1 / 11

Ontološko razdoblje

Ontološko razdoblje. Platon (427-347). Sokratov učenik (407 - 399) Putovanja (399 – 387) Akademija (387 – 347 - 529) Dijalozi (35) Sokratsko razdoblje Protagora, Gorgija Zrelo razdoblje Fedon, Fedar, Simpozij, Država Kasno razdoblje Timej. “Neka ne ulazi tko ne zna matematiku”.

hogan
Download Presentation

Ontološko razdoblje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Ontološko razdoblje Platon(427-347)

  2. Sokratov učenik(407 - 399) • Putovanja(399 – 387) • Akademija (387 – 347 - 529) • Dijalozi (35) • Sokratsko razdoblje • Protagora, Gorgija • Zrelo razdoblje • Fedon, Fedar, Simpozij, Država • Kasno razdoblje • Timej “Neka ne ulazi tko ne zna matematiku”

  3. Kalin, Ibid. str. 286., Platon,*Usporedba sa spiljom (Država, VII, 1) • Odgonetnimo simboliku ove metafore! • Tko su “sužnji”? • Što su “okovi”? • Što je “špilja”? • Što su “sjene”? • Što su “sprave što iznad zida izviruju...”? • Što je “Sunce”? • Koji ulogu ima ideja Dobra? • Kako tumačite reakciju “oslobođenih” pri usponu iz spilje?

  4. Platonova sinteza • Milećani • ne može sve biti promjenjivo • Pitagorejci • promjene su utemeljene na idealnom principu (broj) • Heraklit • o pojedinačnom-promjenjivom nema znanja • Elejci i Demokrit • nepromjenjivo je predmet mišljenja, ne osjetila • Sokrat • opće (pojam) je bitno

  5. Što je kružnica? ovo? Ili ovo? “skup točaka podjednako udaljenih od središta” Koja je razlika između “kružnica” i “jedna kružnica” ili “ova kružnica”? Što se vidi, a što se misli? Što se mijenja, “kružnica” ili “ova kružnica”? Što je “prije”, ono viđeno ili ono mišljeno? Zašto je idealno određenje prvotno? Zašto ideja ima “samostalan” bitak? Zašto je biće za sebe? Zašto je ideja istinsko biće? Objektivni idealizam – matematičko izvorište

  6. Zašto “pravednost” mora biti prvenstveno idealno određenje? Prethodi li pojam pravednosti nužno pravednom činu? Je li pravednost u praksi moguća bez pojma pravednosti? Prethodli li ideja pravednosti nužno pravednom činu? Je li pravednost u praksi moguća bez ideje pravednosti? Postoji li razlika između pojma kružnice i ideje kružnice? Postoji li razlika između pojma pravednosti i ideje pravednosti? Koja je razlika između pojma kružnice i pojma pravednosti? Postoji li razlika između ideje kružnice i ideje pravednosti? Što je pravednost? Iskustveni čin? vraćanje posuđenog davanje milostinje ... Pojam (sadržaj svijesti)? “korist jačega” “korist slabijega” “jednakima jednako” “svima jednako” ... Ideja (idealni realitet)? Objektivni idealizam – praktično izvorište Sokratova potraga za općim (pojam)

  7. Kalin, Ibid. str. 286., Platon, *Ideje i pojave(Parmenid; Gozba; Država, VI,18; Država, V, 20) • Ispišite u dva stupca sve nabrojene razlike između ideja i pojava.

  8. Ideja (noumenon) Izvorno Savršeno Vječno Nepromjenjivo Jedno Općenito Objektivno Idealno Mišljeno Pojava (phainomenon) Posredovano (kopija) Nesavršeno Nastalo Promjenjivo Mnoštveno Pojedinačno Subjektivno Materijalno Zorno Dualizam Materijalna stvarnost “svijet pojava” Idealna stvarnost “svijet ideja” ?sudjelovanje?

  9. Za promišljanje • Pokušajte primjerima iz vlastitog iskustva ilustrirati Platonovu tvrdnju da su pojave: • Nesavršene • Nastale • Promjenjive • Mnoštvene • Pojedinačne • Subjektivne • Zorne “radi sveze sa činima, tjelesima i radi povezanosti jednoga s drugim.”

  10. ESEJ • Pomoću Platonovog pojmovnog aparata objasnite dva izvorištaPlatonovog objektivnog idealizma. Dovedite ih u vezu usporedbom, ukazujući na sličnost i razlike. Ne prepričavajte ih. Pristupite im problemski i kritički! Do 300 riječi.

More Related