca i monetarni agregati su ubrzano rasli ali taj rast nije imao odgovarajući utjecaj na rast BDP-a; • Stopa nezaposlenosti, medu najvišima u Europi, ostaje stalan problem hrvatskog gospodarstva; • Ukupan gospodarski rast bio je niži od velike većine tranzicijskih zemalja, i kretao se u svjetskom prosjeku; • Osnovni problemi hrvatske ekonomije mogu se riješiti jedino rehabilitacijom industrijskog sektora i njegovim ubrzanim rastom na domaćem i međunarodnom tržištu

3. Ključne postavke oporavka metalske industije RH • Industrijski sektor hrvatskog gospodarstva kontinuirano smanjuje svoj udjel u BDP i broj radnih mjesta; • Usporen rast i visoka razina vanjskog duga, te deficit vanjskotrgovinskih računa, zabrinjavaju i upozoravaju da je bez rasta industrijske proizvodnje nemoguce riješiti niti jedno od najvažnijih pitanja hrvatske ekonomije i društva, kao ni osigurati održivi gospodarski rast i uspješnu integraciju u EU

4. Industrijska Hrvatska–pogled poslodavaca 1.Nije definirano dugoročno strateško usmjerenje i uloga hrvatske industrije u gospodarstvu RH do 2020. i definirana industrijska strategija u jednom cjelovitom dokumentu 2.Kontinuirani rast troškova poslovanja i smanjenja profitabilnosti preradivačke industrije RH 3.Nepoticajna tečajna politika za izvozno usmjerenu industriju 4.Stare industrije i zastarjele tehnologije 5.Nedostatnost i kvalifikacijska strukture zaposlenih u RH uz istovremeni veliki broj nezaposlenih

5. Industrijska strategijaCjeloviti dokument • Jasno i nedvosmisleno određenje INDUSTRIJSKE STRATEGIJE što će RH poticati od industrije koje industrije i u kojem roku želi napustiti a koje osvajati i na koji način to misli poduprijeti • U tijeku izrada cjelovitog dokumenta INDUSTRIJSKE STRATEGIJE jer dokument ne objedinjava INDUSTRIJSKE STRATEGIJE i sektorske strategije, potporne strategije (Strategiju dizajna, Strategiju klasterizacije i dr.) • Dokument INDUSTRIJSKE STRATEGIJE nije umrežen sa Strategijama i djelatnostima koji su ili trebaju biti pokretači industrijskog razvoja – Energetska strategija, Strategija razvoja Oružanih snaga RH i drugi offset poslovi i dr.)

6. Kontinuirani rast troškova poslovanja i smanjenja profitabilnosti preradivačke industrije RH Neporezni nameti: • Identificirano 245 neporeznih prihoda i nameta koji su narasli od 2002. sa 5.534 milijarde kuna na u 2007. 12.466 milijardi kuna Rast troškova poslovanja (Energija, Komunalne usluge,Osnovne sirovine • U 8 od 10 poduzeca cijene energenata povecale za 14,01% • U 5 od 10 poduzeća su se povećale cijene komunalnih usluga i nameta, generirane od lokalne uprave i samouprave, u zadnjih 6 mjeseci za 17,5% • U 2 od 10 poduzeća su se povećale cijene komunalnih usluga generiranih na nacionalnoj razini za 10,6% • U 7 od 10 poduzeća su se povecale cijene osnovnih sirovina i repromaterijala za proizvodne djelatnosti te nabavne cijene grupa proizvoda za trgovačku djelatnost za 10,6% • U 5 od 10 poduzeća se cijena rada povećala u zadnjih 6 mjeseci, za 9,7% • Od svih poduzeca obuhvaćenih istraživanjem kod polovice poduzeća su se ukupni troškovi usljed navedenih povećanja troškova povećali za 10%. • U 4 od 10 poduzeća troškovi su se povecali do 20%, a svakom desetom poduzeću su se ovim poskupljenjima ukupni troškovi povećali za 30 %. Troškovi rada i pritisak na povećanje cijene rada Zakon o minimalnoj plaći – snažan pritisak na tekstilnu i drvnu industriju Zakon o radu – povećanje ukupnih rashoda industrije s osnove rasta broja dana GO za 1,97 milijardi kuna te smanjenja prihoda industrije s osnove manjeg broja prekovremenih sati i rasta broja dana godišnjeg odmora 3,8 milijarde kuna

