osnovna načela za sastavljanje zadataka višestrukoga izbora m odul 1

1. osnovna načela za sastavljanje zadataka višestrukoga izboramodul 1 HRVATSKI JEZIK Sanja Fulgosi

2. SADRŽAJ MODULA MODUL 1- Osnovna načela za sastavljanje zadataka objektivnoga tipa MODUL 2 – Zadatci za ispitivanje čitanja MODUL 3 – Zadatci za ispitivanje pisanja

3. SADRŽAJ RADIONICE (MODUL 1) 1. dio: mjerenje znanja – test i čestica vrste zadataka struktura i opća obilježja zadataka višestrukoga izbora sadržajna i kognitivna obilježja zadataka težina zadataka načela za izradu zadataka 2. dio: samostalan rad domaća zadaća

4. TEST TEST– sustavan, standardiziran i objektivan postupak kojim se na temelju brojčanih ljestvica ljudi razlikuju s obzirom na neku psihološku osobinu (na primjer: znanje, stavove ili inteligenciju) ČESTICA - elementarni, najmanji dio testa na kojemu se temelje rezultati testa, najmanji dio testa kojemu se dodjeljuje bodovna vrijednost VALJANOST (sadržajna): stupanj u kojem čestice testa točno pokazuju obilježja postignuća koje se mjeri

5. ČESTICA Iznad deblje otisnutih imenica napiši u kojem su padežu. Poslije _________ planu ___________________ po gorskim ponoćikrjesovi ________________ u ________________ svakomu ____________. glavicama znakjunaku.

6. IZRADA TESTA

7. VRSTE ZADATAKA • Zadatci zatvorenoga tipa: a) Zadatci višestrukoga izbora b) Zadatci alternativnoga izbora c) Zadatci povezivanja 2. Zadatci otvorenoga tipa: a) zadatci kratkoga odgovora b) zadatci produženoga odgovora c) esejski zadatci

8. Primjer čestice višestrukoga izbora Kakva je po vrsti podcrtana zamjenica? Ona djevojčica voli plesati. • osobna ometač 1 • posvojna ometač 2 • povratna ometač 3 • pokazna točan odgovor osnova ponuđeni odgovori

9. PREDNOSTI ZADATAKA VIŠESTRUKOGA IZBORA • poznat i jednostavan oblik ispitivanja • objektivno i pouzdano ocjenjivanje • jednostavna i brza analiza rezultata • objektivno i pouzdano mjerenje znanja • jasno određen sadržaj ispitivanja • sustavno ispitivanje velikoga dijela gradiva • primjerene većini umnih procesa

10. SADRŽAJNA I KOGNITIVNA OBILJŽJA ZADATKA precizno oblikovan dio nastavnoga sadržaja koji se može preoblikovati u česticu ishod na temelju kojega se sastavlja čestica – umni proces i nastavni sadržaj isti se nastavni sadržaj može ispitati česticama koje se odnose na različite umne procese isti se umni proces može ispitati česticama različite težine

11. ISHODI S OBZIROM NA UMNI PROCES pamćenje/znanje razumijevanje/znanje primjena/vještina analiza i sinteza vrjednovanje stvaranje

12. PAMĆENJE • sadržaj koji je izravno iznesen u procesu poučavanja • podrazumijeva da učenik može prepoznati i navesti: • termine • imena • definicije • značajke • pravila • kategorije

13. PAMĆENJE - PRIMJER ishod: prepoznavanje gramatičkih pravila – padežna pitanja Na koji se padež odnosi padežno pitanje koga ili što ? na nominativ na genitiv na akuzativ na lokativ

14. RAZUMJEVANJE • poučavani se sadržaj oblikuje na nov način • podrazumijeva se da učenik može: • davati primjere • tumačiti • razvrstati • Sažeti • objasniti • utvrditi

15. RAZUMIJEVANJE ishod: razumijevanje kategorije padeža – određivanje padežnoga oblika imenice u tekstu Ljudi su sa svojim iskrenim željama dolazili toj plemenitoj ženi. U kojemu je padežu podcrtana imenica u rečenici? u nominativu u dativu u lokativu u instrumentalu

