470 likes | 1.35k Views
Emocionalni i Socijalni razvoj. Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja. način nošenja pojedinca sa socijalnim iskustvima utječe na razvoj njegove ličnosti
E N D
način nošenja pojedinca sa socijalnim iskustvima utječe na razvoj njegove ličnosti • Razvoj kao stvaranje ego-identiteta teče od odsustva identiteta prema ego-identitetu kroz niz unutarnjih i vanjskih konflikata ili kriza
Kriza: osjetljiv period razvoja u kojem smo na prekretnici - povoljna prilika za razvoj • Dob pojave krize varira, ali redoslijed ne • Razrješenje krize: • Zadovoljavajuće – razvoj ego-snage (vrline) • Nezadovoljavajuće – usporen razvoj ega • Usvajanje jedne karakteristike, ali uz elemente druge
Adolescencija započinje pubertetom, ali njezin završetak nije jasno određen i ne postoji neka jasna tjelesna, psihološka ili socijalna promjena koja bi odredila kraj adolescencije i početak odrasle dobi • Adolescencija nije jednostavni nastavak razvoja koji je započeo u djetinjstvu • nju označava stvarni preobražaj iz ovisnosti djetinjstva u relativnu neovisnost odrasle dobi
RAZVOJ IDENTITETA • Identitet je doživljaj vlastitog “ja”, pojam kojeg pojedinac ima o sebi i kontinuiranom postojanju vlastite ličnosti čije se bitne karakteristike ne mijenjaju s obzirom na vrijeme, mjesto ili situaciju • Zadatak adolescenta: • razviti koherentnu sliku osobnog identiteta • razviti pozitivno samopoštovanje • razviti nezavisnost i socijalnu odgovornost
ZNAČAJKE ADOLESCENATA • adolescentni egocentrizam - davanje prevelike važnosti vlastitom mišljenju, ne razumijevanje ostalih • fenomen izmišljen publike - vjerovanje kako ih stalno neko promatra i prosuđuje • idealistična ideja o posebnosti i neranjivosti – sklonost rizicima
najčešći sukobi u dobi od 11 do 16 godina • adolescent testira granice roditelja i spreman je na borbu kad roditelji pokušavaju kontrolirati njegovo ponašanje • da bi odrastao i potom s roditeljima izgradio zrele odnose, adolescent se mora od njih odvojiti, a proces odvajanja je složen za obje strane i često praćen sukobima • sukobi s roditeljima su prisutni u svakoj obitelji, ali u pravilu nestaju s vremenom • emocionalna podrška koju roditelji pružaju adolescentu utječe na to kako će uspješno njihova djeca razriješiti krizu identiteta • snaga sukoba s roditeljima ništa ne govori o kasnijim odnosima; štetniji su odnosi u kojima se sukobi potiskuju i na različite načine zaglađuju
KRIZE U ADOLESCENCIJI • niz normativnih kriza, odnosno normalnih faza pojačanih sukoba koje karakteriziraju visoki potencijal rasta • kriza donosi potencijal za napredovanje i proširenje granica ličnosti • potrebno je vrijeme da adolescent razriješi krizu identiteta te da pronađe potrebne uloge, stavove, socijalne veze i profesionalnu orijentaciju
MOGUĆI ISHODI RAZVOJA IDENTITETA DA RJEŠAVANJE KRIZE NE
DEPRESIVNOST U ADOLESCENCIJI • Depresivnost je sastavni dio adolescencije jer: • je to vrijeme separacije i deidealizacije roditelja • vrijeme kada mlada osoba napušta dotadašnja razmišljanja, interese i stavove tragajući za novima • osjećaji praznine i otuđenosti, koji su tipični za sve adolescente, mogu generirati depresivnost
RAZVOJ SAMOPOIMANJA I SAOPOŠTOVANJA U DJETINJSTVU I ADOLESCENCIJI
ZADATAK • DVIJE PREDNOSTI S KOJIMA STE ROĐENI • DVIJE VAŠE KVALITETE ILI POZITIVNE OSOBINE • DVIJE VJEŠTINE KOJE STE USPJEŠNO SVLADALI • DVA VAŠA USPJEHA • DVA PROBLEMA KOJA STE USPJEŠNO RIJEŠILI • DVA CILJA KOJA PLANIRATE OSTVARITI
SELMANOV MODEL • dojenaštvo • dijete ne razlikuje fizičko ponašanja (plakanje) i istovremene emocije(tuga) • rano djetinjstvo • dijete vjeruje da su misli i osjećaji izravno predočeni u vanjskom izgledu i ponašanju • srednje djetinjstvo • dijete uviđa da se osjećaji i motivi mogu razlikovati od ponašanja; “ja” se može sakriti • predadolescencija • vjeruju da ljudi mogu opaziti i vrednovati svoje unutarnje “ja” • adolescencija • adolescenti vjeruju da “ja” nikada nije do kraja spoznatljiv