7. Nepoticajna tečajna politika za izvozno usmjerenu industriju

8. Razlika između stvarnog tečaja i tečaja valute koji slijedi inflaciju čini uvoznicima monetarnu korist, a izvoznicima monetarnu štetu. Primjer:  Oficijelni podaci za 5 mjesec 2008. su inflacija = 5.9% , a tečaj Eura = 1.2% što znači da izvoznici trpe monetarnu štetu , od 7.1% na neto izvoz, a uvoznici  ostvaruju monetarnu korist u iznosu od 7,1% od neto uvoza

9. Nedostatnost i kvalifikacijska strukture zaposlenih u RH • Broj zaposlenih je 2007. iznosio 1.661.000 a broj ukupno nezaposlenih 264.448. Posebno zabrinjava struktura nezaposlenih koja upućuje da ukoliko ne budu poduzete drastične mjere značajan postotak nezaoposlenih će to ostati dulji vremenskji period. Naime, od ukupno nezaposlenih bez škole je 18.550, a sa osnovnom školom je 65.641 dok je srednju trogodišnju školu završilo 92.563 a četverogodišnju 68.540 učenika. • Posebno je zabrinjavajući broj onih koji su uložili više vremena i novca u svoje obrazovanje a još nisu uspjeli ostavriti materijalizaciju uloženih napora na tržištu rada. Naime, višu školu, I stupanj fakulteta i stručni studij je završilo 8.452 koji nisu zaposleni jednako tako je problematična činjenica što u ovom trenutku je nezaposleno 10.702 osoba koje imaju završen fakultet, akademiju, magisterij i doktorat. • S druge strane gospodarstvo a posebice izvozno usmjerena industrija, graditeljstvo se kontinuirano sučavaju sa nedostatakom i stručnih i visokobrazovanih kadrova koji onemogućuju dugoročno planiranje i širenje poslovanja ali i privlačenje stranih investicija. Primjerice samu u 2007. godini, srednjoškolsko obrazovanje završilo je 45.824. Od tog broja učenika 12.228 je završilo gimnaziju a od četverogodišnjih strukovnih škola –tehničke, umjetničke škole završilo je 20.071 a industrijske i obrtničke škole završilo je 12.994 učenika.

10. Najave novih povećanja troškova

11. Globalna kriza pogoršava loše stanje u cijelom industrijskom sektoru EU • Globalna kriza samo je ubrzala traženje odgovora za izazove sa kojima se suočava EU metalske industrija. • Nedostatak visokoobrazovane radne snage za najsloženije proizvodnje, cijena rada, tečaj eura u odnosu na dolar, cijena i dostupnost energije, • Razlozi zašto se korigiraju poslovni planovi europkih kompanija • Razlozi zašto se sele poslovi i proizvodni kapaciti, brže no ikada, iz zapadne u istočnu europu. • Globalna kriza samo je dodatno ubrzala te procese i naravno pogodila ona najranjivija EU poduzeća

12. Globalna kriza pogoršava loše stanje u cijelom industrijskom sektoru RH ali i otvara prilike o kojima smo mogli samo sanjati • Hrvatska se metalske industrija kao i europska i prije globalne krize suočila sa nepoticajnom za izvoznike tečajnom politikom, rastom troškova poslovanja kroz neporezne namete, rast ili najavu rasta cijene rada, rast komunalnih usluga, a što sve zajedno je stvaralo i stvara pritisak na konkurentnost iste industrije. • U odnosu na EU kolege, izbor strateški opcija i manevarski prostor hrvatskih metalaca za izmještanje proizvodnje u zemlje regije je znatno manji od EU kompanija. • Globalna kriza zbog bržeg seljenja proizvodnji veće dodane vrijednosti iz zapadne u istočnu europu u isto vrijeme prilika za hrvatsku metalsku ali i druge industrije kakovu neke industrije dobiju jednom u 30 godina • Otvara se mogućnost za preuzimanje vrijednijih poslova od onih koje sada radi i na taj način preskočiti nekoliko godina koliko bi inače u normalnim uvijetima trebao trajati proces ulaska u nove tehnologije. Ne treba spominjati da navedeni poslovi i proizvodnje koji u ovom trenutku postaju neisplativi za veliki broj EU metalaca su u isto vrijeme vrlo isplativi za RH poduzeća.

