Njega zaraznih bolesnika i infektivne bolesti

1. Njega zaraznih bolesnika i infektivne bolesti Doc. drBranislav Mihajlović PanevropskiUniverzitet APEIRON

2. Infektivne bolesti ZNAČAJ INFEKTIVNIHBOLESTI • Danas možemo govoriti o renesansi infektivnih bolesti. • Tome susvakako doprineli događaji iz novije prošlosti: • HIV infekcija, epidemije Lassa-, Ebola- i drugihhemoragijskih groznica, veliki broj oboljelih od hepatitisa B i C, ponovni porast obolijevanja od tuberkuloze, povratak difterije i najzad, epidemija svjetskih razmjera teškog oblika atipičnevirusne pneumonije........ PanevropskiUniverzitet APEIRON

3. Infekcije su bile i ostaleglavni uzrok obolijevanja i umiranja ljudi. • Otkriće antibiotika, i razvoj efikasnih vakcina, dalisu povoda za nadu da je pobjeda nad infekcijama neposredno pred nama, ili da je već ostvarena. • Dalji razvoj događaja je to opovrgao. • Pandemija izazvana virusom humane imunodeficijencije(HIV), brojni novootkriveni uzročnici infekcija,stalno prisutne "klasične" zarazne bolesti, progresivni razvoj rezistencije mikroorganizama naantibiotike, sve veći problemi sa infekcijama vezanim za trudnoću....

4. To su samo neki dokazi da smo se prerano obradovali nečemušto je moždanemoguće - konačnojpobedinadinfektivnimbolestima.

5. Svijet u kome živimo je oduvijek bio svijet infekcija; • U njemu smo zajedno sa hordama drugih legitimnih stanovnika Zemlje: protozoama, bakterijama,virusima, parazitima,prionima...

6. Ako bi virusi ili bakterije postali dominantni, čovjek bi bio potisnut sa svog superiornogpoložaja, ili bi mu bila ugrožena sama egzistencija. • Uništavajuće pandemije u prošlosti,kuge ili gripa na primjer, pokazale su kakonemilosrdno, i po koju cenu za ljudski rod, može da bude vođena borba od strane ovih drugih stanovnika Zemlje. • Da bismo učvrstili naše"mjesto pod suncem", moramo stalno da istražujemo načine kako da otklonimo prijetnjenašoj populaciji.

7. RENESANSA INFEKTIVNIH BOLESTI • U osnovi aktuelizacije infektivnih bolesti, nalaze se prijesvegavažneepidemiološke promjene. • One seposljedicavišečinilaca:

8. Uticaj okoline. • Promjene okoline imaju značajan uticaj na rasprostranjenost prebivalištadomaćina i prenosilaca infektivnih agensa. • To je dovelo do porasta obolijevanja od malarije, denge,žute groznice i drugih bolesti. • Promijenjeni usloviokoline dovode do porasta i premještanja rezervoarauzročnika u živom svijetu....

9. Tekovine tehnološkograzvoja sa svoje strane takođe doprinose širenjuuzročnika • Tako su infekcije legionelama dobile klinički značaj tek stvaranjem modernih sistemaza klimatizaciju ili snabdijevanje vodom, koji zanjih predstavljaju idealne rezervoare.

10. Promjene uzročnika infekcija. • Promjeneuzročnika isto tako utiču na epidemiologiju infekcija. • Ovdje se misli na genetske promjene koje utičuna imunogenost (npr. virus gripa, vibrio kolere),virulenciju, produkciju toksina (npr. c. diphtheriae,enterohemoragična e.coli) i rezistenciju naantibiotike i virostatike....

11. Promjene uslovljene samim čovekom. • Čovjek je odgovoran za promjene koje su omogućile porast obolijevanja od infektivnihbolesti. • Eksplozija stanovništva, povezana sa stalnimsiromašenjem u zemljama u razvoju, predstavljaidealno tlo za infektivne bolesti kao što sutuberkuloza, tifus, dizenterija, kolera itd. • Velikemigracije, neprestani ratni sukobi, masovni turizam, prostitucija, upotreba droge i druge socijalne okolnosti, omogućavaju da se lokalne infekcije brzošire..... • Nove metode obrade zemlje i gajenja stoke,internacionalizacija robne trgovine, takođe doprinosenastajanju i globalnom širenju infekcija.

