1 / 27

Dr. sc. Milan Ivanović Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

EDUKATIVNI SEMINAR ZA NOVINARE RAZVOJNI POTENCIJALI MULTIETNIČKIH I POVRATNIČKIH SREDINA. Gospić 8. - 10. ožujka 2012. g. PRETPOSTAVKE INTERAKTIVNOG ODNOSA VEĆINSKOG I MANJISKOG STANOVNIŠTVA U POVRATNIČKIM SREDINAMA. Dr. sc. Milan Ivanović Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.

Download Presentation

Dr. sc. Milan Ivanović Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. EDUKATIVNI SEMINAR ZA NOVINARE RAZVOJNI POTENCIJALI MULTIETNIČKIH I POVRATNIČKIH SREDINA Gospić 8. - 10. ožujka 2012. g. PRETPOSTAVKE INTERAKTIVNOG ODNOSA VEĆINSKOG I MANJISKOG STANOVNIŠTVA U POVRATNIČKIM SREDINAMA Dr. sc. Milan Ivanović Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

  2. Za razliku od životinja - ljudi se kreću i donose odluke u prostoru koje omeđuje (njihovo): a) znanje b) interesi c) emocije Kada je prostor znanja mali kod pojedinaca ili skupina ljudi moguće se manipulacije njihovim emocijama i interesima. Mnogo je primjera u prošlosti za ovu tvrdnju.

  3. Prethodna razmatranja (1) Primjer 1: Rasprava o deviznom režimu početkom 80_tih a) Među najefikasnijim zemljama planske privrede = zNj b) Među najefikasnijim zemljama tržišne privrede = iNj Zaključak 1. Postavi pravila igre i oni postižu najbolje_moguće 2. Bilo koji sustav _ mi postižemo najmanje_moguće

  4. Prethodna razmatranja (2) Primjer 2:Centar za mir Osijek - Projekt slušanja - Bosanska Posavina(1999. - 2002.) Novo Selo, Kolibe Gornje, Zborište - Istočna Slavonija (1999. - 2002.) Vukovar, Tenja, Beli Manastir, Berak − Glavna razlika u stavovima ne proizlazi iz etničke pripadnosti, već iz statusa koji je stvoren tijekom rata: osobe (a)koje su ostale; (b)koje su napustile selo pa su se vratile; (c)koje su se naselile, a tu nisu živjele ranije. - Dva preduvjeta suživota: 1) izravna državna akcija protiv ratnih zločinaca te saznanje o sudbini nestalih osoba; 2) društvene i ekonomske akcije razvoja zajednice.

  5. (1999. - 2002.) Vukovar − Podizanje optužnica protiv ratnih zločinaca − Protok vremena − Zajednički projekti koji će otvarati radna mjesta Tenja − Komunikacija između djece različitih nacionalnosti − Organiziranje susreta s obje grupe − Inicijativu u pomirenju trebaju preuzeti mještani koji tijekom rata nisu izgubili nikoga od članova obitelji Beli Manastir − Podizanje optužnica protiv ratnih zločinaca − Uključivanje mještana u zajedničke aktivnosti izgradnje zajednice − Uspostavljanje lokalnog vijeća − Poboljšanje gradske infrastrukture − Potpora grupnim aktivnostima s ženama, djecom, mladima i starijim osobama − Iznalaženje mogućnosti za suradnju Berak −. Kažnjavanje ratnih zločinaca −. Aktivnosti psiho-socijalne potpore za traumatizirane mještane −. Društvene aktivnosti za djecu i mlade −. Dodatno obrazovanje učitelja

  6. (1999. - 2002.) - I visoka razina neprorađene traume; Polovica anketiranih ima pesimističan stav prema budućnosti, naročito u odnosu na mlade. - To dominira atmosferom i nije dobra osnova za prosperitet. Nakon desetak godina: 1. Pitanje mira i sigurnosti je riješeno; 2. Najveće su teškoće vezane uz egzistenciju

  7. Prethodna razmatranja (3) Primjer 3: Fraktalna geometrija Fraktal je geometrijski oblik sličan samom sebi u različitim mjerilima; (fraktalno 'sebi slično‘ ) * * * FRAKTALNOST u svim područja života i rada i na svim razinama društvene_državne organizacije u nas Problemi funkcioniranja - Privreda - Školstvo - Znanost - Zdravstvo - Sport - Pol.stranke - Elita/Vjerodostojnost - Tolerancija - Javnost - Javni interes - Strategija - Pravni okvir - Povjerenje građana Međusobno u institucije društva u institucijedržave - Volonterstvo - Etnička distanca Razine organizacije - Mjesni odbori - Općine_gradovi - Županije - Država