16. PRIMJENA/VJEŠTINA • ispituje se primjene postupka ili pravila u konkretnoj situaciji, na primjer: • uporaba pravogovornih, pravopisnih, gramatičkih i leksičkih pravila u zadanom jezičnom kontekstu • utvrditi glavne likove u kratkoj priči • razlikovati informaciju od stava u neknjiževnom tekstu

17. PRIMJENA-PRIMJER ishod: primjena pravila o pravilnoj uporabibrojeva Odredite oblik koji nedostaje tako da rečenica bude gramatički točna. Otvorili smo _________ vrata. pet petora petoricu petoro

18. PRIMJENA-PRIMJER U kojoj je rečenici pravilno uporabljen prijedlog otisnut masnim slovima ? Sa jugovinom kopni snijeg ? Do Plaškog vozi se s kolima? c) Drašković je razgovarao sa Zrinjskim. d) S hrabrim četama nije teško pobijediti.

19. SPOSOBNOST Jezična umijeća: • čitanje • govorenje • slušanje • pisanje

20. Težina čestice – 1 ishod: razumjeti strukturu zavisno složene rečenice - razlikovati vrste zavisnih surečenica Kojoj vrsti zavisne surečenicepripada podcrtana rečenica? Tko marljivo uči, zna. subjektnoj predikatnoj objektnoj atributnoj

21. Težina čestice – 2 ishod: razumjeti strukturu zavisno složene rečenice - razlikovati vrste zavisnih surečenica Kojoj vrsti zavisne surečenice pripada podcrtana rečenica? Zna se tko bi trebao dogovarati za takva nedjela. subjektnoj predikatnoj objektnoj atributnoj

22. Težina čestice – 3 ishod: razumjeti strukturu zavisno složene rečenice - razlikovati vrste zavisnih surečenica Kojoj vrsti zavisne surečenice pripada podcrtana rečenica? Da te ondje nikada nije bilo, u sutonu ti se može činiti. • subjektnoj • objektnoj • mjesnoj • vremenskoj

23. Metodološka načela za oblikovanje čestice višestrukoga izbora

24. Primjer 1 – opće znanje Bilo je to u lipnju 1537. godine. Kada se zbiva radnja? početkom 15. stoljeća krajem 15. stoljeća početkom 16. stoljeća krajem 16. stoljeća

25. Primjer 2 – afektivno područje Što u tebi izaziva pjesma Mačka? (nakon čitanja pjesme Mačka Vlade Vlaislavljevića) osjećaj tuge zbog mačkine smrti radoznalost vrstom dječje igre neslaganje i nezadovoljstvo dječjim postupkom prema mački sažaljenje i samilost prema živom stvorenju

26. Primjer 3 - pristrano Koja je služba riječi žena u sljedećoj rečenici? U politici žena ne može biti uspješna. subjekt * predikat objekt priložna oznaka

27. Primjer 4 – nepotreban polazni sadržaj Zaokruži slovo ispred točnoga odgovora s pravilno uporabljenim prijedlogom. Nećemo izgubiti dan budemo li se družili. sa pjesmom s galebovima * sa tišinom s psom

28. Primjer 4 – bez nepotrebna sadržaja Zaokruži slovo ispred točnoga odgovora s pravilno uporabljenim prijedlogom. sa pjesmom s galebovima * sa tišinom s psom

29. Primjer 5 – dva ishoda ispitivanja Odredi subjekt i predikat u sljedećoj rečenici. Marija je jučer bila prva. prva/je jučer bila Marija/je bila prva/je bila Marija/je bila prva *

30. Primjer 5 – jedan ishod ispitivanja Odredi predikat u sljedećoj rečenici. Marija je jučer bila prva. je jučer je bila je jučer bila je bila prva *

31. Primjer 6 – suvišni, zbunjujući sadržaj, primjerenost jezika S kime je zapravo anonimni dječak koji je također simbol, ali ljudskog otpora zločinu, fizički suočen u romanu (kao i u dijelu svoga opisanog života)? (nakon čitanja ulomka iz romana Zlatka Krilića, Krik)

32. Primjer 6 LOŠE: S kime je zapravo anonimni dječak koji je također simbol, ali ljudskog otpora zločinu, fizički suočen u romanu (kao i u dijelu svoga opisanog života)? DOBRO: S kime je anonimni dječak fizički suočen u romanu?