12. Imunosupresija. • Sve veći broj ljudi dospijevau stanja imunosupresije (HIV infekcija, primaoci transplantiranih organa, oboljeli od tumora, hronični bolesnici, starije osobe) i tako pruža šansu i apatogenim ili uslovno patogenim mikrobimada izazovu bolest.

13. Bolničke infekcije. • Koncentracija teškihbolesnika u bolnicama i nekritična upotreba antibiotikastvaraju preduslove za nastanak infekcija i brzi razvoj rezistencije klica.

14. Novi uzročnici i nove infektivnebolesti. • Stalno se proširuje spektar uzročnika infekcija. • U poslednjih 20 godina medicinskanauka je otkrila više od 40 vrsta, do sada nepoznatih, novih uzročnika • Kod većeg broja oboljenja, čiju smoetiologiju doskora smatrali "nejasnom", pokazalo se da pripadaju porodici zaraznih bolesti. • Za to vrijeme iskorijenjena je samo jedna zarazna bolest - variola. • Neke druge, kao što su tifus,dječja paraliza, pjegavac ili difterija su potisnute, alii dalje ostaju ozbiljna prijetnja čovječanstvu.

15. U legionelamasu tako otkriveni izazivači široko rasprostranjenihpneumonija. • Objašnjenje nastanka čira na želucu, kao hronične bakterijske infekcije izazvanehelicobacterom pylori, došlo je isto tako neočekivano. • Lista tumora verovatno indukovanih virusimasve je duža: primarni karcinom jetre, Kapošijevsarkom, karcinom cerviksamaterice. • Sa borelijama kao uzročnicima Lajmske bolesti takođe se nije računalo.

16. Učestala pojava spongiformneencefalopatije kod goveda (BSE) zabrinula je svijetzbog masovne potrošnje goveđeg mesa u ishrani. • Slučajevi BSE, očigledno povezane sa atipičnimoblicima Creutzfeld-Jakobove bolesti u VelikojBritaniji, pokazali su da je ova briga opravdana. • Posebno je uznemirujuća činjenica da se ovde neradi samo o novom uzročniku, već i o novomobliku života infektivnog agensa.

17. HIV infekcija predstavlja, bez sumnje, jedno od najvažnijih otkrića u oblasti infektologije. • Ona se mora shvatiti, s obzirom na dosadašnji tok pandemije,kao globalni svjetski problem. AIDS je postao jedan od najvažnijih uzroka smrti mladihljudi širom sveta. • Možda i zbog toga, bolest jeveoma podstakla razvoj virusološke dijagnostike ipotragu za antivirusnim lijekovima.

18. Uticaj globalizacije. • Internacionalna migracija ljudi i transportživotinja, životnih namirnica i robavišestruko su porasli. • Moderna transportna sredstvaomogućavaju putovanja na velike udaljenostiza kratko vrijeme. • Tako iprouzrokovači infektivnih oboljenja danas moguputovati velikom brzinom, ne pridržavajući segranica država i kontinenata. • Jedna od posljedica toga je porast broja importovanih tropskih bolesti, prije svega malarije.

19. Rezistencija mikroorganizama na antibiotike • Dolaskom ere antimikrobnih lijekova vjerovalo se da će infektivne bolesti zadržati samoistorijski značaj. • Od Drugog svjetskog rata razvijenesu stotine hemoterapijskih sredstava, vrlodjelotvornih i sigurnih, ne samo protiv bakterija,već i protiv virusa, gljivica i parazita. • Ali, umeđuvremenu je takođe postalo jasno da sa razvojem antimikrobnih supstanci raste i sposobnost mikroorganizama da im izmaknu.

20. Rezistencija na antibiotike raste kod svih patogenihklica sisara, brzinom koja je alarmirajuća. • Na prostoru zapadne civilizacije danas su najveći problem razvoj meticilin-rezistentnihsojeva stafilokoka (MRSA), penicilin-rezistentnihpneumokoka, multirezistentnih salmonela ibacila tuberkuloze.

21. Sve češća pojava rezistencijeklica otežava liječenje i infekcija izazvanih haemophylusominfluenzae, moraxellom catarrhalis, beta-hemolitičkim streptokokom i meningokokom. • Premda su tokom proteklih nekoliko decenija ostvareni zadivljujući rezultati u prevenciji iliječenju brojnih infektivnih bolesti, one još uvijekpredstavljaju ozbiljan javno-zdravstveni problem.

