1 / 49

KAPACITETI HRVATSKOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA

KAPACITETI HRVATSKOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA. SADRŽAJ:. definicija turizma funkcije turizma regionalna dinamika svjetskog turizma strukturni učinci svjetske industrije razvojni čimbenici hrvatske turističke industrije konkurentska sposobnost hrvatskog turizma.

arlen
Download Presentation

KAPACITETI HRVATSKOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. KAPACITETI HRVATSKOGA TURISTIČKOG TRŽIŠTA

  2. SADRŽAJ: • definicija turizma • funkcije turizma • regionalna dinamika svjetskog turizma • strukturni učinci svjetske industrije • razvojni čimbenici hrvatske turističke industrije • konkurentska sposobnost hrvatskog turizma GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  3. Turizam je društveno ekonomska pojava koja se zasniva na potrebama ljudi za povremenom promjenom prebivališta rada odmora i zabave kao i mogućnosti da se te potrebe zadovolje GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  4. TURIZAM JE KLJUČAN OSLONAC SVEKOLIKE DUGOROČNE RAZVOJNE STRATEGIJE HRVATSKE UTEMELJEN NA PRIRODNO-PROMETNIM RESURSIMA I LJUDSKOM KAPITALU stabilizator platno-bilančnih odnosa DVIJE GLAVNE ULOGE TURIZMA stabilizacija nacionalnog tržišta radne snage GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  5. FUNKCIJE TURIZMA: - devizna funkcija - zapošljavanje - razvoj određenih područja GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  6. DRUŠTVENE FUNKCIJE TURIZMA • izražavaju se učincima dominantno društvenog obilježja • one se iskazuju u području sociologije, psihologije, kulture, politike obrazovanja GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  7. A) na emitivnim turističkim područjima: • razvoj kulture putovanja, • stjecanje pozitivnih iskustava iz putovanja, • povećanje povjerenja među ljudima. • B) na receptivnim turističkim područjima: • razvoj turističke kulture, • unaprjeđenje različitih životnih sadržaja domaćeg stanovništva, • zaštita prirodne i ljudske sredine. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  8. REGIONALNA DINAMIKA SVJETSKOG TURIZMA • Turistička industrija jedan je od najdinamičnijih sektora suvremenog gospodarstva • Turizam ima jasno anticikličko djelovanje u doba recesije • Rast turističkog outputa u visokorazvijenim zemljama iznosi gotovo 5% prosječno godišnje ( 1980.-1990.), te 3,8% (1990.-2000.). • Rast turističkog outputa u zemljama u razvoju iznosi više od 8% godišnje ( 1980.-1990.), te 7,46% (1990.-2000.). U strukturi globalnog turističkog outputa 2000. godine razvijene zemlje sudjeluju s 70%, a zemlje u razvoju s gotovo 30%. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  9. INTERNACIONALNI TURIZAM PO REGIJAMA (1980.-2000.) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  10. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  11. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  12. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  13. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  14. STRUKTURNI UČINCI TURISTIČKE INDUSTRIJE • Udio turističkog outputa u nacionalnom proizvodu zemalja u razvoju varira između 2% i 6% • Na globalnoj razini udio turističkog proizvoda u GDP-u je cca 12% GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  15. Uloga turističkog sektora u restrukturiranju nacionalnog gospodarstva ima nekoliko ograničenja: • niska gustoća turističkog outputa u ukupnom nacionalnom proizvodu, • koeficijent geopolitičke elastičnosti potražnje za turističkim proizvodom; primjer gotovo "savršene" elastičnosti, • zakon opadajućih stopa rasta, • želja za osiguranjem sve većih investicija u turizmu da bi se održala jednaka stopa rasta i to putem stranih ulaganja, • koncept životnog ciklusa turističkog proizvoda. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  16. RAZVOJNI ČIMBENICI HRVATSKE TURISTIČKE INDUSTRIJE1. Zaposlenost i proizvodnost • na vrhu prioriteta tržišne transformacije turističkog sektora bivših planskih gospodarstava je kvalificiranost djelatnika • turistički bi sektor trebaoapsorbirati veći dio viška ponude radne snageu prvim etapama tranzicije GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  17. ... granice rasta proizvodnosti i zaposlenosti • rast proizvodnosti djeluje u smjeru smanjenja zaposlenosti , odnosno smanjenja utroška rada po jedinici turističkog proizvoda • rast potražnje za turističkim proizvodima izravno tržišno eksplicira kao rast turističkog outputa, što rezultira rastom zaposlenosti • granice rasta u turizmu znatno su preciznije nego u gospodarstvu općenito • multiplikativni efekti turizma • zapošljavanje u dopunskim turističkim djelatnostima GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  18. ... elastičnost potražnje i zaposlenosti BDP po JKD procjena u stalnim cijenama, u tisućama kuna (1987. - 1996.) • 2 ČIMBENIKA PROMJENE POTRAŽNJE: • promjena konkurentskog položaja, razvoj drugih destinacija u susjednim zemljama • izvanekonomski faktori, npr. terorizam i rat GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  19. