240 likes | 533 Views
INTERAKCIJA BOLESTI I STANJA UMA. 1. ISTINA: Loše raspoloženje i stres oslabljuju obrambeni sustav organizma i tako pospješuju ili pak uzrokuju nastanak bolesti. 2. ISTINA: STRES = SVAKODNEVNICA;
E N D
1. ISTINA: Loše raspoloženje i stres oslabljuju obrambeni sustav organizma i tako pospješuju ili pak uzrokuju nastanak bolesti. 2. ISTINA: STRES = SVAKODNEVNICA; Svi ljudi su danas u određenoj mjeri svjesni uloge stresa u njihovom životu, ali je svatko doživljava na svoj način. 3. ISTINA: Ljudi MOGU NAUČITI suočiti se sa stresom.
STRES “…fizikalni, kemijski ili emotivni podražaj iz okoline koji u pojedinca izaziva nedostatnu adaptaciju, odnosno uzrokuje fiziološku tenziju koja može doprinijeti razvoju bolesti.“Websterov međunarodni rječnik “…zbroj bioloških kompenzacijskih reakcija na svaki podražaj (unutarnji ili vanjski) koji narušava stanje homeostaze organizma. Ukoliko su ove reakcije nedostatne za povratak organizma u primarno stanje, dolazi do poremećaja, odnosno stresne reakcije."Dorlandov ilustrirani medicinski rječnik “…suma ukupnog trošenja organizma tijekom njegovog životnog vijeka“ “nespecifična posljedica (psihička i fizička) bilo kakvog zahtjeva na organizam, a koji nadilazi adaptacijske mogućnosti samog organizma “Hans Selye
STRES I HOMEOSTAZA HOMEOSTAZA = STANJE RAVNOTEŽE MODEL OPĆEG ADAPTACIJSKOG SINDROMA (General Adaptation Syndrome, GAS): 1. faza alarma: aktivacija FIZIOLOŠKIH, BIHEVIORALNIH I PSIHOLOŠKIH mehanizam obrane. Uključuje se tzv. “fight or flight” odgovor. 2. faza rezistencije: organizam nastoji smiriti nastale promjene; pokušaj uspostavljanja modela koegzistencije. 3. faza iscrpljenosti: smanjena funkcionalnost organizma, bolest ili čak i SMRT
FIZIOLOŠKI MEHANIZMI KADA JE TO STANJE NARUŠENO ORGANIZAM UKLJUČUJE FIZIOLOŠKE MEHANIZME OBRANE: • autonomni (simpatički) živčani sustav što potiče lučenje ADRENALINA • hipotalamičko/hipofizno/adrenalnu (HPA) osovinu i lučenje stresnog hormona (KORTIZOLA); • direktne fiziološke veze između središnjeg živčanog i imunološkog sustava; • humoralno inducirane promjene u središnjem živčanom sustavu koje dovode do pojačane aktivacije pojedinih organskih sustava.
Kratkotrajne adaptivne fiziološke promjene • Ubrzan rad srca • Povišen krvni tlak • Pojačano znojenje • Pojačan tonus mišića • Širenje bronhija • Širenje zjenica • Ubrzan gastrointestinalni motilitet • Povećana konc. šećera u krvi
BIHEVIORALNI MEHANIZMI PROMJENE U PONAŠANJU: • Promijenjene prehrambene navike (gubitak teka - anoreksije; prekomjerno jedenje – bulimija; povišena konzumacija masti i ugljikohidrata) • Promijenjene životne navike (pušenje, manjak sna i tjelesnih aktivnosti, zlouporaba droge i alkohola)
PSIHOLOŠKI MEHANIZMI • Emocionalna nestabilnost (osoba lako plane, napeta, nervozna) • Negativna razmišljanja o sebi i svojoj okolini povećavaju rizik razvoja različitih oblika psihopatologije, uključujući depresiju i anksioznost • Somatske senzacije koje bi inače ostale nezapažene mogu biti doživljene kao patološki simptomi
UTJECAJ STRESA NA IMUNOREAKTIVNOST • Stres oslabljuje imunološki sustav
ŽIVČANI SUSTAV • Živčani i imunološki sustav djeluju istim putovima i međusobno jedan na drugi