13. Stare industrije i zastarjele tehnologije STANJE RAZVIJENOSTI GOSPODARSTVA 2009.-2010. 2008.

14. Mjere za novu arhitekturu prerađivačke industrije (I)

15. Mjere za novu arhitekturu prerađivačke industrije (II)

16. Strateške preporuke • razviti viziju buduće arhitekture hrvatske preradivačke industrije utemeljene na novim i visokim tehnologijama; • sustavno razvijati poduzetničku klimu i otklanjati birokratske barijere poduzetništvu; • razvijati obrazovnu i kvalifikacijsku strukturu zaposlenih; • unaprjeđivati transparentnost javne nabave • ustrajati u borbi protiv sive ekonomije i korupcije –velikih prepreka razvoju industrije;

17. Industrijske politike • poticati ulaganja u velike industrijske projekte po uzoru na Irsku i zemlje CEE, kao pokretače rasta industrijske proizvodnje; • Koristiit energetiku kao pokretača industrijski projekata • Koristiit offset kao projekte za obnovu i povećanje tehnološke razine industrijske razine proizvodnje • poticati ulaganja poduzeca u suvremene proizvodne i nove tehnologije ( ICT, internetske tehnologije) te R&D; • poticati regionalni industrijski razvoj; • nastaviti razvijati sustave podrške izvoznih aktivnosti hrvatskih industrijskih poduzeca i njihovo lakše uključivanje u medunarodno tržište ( razvoj gospodarske diplomacije,subvencioniranje troškova medunarodnog marketinga i dr.) • u kratkom roku restrukturirati poduzeća u većinskom državnom vlasništvu

18. Porezne i neporezne politike • sniziti porezno opterećenje korporativnih dohodaka kao poticaj za nove industrijske investicije; • diferenciranim stopama PDV-a povećati potražnju za proizvodima domaće preradivačke industrije; sniziti porezna i parafiskalna opterećenja ; • utvrditi poticajne plaće kao pretpostavku za rast konkurentnosti preradivačke industrije i izmjeniti dio Zakona o minimalnoj plaći koji definira koeficijente po pojedinim sektorima i da se minimalna plaća definira na temelju granskih kolektivnih ugovora unutar pojedinh sektora uvažavajući mogućnosti svakog od sektora

19. Monetarne i kreditne politike • direktnom kontrolom kredita osigurati pretpostavke za nastavka kreditne ekspanzije prema industrijskom sektoru i gospodarskom rastu ; • pro-aktivnim djelovanjem HNB-a osigurati upravljanje tečajem hrvatske kune prema EUR s ciljem suzbijanja aprecijacijskih pritisaka i odgovarajućeg tečajnog pozicioniranja prije ulaska u EU i EMU; • uskom suradnju monetarnih i fiskalnih politika s ciljem poticanja izvoza i snižavanja deficita na vanjskotrgovinskim računima;

20. HITNE MJERE !!! • Troškovi poslovanja ne smiju rasti ni po jednoj osnovi već trebaju realno padati – ukinuti i smanjiti dio nameta po stopi od 5% godišnje a od ukupnog iznosa deiniranih neporeznih nameta od 12,5 milijardi kn što iznosi po godini cca. 623 milijuna kn • Poreznim rasterećenjem treba održati realne plaće. • Država ne smije biti uzročnik nelikvidnosti niti u jednom sektoru. • Državne investicije treba odmah preusmjeriti na one koje u kratkom roku osiguravaju  gospodarske učinke i pokretanje industrijskih projekata u RH. (Energetska strategija - 10 milijardi €) Važna je skrb o prerađivačkoj industriji i malim i srednjim poduzetnicima,koji su glavna snaga za očuvanje i rast zaposlenosti hrvatskog gospodarstva. • Treba očuvati konkurentnost izvoznog gospodarstva supstituirati monetarnu štetu neto izvoznicima diferenciranim stopama poreza. • Treba poticati sektore koji mogu supstituirati uvoz. • Također je važno da potencijalna kriza ne bude izgovor za rast sive ekonomije. • Kreditni potencijal hrvatskih banaka treba služiti prije svega gospodarstvu i stanovništvu a ne državi. • Donjeti Zakon o restrukturiranju poduzeća u problemima • Omogućiti da zbog različitih uvijeta poslovanja u pojedinim industrijskim sektorima ali i između poduzeća u i regija u pojedinom sektoru da sindikati i poslodaci na razini grane, kroz Granske kolektivne ugovore zajednički i u dogovoru određuju visinu cijene rada i druge koristi radnicima

21. Uloga socijalnog dijaloga na razini sektora metalske industrije – u kritičnoj fazi za sektor • Fokus na Kućne kolektivne ugovore zbog velikog stupnja različitosti stanja u poduzećima te pojedinim regijama te izmjene Zakona o minimalnoj plaći • Potpisivanje ugovora o sektorskom socijalnom dijalogu i strateškom partnerstvu • Zajednički nastup Sindikata i poslodavaca prema Vladi RH • Zajednički medijski nastup sindikata i poslodavaca u vremenu restrukturiranja sektora. • Zajedničko riješevanje ekstremnih situacija unutar pojedinih poduzeća kroz tjedne sastanke sektorskih Vijeća za mirenje