  8. 2. INTERAKTIVNI SUSTAV Interaktivni sustav = tri međusobno povezana ciklusa,produktivni, reduktivni i destruktivni; to pomaže shvatiti odnose između pojedinih elemenata. Kada se razumije interaktivni sustav - može se primijeniti znanje u cilju aktiviranja potencijalne energije pojedinih elemenata i njihovih ciklusa te stvoriti pozitivno okruženje za razvoj. Produktivni (kreativni) ciklus elemenata ima spiralni rast u kružnom toku; pojedini element jača energiju slijedećeg kao harmonična interakcija koja stvara pozitivnu atmosferu Reduktivni ciklus elemenata suprotan je produktivnom; On je također kružnog toka, a pojedini element reducira ili kontrolira onaj slijedeći. Destruktivni ciklus - pojedini element uništava neki drugi, tj. stoji s njim u potpunoj suprotnosti.

  9. 3. STANJE_PRAKSA 3.1. ELITE U DRUŠTVU - Elita je vladajuća povlaštena ili u nekim elementima nadmoćna društvena grupa koja ima utjecaj, kontrolu - vlast nad nekim područjima društvenog života, u društvu_državi. - Svoju moć i utjecaj elite imaju na temelju vlasništva, vlasti, znanja, tradicije i_ili simboliziranja određenih vrijednosti. - Na osnovu toga razlikuju se: politička, društvena, financijska, akademska, tehnološka, vjerska i druge elite.

  10. Elita ima • - Veliki horizont(7 koraka unaprijed) • Moralnu čistotu • Javno djelovanje • Štiti javni(nacionalni)interes • Principijelnost • Vjerodostojnost • U razvijenom društvu postoji više • elita koje se međusobno nadmeću • u borbi za društvenu moć i • povlašteni društveni položaj; osim političkih tu su i: gospodarske elite, sindikalne, vojne, kulturne, znanstvene, obrazovne i druge elite . Kada se vodeće osobe u svim područjima u nas analiziraju prema gornjim kriterijima – utvrdit će se da nemamo elite, već - samo osobe na čelu tih sektora – koje su tamo dospjele zbog toga što naše društvo nije uravnoteženo (godinama se bavi nebitnim samo_nametnutim problemima .

  11. 3.2. TOLERANCIJA Tolerancija - označava uravnoteženi društveni odnos među ljudima u kojem ljudi prihvaćaju pravo drugoga da bude različit (dok ne ugrožava prostore slobode) ne tražeći rješenje konflikta. dva ključna problema: - nužnost samo-svladavanja - odnos brige za drugoga Tolerancija u RH: izražene manifestacije netolerancije u društvu u svim segmentima; prema etničkom kriteriju, vjerskom, rodnom, spolnom, stranačkom . . .

  12. 3.3. JAVNOST Javnost =skup svih građana koji svoju pažnju usmjeravaju na pitanja koja su u tom trenutku od javnog interesa. 1. Postojanje niza normi koje osiguravaju da djelovanje državnih organa bude otvoreno uvidu građana 2. Postojanje institucija autonomnog djelovanja i komunikacije građana 3. Postojanje političkih prava građana U tranzicijskim društvima = manipulacije i dirigiranje javnošću - (partijski dirigirana)JAVNOST iz socijalističkog razdoblja u procesu tranzicije u RH nije se razvijala u građanskom smjeru kao kod uspješnijih zemalja u tranziciji

  13. 3.4. JAVNI INTERES • Zajednički interes • Privatni interes • * * * • - Javni interes mora biti javno registriran (usvojen u nekom javnom dokumentu i dostupan javnosti) • Sukob interesa • Javni interes(JI)je u RH od prvih dana tranzicije ugrožavan i destruiran pred naletomnetransparentnih privatnih interesa(NPI). • 3 x 10 cm NPI = - 200 cm JI

  14. 3.5. SOCIJALNA KOHEZIJA Sve su društvene pojave međusobno (više-manje) povezane. Jedan od najvažnijih elemenata (dobrog) funkcioniranja (uređenog) društva je socijalna kohezija.

