1 / 45

IZVANREDNA STANJA, SUKOBI I ZDRAVLJE

IZVANREDNA STANJA, SUKOBI I ZDRAVLJE. Vanja Vasiljev Marchesi Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinski fakultet u Rijeci Studij: Medicina Kolegij: Socijalna medicina. IZVANREDNA STANJA, SUKOBI I ZDRAVLJE.

marilu
Download Presentation

IZVANREDNA STANJA, SUKOBI I ZDRAVLJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. IZVANREDNA STANJA, SUKOBI I ZDRAVLJE Vanja Vasiljev Marchesi Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinski fakultet u Rijeci Studij: Medicina Kolegij: Socijalna medicina

  2. IZVANREDNA STANJA, SUKOBI I ZDRAVLJE • Potreba za učinkovitom zdravstvenom službom najuočljivija je u izvanrednim stanjima, kao što su ratovi, prirodne katastrofe, velike nesreće ili sukobi Potres u L‘Aquili, travanj 2009.

  3. Karakteristike izvanrednih stanja: • Nagli događaji • Prekid svakodnevnog života • Ogromna razaranja materijalne prirode i ljudski gubitci • Nemoguće je u kratkom vremenu ukloniti posljedice • Vlada strah i panika

  4. Katastrofe po uzroku dijelimo na: • Prirodne elementarne nepogode

  5. Katastrofe po uzroku dijelimo na: • Tehnološke Černobil, Ukraina

  6. Katastrofe po uzroku dijelimo na: • Društveno političke

  7. Prirodne elementarne nepogode Meteorološke katastrofe • Olujni vjetrovi (8 i > bofora) i jake padaline • Suše, tuče, visoki snijeg • Ledeni val • Predviđanja meteoroloških pojava Najveća katastrofa u posljednje vrijeme – ciklona u Bangladešu 1970.(više od 500000 umrlih)

  8. Prirodne elementarne nepogode Poplave • Rušenje nastambi i uređaja • Zagađenje tla i vodoopskrbnih objekata • Neposredne i kasne poljoprivredne štete Najveća poplava u novije vrijeme 1931. godine u Kini- 3,7 mil. umrlih

  9. Prirodne elementarne nepogode Potresi • Iznenadna pojava • Veliki broj poginulih i ranjenih • Vulkanski potresi i plutonski potresi • Južna Dalmacija, Knin

  10. Tehnološke katastrofe • Eksplozije i požari • Kemijska i radijacijska kontaminacija • Prometne nesreće

  11. Katastrofe zbog društveno političkih razloga • Masovna katastrofa • Stanje koje traje dugo • Npr. katastrofa u Bangladešu 1970-1972 Ciklona s jakom kišama Plimni val Poplava Nestašica hrane Nemiri Veliki broj izbjeglica Dezorganizacija vlasti Sukobi među etničkim skupinama Kolera u izbjegličkim logorima Ratno stanje Propast ogromnih razmjera

  12. Mjere zaštite za izvaredna stanja • Faza neposredne opasnosti • Akutna faza • Faza ublažavanja i otklanjanja posljedica

  13. Faza neposredne opasnosti • Uzbuna • Prethodi katastrofi • Krizni stožer (radna skupina) • Popunjavanje rezervi, označiti zone (gdje se očekuje nesreća) • Pripravnost jedinice za samozaštitu i prvu pomoć • Evakuacija • Organiziranost akcija i informiranje stanovništva

  14. Mediji i izvanredna stanja • Održavati dobru komunikaciju sa medijima (Što ih zanima, u koje vrijeme) • Ne precijenjujte znanje medija o situaciji (educirajte ih) • Poštujte zakazane termine s medijima • Angažirati osobu zaduženu za komunikaciju s medijima

  15. Akutna faza • Najteža i najosjetljivija • Suzbijanje panike • Mobilizacija i organizacija lokalnih snaga • Pružanje pomoći unesrećenima • Detaljan pregled => procjena štete • Osiguranje energije • Osiguranje vode, hrane, odjeće i smještaja • Održavanje reda i zakona • Informacije i komunikacije

  16. Trijaža • Razvrstavanje povrijeđenih i bolesnih u izvanrednim stanjima u kategorije prema vrsti povrede ili bolesti, vrsti i hitnosti medicinske pomoći, trajanju liječenja i prema načinu i pravcu evakuacije. • Može biti: • Dijagnostička • Prognostička • Evakuacijsko transportna 4. Kategorije povrijeđenih i bolesnih

  17. Trijaža

  18. Trijaža

  19. T1 voditelj trijaže V94 voditelj hitnog medicinskog zbrinjavanja T2 voditelj mjesta okupljanja T3 voditelj mjesta za vozila HMP

  20. Faza ublažavanja i otklanjanja posljedica • Redovno funkcioniranje života i djelatnosti • Raste potreba za sprječavanjem zaraza i trajnim osiguranjem higijenskih uvjeta • Osiguranje pitke vode “tvornice zdrave vode” • Nadzor nad hranom i lijekovima i dr. pomoći

  21. Organizacija zdravstvene zaštite u nas • Organizacijski ne postoji stalno tijelo ili državni organ koji se bavi izvanrednim stanjima Ministarstvo zdravstva  Odjel za hitna stanja Sukladno zakonu o Zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) ministar imenuje Krizni stožer;