SAMOPOŠTOVANJE - na samopoštovanje UTJEČU BROJNI ČIMBENICI (osobni, socijalni), a može utjecati i to kako sebe doživljavamo i što od sebe očekujemo Teorija neusklađenih pojmova o sebi (Higgins, 1987): • do negativnih emocija dolazi zbog nesuglasja između onog kakvi jesmo i onog kakvi bismo željeli ili kakvi mislimo da bismo trebali biti
Neusklađeni pojam o sebi Aktualno JA Traženo JA Nesuglasje Socijalna anksioznost Aktualno JA Idealno JA Nesuglasje Depresija Preklapanje pojmova o sebi Zadovoljstvo
Osoba niskog samopoštovanja Osoba visokog samopoštovanja • Često govore ja sam takav i što tu mogu • Radi stvari na određeni način samo zato “jer se to tako radi” • Ne voli se razlikovati od drugih • Osjeća se jadno i za to krivi svog šefa, posao, partnera, okolnosti i društvo • Kaže ili misli što će reći ljudi • Ne voli biti prva koja će nešto učiniti ili reći • Prihvaća loš proizvod ili uslugu jer se ne voli žaliti • Otporniji su na stres • Zadovoljnija je svojim poslom, školom i osobnim životom • Bolje su raspoloženi i manje depresivni • Spremniji su suprostaviti se drugima i lakše podnose kritiku • Procjenjuju sebe sretnijima i zadovoljnijima od većine • Češće planiraju, sudjeluju u raspravama, surađuju s drugima i postavljaju pitanja u školi • Uvjerenije su da će njihovi napori dovesti do uspjeha SAMOPOŠTOVANJE
RAZLIKE U SAMOPOŠTOVANJU S OBZIROM NA SPOL I DOB • u ranoj adolescenciji dječaci i djevojčice imaju slične razine samopoštovanja • s dobi raste razlika u korist dječaka • djevojčice u prosjeku imaju bolji školski uspjeh • dječaci svoj uspjeh (u srednjem djetinjstvu) u težim intelektualnim zadacima pripisuju svojoj sposobnosti, dok su djevojčice sklonije svoj uspjeh potcjenjivati • kvaliteta socijalnih interakcija ključna je za razvoj samopoštovanja kod djevojčica, dok su kod dječaka to dominacija, školsko postignuće, sportski uspjeh i sl. • djevojčice i žene se u većoj mjeri u odnosu na dječake procjenjuju na temelju izgleda
Utjecaj školskog uspjeha na samopoštovanje u djece i mladih • socijalne usporedbe • loš školski uspjeh se izjednačava s lošom općom vrijednošću učenika • NEGATIVNI UČINCI: • učenici niskog samopoštovanja manje prihvaćaju odgovornost za svoj školski uspjeh • lakše popuštaju pritisku vršnjaka • skloniji odustajanju • skloniji delinkventnom ponašanju te emocionalnim poteškoćama
ULOGA NASTAVNIKA U RAZVOJU SAMOPOŠTOVANJA I POZITIVNE SLIKE O SEBI
KAKO KOMUNICIRATI S CILJEM POTICANJA SAMOPOŠTOVANJA I POZITIVNE SLIKE O SEBI?
I još….. Ti ništa ne možeš, nikada ništa od tebe, stvarno ne znaš ništa, opet si naopako napravio, kada se ti misliš popraviti, dobro kad ćeš se opametiti……… Ovaj put nisi dovoljno učio, čini mi se da si se trebao više potruditi, misliš li da ti mogu pomoći, savjetujem ti da pokušaš drugačije, to što si napravio jako je povrijedilo mene/drugog učenika i sl. Nikada ne izjednačavati učenikovo postupanje ili postignuće s njegovom vrijednošću – poruke tipa:
PRI PLANIRANJU AKTIVNOSTI TREBA ZNATI: • učenici imaju različite interese – treba ih uvažavati • učenici mogu osjećati zadovoljstvo i ponos ako ih se stavlja u situacije u kojima mogu doživjeti uspjeh • učenike treba uključiti u planiranje aktivnosti jer tako osim što mogu bolje zadovoljiti svoje potrebe, preuzimaju odgovornost za iste
Umjesto zaključka • Učenici će razvijati pozitivnu sliku o sebi i visoko samopoštovanje ako: • aktivno sudjeluju u razrednim interakcijama • imaju priliku odlučivati i birati (autonomija) • imaju priliku naučiti što ih zanima (kompetencija) • imaju priliku doživjeti uspjeh • imaju priliku razvijati prijateljske odnose s vršnjacima (povezanost) • imaju njegujuće odnose s učiteljima i nastavnicima