  15. socijalna kohezija = nezavisna varijabla _ generira efekte, ili je ona zavisna varijabla, kao rezultat akcija u jednom ili više područja društvenog života. • grupa definicija polazi od nezaposlenosti, siromaštva, dohodovne nejednakosti, socijalne isključenosti i isključenja iz informacijskog društva; ova vrsta definicija smatra ekonomske i društvene prijetnje važnijima od političkih i kulturnih elemenata. Ovom su gledištu bliske definicije kojima se služe OECD-a, EU. • Drugi pristup polazi od uvjerenja da kohezivno društvo sadržava visok stupanj društvene interakcije unutar zajednica i obitelji. Za Svjetsku Banku, gusta i isprepletena mreža društvenih institucija i građanskog angažmana će generirati ekonomski i društven razvoj i smanjiti siromaštvo; bit će učinkovitije nego slabe mreže. • Treće definicije polaze od koncepta pripadnosti nekoj zajednici, kulturnim vrijednostima, prostornoj mobilnosti i sl.

  16. Mjerenje socijalne kohezije u Slavoniji i Baranji - 2005.g.

  17. 3.6. PRAVNI OKVIR • - Procesi tranzicije • - Procesi EU integracija • - Sukob interesa • - Zakon o nacionalnim manjinama • . . . • . . . • . . . • Pravni sustav (relativno) usklađen s EU. . .

  18. 4. PRETPOSTAVKE INTERAKTIVNOG ODNOSA VEĆINSKOG I MANJISKOG STANOVNIŠTVA U POVRATNIČKIM SREDINAMA - Elita/vjerodostojnost - Tolerancija - Javnost - Javni interes - Strategija - Pravni okvir - Povjerenje građana: Međusobno u institucije društva u institucijedržave - Volonterstvo - Etnička distanca

  19. 5. DRUŠTVENI OKVIR • Društvo se izgrađuje s naglaskom na «botom – up» • Regionalni koncept s principom supsidijarnostije prevladavajući model uređenja državnih i javnih poslova te društvenog djelovanja. kod svih demokratskih i vrlo efikasnih država/društava. • Zbog otežavajućih okolnosti ratnih razaranja i promašaja u vođenju procesa tranzicije i privatizacije u Hrvatskoj – izbor i odlučna provedbamodela civilnog društva je više nego značajna – presudna čak za Hrvatsku(koja mora nadoknaditi propušteno proteklih godina.)

  20. Svaki se društveni sistem reproducira ostvarujući četiri temeljna preduvjeta: • a) ADAPTACIJU prema prirodnoj okolini putem organizacije privređivanja; • b) unutrašnju INTEGRACIJU sistema putem nor-mativnog poretka(običaji i pravne norme) koji se oblikuje kao sistem pozitivnog prava i određeni poredak vlasti; • c) definiciju HIJERARHIJE društvenih ciljeva i načina njihova ostvarivanja koju uspostavlja politički autoritet; • d) održavanje dominantnog KULTURNOG OBRASCA vrijednosti, kojim se reproducira temeljni "vrijednosni konsenzus" kao osnova društvene stabilnosti.

  21. MOBILIZACIJA U ZAJEDNICI • KUMULACIJA IDENTITETA • (slično se povezuje sa sličnim) • KOMPLEMENTARNOST RAZLIKA • (različitosti se međusobno dopunjuju) • KONKURENCIJA • (natjecanje ideja, prijedloga i programa) • AKTIVNO SLUŠANJE • - KONFLIKT MENADŽMENT

  22. GOSPODARSTVO ČETIRI SEKTORA GRAĐANSKOG DRUŠTVA PROFIT CIVILNO DRUŠTVO SLOBODA OBITELJ DRŽAVA PRIVATNOST ZAKON

  23. 5. STRATEGIJA(prospektivno planiranje) • Scenarij “A” (Tofler _ “Šok budućnosti” ... “Slavonski šok prošlosti”) • 2020. • visok BDP u RH – članici EU • visok BDP u Slavoniji – razvijenoj regiji u Hrvatskoj • visoka kvaliteta života – kao danas u Austriji • Forum udruga Slavonije – kao danas u Nizozemskoj • 2015. • … • … • 2010. • … • … • 2007. • … * * * Kalea: ne mogu se složiti s tom pojavom u svojoj sredini;

More Related