  22. Reorganizacija postojećih zdravstvenih ustanova • Preraspodijela kapaciteta • Dodatni ležajevi • Produženo radno vrijeme službe za javno zdravstvo (higijensko epidemiološka služba) • -> zadatak praćenja i sprječavanja nastanka bolesti, osiguranje vode i hrane • Mobilizacija civilnih i vojnih službi te MUP-a • Specijalizirane servisi i ustanove

  23. Pokop umrlih treba organizirati iz socijalnih i humanitarnih razloga a značenje za epidemije je malo i iznimno. Bitni rezultati u pomoći ranjenima postižu se u prva 24 h, a prva tri dana su kritična. Ranjenim i bolesnim se provodi trijaža i upućuju se prema hitnosti stanja. Vodoopskrba je u seoskim područjima manje poremećena i manje potencijalno opasna. Od prvog dana treba nastojati da se ponovno uspostavi proizvodnja, a na kraju prvog tjedna trebaju raditi svi osposobljeni pogoni, kod kojih ne postoji opasnost daljnjeg rušenja i oštećenja. Širenjem informacija suzbija se panika i glasine i znatno olakšavaju sve spasilačke funkcije. Pomoć sa stranee, ako nije primjerena potrebama, može više smetati, nego koristiti.

  24. Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata • Conventio – pogodba, ugovor; • Četiri ženevske kao dio međunarodnog prava obuhvaćaju zaštitu žrtava rata na kopnu, moru i u zraku i to ranjenika, bolesnika, zarobljenih osoba, brodolomaca, pripadnika oružanih snaga i građana • Donesena je na diplomatskoj konvenciji održanoj u Ženevi 1949. godine • Povezano je s razvitkom Crvenog križa

  25. Povijest • Donošenje Ženevskih konvencija povezano s razvitkom Crvenog križa Dodan 2005.godine

  26. 1864. I Ženevska konvencija • Za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama • Sadrži odrebe koje obuhvaćaju: • Zaštićene osobe • Definicije ranjenika i bolesnika • Način identifikacije umrlih • Pomoć stanovništa • Položaj sanitetskog osoblja, ustanova i jedinica • Uporaba oznake crvenog križa

  27. Zaštićeni: • Pripadnici oružanih snaga koji su položili oružje • Bez diskriminacije utemeljene na rasi, boji kože, vjeri, uvjerenju spolu, mjestu rođenja, imovinskom stanju

  28. Zabrana: • Prema navedenim osobama zabranjuje se nanošenje ozljeda, ubojstvo, sakaćenje, mučenje,... • Moraju biti liječeni bez diskriminacije • Posebna pažnja prema ženama

  29. Tko su ranjenici i bolesnici • Pripadnici oružanih snaga i jedinica u sastavu oružanih snaga • Pripadnici policeije i dobrovoljnih jedinica • Osobe koje prate oružane snage • Članovi posade trgovačke mornarice, zrakoplovstva, dopisnici, snabdjevači...

  30. Zaštićeno osoblje • Osobe koje pronalaze, prikupljaju i prenose ranjenike i bolesnike • Osobe koje njeguju ranjenike i bolesnike • Osobe koje rade na sprečavanju bolesti... Sankcije za nepoštivanje Konvencije ....

  31. II Ženevska konvencija • Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru - Proširuje zaštitu na mornare brodolomce i uređuje uvijete pod kojima im se može pružiti pomoć Treća ženevska konvencija • Konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima - štiti pripadnike oružanih snaga koji su zarobljeni, sadrži pravila o postupanju prema njima i ustanovljuje prava i obaveze sile u čijoj su vlasti

  32. IV Ženevska konvencija • Konvencija o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata - Ustanovljuje pravila o zaštiti civilnog stanovništva, posebice o postupanju prema civilima na okupiranom području, prema onima lišenima slobode, te okupaciji općenito.

  33. Dopunski protokoli • Postoje i tri dopunska protokola konvencijama (Protokol I, Protokol II i Protokol III) prva dva potpisana 12. siječnja1977.g., a treći 12. kolovoza2005.g.

  34. Literatura • http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDenevske_konvencije • Socijalna medicina; Prof. Anto Jonjić i sur.2007. • Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti; Luka Kovačić (Medicinska naklada)

  35. 24 h pripravnost epidemiologa

  36. Petak 12.10.2001. / 20.30 h - dojava epidemiologa iz Požege o 4 smrti na dijalizi - istu večer epidemiolog HZJZ saznaje za 5 smrti na dijalizi u KBC "Rebro" - u toku noći i jutra epidemiološko istraživanje o mogućim uzrocima smrti na dijalizi

  37. Subota 13.10.2001. / 7.30 h. - epidemiolog HZZJZ postavlja sumnju na dijalizator P15 2001 FOP

  38. Subota 13.10. / 7.30 - 14.30 h

  39. - epidemiološko istraživanje prošireno na sve jedinice za dijalizu u Hrvatskoj (40)

  40. 23 umrla

  41. - potvrđena sumnja naP15 2001 FOP

  42. - otkrivena još jedna serija dijalizatora povezana sa smrtimaP18 2001 B17R

  43. - obaviješteni svi centri za dijalizu koji su radili u subotu da povuku obije serije iz uporabe

  44. od prve dojave do povlačenja dijalizatora -18 sati distribuirano 300 dijalizatora inkriminirane serije cca 50% dijaliziranih na ovim serijama umrlo

More Related