22. Borba sa infekcijom ima izgledana uspjeh samo ako se udruže sve raspoloživesnage: • društvena zajednica, koja svojim građanima treba da obezbjedi ekološki zdravusredinu i sve uslove za zadovoljan i miran život, • preventivno-epidemiološka služba i • zdravstvena služba, sposobna dausvaja i primjenjuje tekovine savremene medicinskenauke.

23. ETIOLOGIJA INFEKTIVNIHBOLESTI • E t i o l o g i j a je dio medicinskenaukekojaistražujeiproučavauzročnikebolesti. • E t i o p a t o g e n e z a podrazumijevauzrok, nastanakirazvojbolesti. • Е t i o p a t o l o g i j a podrazumijeva uzročnika i patološke promjene do kojih dolazi dejstvom iliprisutnošćunekogagensa.

34. }elija

36. Uzročniciakutnihinfektivnihbolestisu mikroorganizmi koji dovode do određenih patološkihpromjenaifunkcionalnihporemećajanapojedinimorganimaiorganskimsistemimamakroorganizma. • Mikroorganizmikojidovodedo bolesti nazivaju se p a t o g e n i mzarazlikuod a p a t o g e n i h čijeprisustvone dovodi do patoloških lezijau organizmu.

37. Postoji i grupa f a k u l t a t i v n o p a t o g e n i huzročnika,kao npr. E. coli, koji samo u izvjesnim prilikamaiuslovimapostajupatogeni. • Međutim, ponekad i prisustvopatogenihuzročnika u makroorganizmune znači bolest, kao na primjer u slučajevima kliconoštva i kod latentnih infekcija.

38. Bakterije nisu u današnje doba tako česti uzročnici zaraznih bolesti. • Nakonotkrića aktivne imunizacije i antibiotika,one su postale sve rjeđe takoda su neke “klasične bolesti” skoronestale. • Međutim, neke od njih su postale rezistentne na antibiotsku terapiju,pa su ponovo izazvale interesovanjemedicinske javnosti.

39. Osim bacila i koka, zarazne bolesti moguizazvatiispirili, i to borelije, spirohete,leptospirei dr.

40. Bakterije — uzročnici zaraznih bolesti

42. Virusi. • Najčešćazaraznaoboljenjasuizazvanavirusima, koji se moguvidjetisamopomoćuelektronskogmikroskopajer su vrlo mali. • Rastu na živimpodlogama, te je njihovakultivacijadosta skupa i zahtijeva dobro opremljenelaboratorije.

43. Velik je broj respiratornih virusa kojimogudavatirazličitekliničkesindrome: • (sindromprehlade, sindrom gripe,sindromakutnogrespiratornogoboljenja,sindromatipičnepneumonije) tako da u ljudskoj patologiji virusna oboljenja zauzimaju jedno od prvih mjesta. • Ako se tome doda njihova sposobnost ka antigenimmutacijama, štostvaranovemogućnostizaobolijevanje,ondasvakičovjektokomživotaprebolinajmanjedesetakvirusnihinfekcija.

44. Virusidajusolidanimunitetnakonpreboljele bolesti, ali je to praktično nekorisno, jerpostojivelikibrojvirusa. • Tako, na primjer, postoji 80 sojeva rinovirusauzročnikaprehlade, svakidaje solidan imunitet, ali je potrebno danekotokomživotaima 80 putaprehladui da se tek tada imunizira.

45. Bolesti čiji su su uzročnici virusi

46. Rikecije. • Ovi se mikroorganizmimogusvrstati, prema veličini, između bakterijai virusa, premda su bliži virusima. • Kultivacijarikecija se izvodinaživimpodlogama. • Zaprenošenjeovihbolesti potrebni su vektori (uši, grinje,krpelji). • UzročniciirikecijozasuizskupineRickettsiacea i između mnogih od njihpostojiunakrsniimunitet.

48. Protozoesujednoćelijskabićakojase množećelijskomdiobom, a većesuod bakterija. • Neke se nalaze u organizmu ekstracelularno, a nekeintracelularno. • Lako se mogu vidjeti optičkim mikroskopom

50. Fungi. • Gljivičnaoboljenjasuneštorjeđa u poređenju sa bakterijskim, virusnimi protozoarnim. • U prirodi je poznatvelikibrojgljivica, ali je njihovmali broj patogen za ljude. • Najčešće su to oboljenja kože, a znatno rjeđe drugih organa ili generalizirane bolesti.