IZVORI STRESA • Gubitak voljene osobe 100 • Odlazak u zatvor 80 • Odlazak u mirovinu 75 • Gubitak zaposlenja 70 • Prva ili zadnja godina fakulteta 63 • Trudnoća 60 • Teža bolest ili ozljeda 53 • Ulazak u brak 50 • Problemi u odnosu s drugim osobama 45 • Teže novčane poteškoće 40 • Smrt bliskog prijatelja40 • Teže nesuglasice u obitelji 40 • Promjena mjesta boravka 30 • Uzimanje srednje velikog kredita 28 • Problemi sa šefom ili učiteljem 27 • Izvanredno vlastito postignuće 25 • Pad na ispitu 25 • Povećanje ili smanjenje broja odnosa s partnerom 20 • Promjena radne okoline 20 • Promjena jelovnika 20 • Promjena ritma budnosti i spavanja 18 • Okupljanje šire obitelji 15 • Manja bolest ili ozljeda 15
DJELOVANJE RAZLIČITIH IZVORA STRESA VREMENOM SE KUMULIRA • ZA IZRAČUNAVANJE STUPNJA STRESA ZBRAJAJU SE BODOVI IZ SVIH IZVORA: • < 150 BODOVA RELATIVNO MALI STRES • 150 – 300 BODOVA SREDNJE JAK STRES • > 300 BODOVA STRES JAKOG INTEZITETA • PROMJENE KOJE TIJEKOM STRESA NASTAJU U ORGANIZMU (LUČENJE ADRENALINA I KORTIZOLA) SU POZITIVNE UKOLIKO SU KRATKOTRAJNE, NO UKOLIKO TRAJU PRE DUGO OSLABLJUJU ORGANIZAM I ČINE GA PODLOŽNIM OBOLJEVANJU OD RAZNIH BOLESTI
Najčešći uzroci i posljedice stresa • STRESORje podražaj (vanjski/unutarnji) koji uzrokuje poremećaj homeostaze, najčešći su: • socijalna izolacija • žalovanje • nezaposlenost • loš socioekonomski status • razvod braka • traumatski stresovi (rat, silovanje, prometna nesreća…) • Najčešće bolesti kojima jedan od uzroka i stres: • koronarna srčana bolest • ulkusna bolest (čir na želucu) • Chronova bolest • psorijaza • diabetes mellitus • reumatoidni artritis
UČINCI STRESA NA REPRODUKCIJU I RAST • višestruka inhibicija reproduktivne osovine • profesionalni atletičari, plesači baleta • inhibicija rasta • supresija hormona rasta • inhibicija učinaka faktora rasta sličnog inzulinu-1 (insulin-like growth factor-1) • psihosocijalna patuljatost (psychosocial dwarfism) • nizak rast i zakašnjeli pubertet u zapostavljene ili maltretirane djece
ISTRAŽIVANJA SU POKAZALA • od depresije se u Hrvatskoj tijekom 2003. Godine liječilo 222 000 ljudi, što više od 5% ukupnog stanovništva • više od 60% SVIH BOLESTI KOJE POZNAJEMO mogu nastati kao posljedica kroničnog stresa • moždani infarkt je vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj (24%) • prije 20-ak godina srčani infarkt se pojavljivao kod osoba starijih od 40 godina, danas se pojavljuje već u kasnim dvadesetima • 1982. God. u SAD-u je samo 4% djece bilo pretilo, danas čak 28 – 40% • liječnici zbog svog stresnog zanimanja u prosjeku žive 9 godina kraće • dovoljno je samo 10 minuta intenzivnog živciranja da se razvije čir na želudcu
Kako izabrati zdravlje, a ne bolest!? • Preuredite svoj život (ustalite svoj svakodnevni život, spavanje, buđenje i prehranu); • Riješite se nerazriješenih ili duboko razornih emocionalnih, psiholoških i duhovnih stresova; • Izbacite sve stimulanse (kava, čajevi, alkohol, pušenje, tablete za spavanje, sredstva za smirenje…) • Promijenite ishranu (barem jednom dnevno “pojedite nešto kašikom”); • Budite fizički aktivni; • Meditirajte; • …
Svaki čovjek je od Boga dobio predivan dar da upravlja svojim životom. Mi, ljudi imamo mogućnost izbora., no da bismo odabrali moramo biti svjesni svog života i našeg okruženja… Tada više ne postoji niti jedna prepreka da shvatimo da nam je darovan život i odgovorna zadaća da upravljamo njime kao i mogućnost da iz sebe stvorimo novi život. Svi smo mi u tome JEDNAKI, ne postoje bolji ili lošiji stoga svatko od nas ima pravo i zadaću da odabere SREĆU; da se ispuni pozitivnom energijom! To će nam tada donijeti samopouzdanje, olakšat nam postavljanje životnih ciljeva kao i njihovo postizanje, pomoći nam da se nosimo sa životnim nedaćama. Tada će nas male stvari činiti zadovoljnijima, sretnijima i dugovječnijima…