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  20. ... turistički proizvod i zaposlenost BROJ POSTELJA I NOĆENJA U TURIZMU (1987.-2000.) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  21. 2. Proizvodni kapital turističke industrije GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  22. SMJEŠTAJNI KAPACITETI U RH U 2006. GODINI • usprkos otvaranju novih hotela, broj hotelskih kreveta privremeno je smanjen zbog ulaganja u povećanje kategorije postojećih objekata • zahvaljujući mjerama za suzbijanje sive ekonomije i dalje raste broj prijavljenih kreveta u privatnom smještaju GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  23. KONKURENTSKA SPOSOBNOST HRVATSKOG TURIZMA DOLASCI TURISTA U RH ( 1968.-2000. ) • U 1989. i 1990. broj inozemnih turista opao je za gotovo 20% u odnosu na 1988. godinu • Razlog je u promjeni potražnje na tri, za Hrvatsku, najvažnija tržišta: talijanskom, austrijskom i njemačkom; • Broj turista iz Italije povećan je u razdoblju 1989. i 1990. za 21% • Broj turista iz Austrije u istom se razdoblju smanjio za približno 30% • Broj turista iz Njemačke u istom se razdoblju smanjio za 30% GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  24. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  25. NOĆENJA TURISTA U RH (2003.-2005.) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  26. DOLASCI I NOĆENJA U RH U 2006. GODINI GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  27. STRUKTURA DOLAZAKA I NOĆENJA PO ZEMLJAMA IZ KOJIH TURISTI DOLAZE U RH U 2006. GODINI U 000 GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  28. DOLASCI I NOĆENJA PO REGIJAMA U RH 2007. GODINI (1.-2. mj.) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  29. STUPANJ OBRAZOVANJA TURISTA (2004.) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  30. PRATNJA NA PUTOVANJIMA U RH (2004.) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  31. U 2004. GODINI GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  32. IZVORI INFORMACIJA GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  33. DULJINA BORAVKA (NOĆENJA) Skraćuje se boravak GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  34. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  35. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  36. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  37. BORAVAK U DESTINACIJI (AKTIVNOSTI) Gosti višestruko aktivniji GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  38. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  39. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  40. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA PO OSOBI 2% 6% 1% 14% 5% 43% 36% 7% 12% 11% 32% 31% GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  41. Tko su ‘najjači’ potrošači? • Britanci 115 • Francuzi 100 • Talijani 55 • Nijemci 52 • Austrijanci 52 • Mađari 47 • Nizozemci 46 GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  42. Prosječna dnevna potrošnja po smještajnim kapacitetima Hoteli 80,17 Turistička naselja 57,82 Privatni smještaj 44,90 Kampovi 33,94 GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  43. Prihod od turizma u RH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  44. PRIHODI OD TURIZAM U RH U 2006. GODINI UDIO PRIHODA OD TURIZMA U UKUPNOM BDP-u u % • u prvih devet mjeseci 2006. godine prihodi od turizma su porasli za 4% • procjenjuje se da su za cijelu 2006. godinu prihodi premašili 6 milijardi € GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  45. ULAGANJA U 2007. GODINI (autoceste) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  46. ULAGANJA U 2007. GODINI (morske luke) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  47. ULAGANJA U 2007. GODINI (zračne luke) GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  48. PRIORITETNE TEME TURISTIČKIH PROIZVODA PO REGIJAMA GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

  49. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA TURIZMA GOSPODARSTVO HRVATSKE, 30. 05. 2007.

More Related