33. Primjer 7 – povezanost čestica

34. Primjer 8 –oblikovanje, sadržaj i struktura osnove i odgovora Misal je: knjiga zakona knjiga u kojoj su tekstovi koji se čitaju za vrijeme mise * knjiga pjesama

35. Primjer 8 Što je misal? knjiga u kojoj se nalaze crkveni zakoni knjiga u kojoj se nalaze prikazanja knjiga u kojoj se nalaze tekstovi za bogoslužje * knjiga u kojoj se nalaze srednjovjekovne legende

36. Primjer 8 Koje se vrste tekstova nalaze u misalu? zakoni drame molitve * legende

37. Primjer 9 – sadržaj osnove i ometača Kojemu rodu pripadaju lirske pjesme? epskomu književnom rodu dramskomu književnom rodu lirskomu književnom rodu *

38. Primjer 9 Kojemu književnom rodu pripadaju pripovijetke? epskomu književnom rodu * dramskomu književnom rodu lirskomu književnom rodu Bolje: ponuditi primjer – pjesmu ili neki drugi tekst i pitati kojemu književnom rodu pripada – razumijevanje

39. Primjer 10 – osnova, ishod, negacije, ponuđeni odgovori Ako ne odstupamo od pravila o raspodjeli naglasaka u hrvatskome standardnom jeziku, koji se naglasak ne može nalaziti na trećem slogu glagola raspustiti? kratkosilazni dugosilazni kratkouzlazni dugouzlazni

40. Primjer 10 Koja je od sljedećih riječi pravilno naglašena u hrvatskome standardnom jeziku? raspȕstiti raspȗstiti raspùstiti * raspústiti

41. Primjer 11 – logičan slijed odgovora Stari hrast, Stjepan Lice S kim bi se u ljudskoj zajednici mogao usporediti stari hrast? s malom djecom sa starim ljudima * sa starijom djecom s mladim ljudima

42. Primjer 11 S kim bi se u ljudskoj zajednici mogao usporediti stari hrast? s malom djecom sa starijom djecom s mladim ljudima sa starim ljudima *

43. Primjer 12 - negacija u osnovi U kojoj od navedenih riječi nije provedena jotacija? zapamćen potrošen * posoljen napunjen

44. Primjer 12 – istaknuta negacija U kojoj od navedenih riječi nije provedena jotacija? zapamćen potrošen * posoljen napunjen

45. Primjer 12 – potvrdno oblikovano U kojoj je od navedenih riječi provedena jotacija? zapamćen * potrošen izračunan proširen

46. Primjer 13 – negacija u osnovi i u odgovorima Zašto u sljedećoj rečenici nije pravilno uporabljen zarez? Hoćeš li to dragi prijatelju, i nama poslati? Nije istaknuta inverzija. Nije istaknut vokativ. * Nije istaknuta suprotnost. Nije istaknuto nabrajanje.

47. Primjer 13 – bez dvostrukih negacija Koje je pravilo o uporabi zareza prekršeno u sljedećoj rečenici? Hoćeš li to dragi prijatelju, i nama poslati? Zarezom se odvajaju zavisne surečenice u inverziji. Zarezom se odvajaju nezavisni rečenični dijelovi. * Zarezom se odvajaju suprotni dijelovi rečenice. Zarezom se odvajaju rečenični dijelovi koji se nabrajaju.

48. Primjer 14 Janičin emotivni (intimni) odnos prema Marku temelji se na njezinim: iskrenim ljubavnim osjećajima ženskoj podložnosti prema muškarcu zahvalnosti na izboru

49. Primjer 14 - ishod ispitivanja, jasnoća osnove, jasnoća odgovora, gramatička povezanost osnove i odgovora Janičin emotivni (intimni) odnos prema Marku temelji se na njezinim: iskrenim ljubavnim osjećajima ženskoj podložnosti prema muškarcu zahvalnosti na izboru

50. Primjer 15 – preklapanje odgovora Ivan Goran Kovačić, Drvarska popevka - pitanje nakon čitanja pjesme Kako nazivamo ovu vrstu pjesme? patriotskom (domoljubnom) pejsažnom socijalnom socijalno-revolucionarnom *