Institucije i razvoj

1. Institucije i razvoj Ekonomski fakultet u Osijeku Akad. godina 2010./2011.

2. Izvori (ekonomskog) prosperiteta • Velike razlike između zemalja u ekonomskom rastu i razvoju: neravnomjerna (regionalna) raspodjela dohotka dohodak po glavi stanovnika u svijetu • Tipični ekonomski odgovori: razlike u proizvodnim faktorima • Fizički kapital (siromašne zemlje ne štede dovoljno) • Ljudski kapital (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u obrazovanje i razvijanje vještina i znanja) • “Tehnologija” (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u R&D, organizacija proizvodnje je neefikasna)

3. Ekonomski odgovori upućuju na proksimativne uzroke razlika u ekonomskom prosperitetu: • Zašto neke zemlje ne štede i investiraju više u ljudski i fizički kapital? • Zašto neke zemlje ne usvajaju nove tehnologije i organiziraju proizvodnju učinkovitije? • Odgovori na ova pitanja su vezani uz fundamentalne razloge razloga u ekonomskom prosperitetu. • Potencijalni odgovori: • Zemljopis – egzogene razlike u okolini • Institucije – pravila ponašanja koja je iznašao čovjek

4. Zemljopisna hipoteza: povijesni i suvremeni aspekti 1. Klima je važna determinanta rada, poticaja za rad pa čak i produktivnosti: Montesquieu (1784.) (povijesni aspekt) 2. Zemljopis određuje tehnologijuraspoloživu društvu, posebice u poljoprivredi: Jered Diamond (1997.): važnost geografskih i ekoloških razlika u poljoprivrednoj tehnologiji i raspoloživosti usjeva i životinja; Jeffrey Sachs (2001.): zemljopisne prednosti uključuju pristup glavnim prirodnim resursima, obalama i morima ... pozitivno se odražavaju na poljoprivredu, zdravlje ljudi, itd. 3. Siromaštvo se veže uz ‘teret bolesti’: Jeffrey Sachs (2000.): npr. malarija koja ubija milijune ljudi smanjila je godišnju stopu rasta u Sub-Saharskoj Africi za više od 1.3% godišnje (1950-te je dohodak po glavi stanovnika bio dva puta veći nego danas)

5. Održivost zemljopisne hipoteze: da ili ne? • Suvremeni primjeri: • Najsiromašnije zemlje svijeta danas su u blizini ekvatora (npr. Uganda, Somalija, Kongo...); • Najslabija poljoprivredna proizvodnja je u tropskim dijelovima jer nema smrzavanja, a time i pročišćavanja tla, te dolazi do odrona zemlje uslijed kiša; • Prema WHO (2001.) tropska područja i dalje pate od bolesti koje su u Europi i SAD-u odavno ‘izumrle’ • Ipak, je li to dostatno za potvrdu zemljopisne hipoteze? • Statistika dokazuje korelacijuizmeđu zemljopisa i prosperiteta, ali ne i uzročnost; nekoliko povijesnih primjera.

6. Održivost zemljopisne hipoteze Teorija malarije • empirijska teorija malarije; komarac = propušten faktor • Za svoje otkriće uzroka malarije, francuski vojni liječnik Charles Louis Alphonse Laveran dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju1907. Kolonizacija • veza između strategije kolonizacije i ishoda; • tzv. obrat sudbine (eng. reversal of fortune)

7. Institucionalna hipoteza • Institucije – pravila igre u ekonomskim, političkim i društvenim interakcijama: • određuju ‘društvenu organizaciju’ • D.C. North: “Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspješnost”: “Institucije su pravila ponašanja u određenom društvu ili, formalnije rečeno, ograničenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske interakcije”.(2003: str. 13) • Ključne točke: • ‘proizvod’ su čovjeka; • skup ograničenja; • strukturiraju poticaje

8. I. Institucije prema stupnju formalnosti Klasifikacija institucija 1 • Institucije prema stupnju formalnosti se oslanjaju na Northovu definiciju: • Formalne institucije: ustav, statuti, običajno pravo, regulativa i druge državne odluke i propisi • politički sustav: struktura vlasti, građanska prava, itd. • ekonomska struktura: imovinska prava, ugovori, itd. • sustav prisile: zakonodavstvo, policija --- kažnjavanje, zatvaranje, pogubljenje

9. Klasifikacija institucija 2 • Neformalne institucije: tradicija, običaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponašanja usvojene tijekom vremena • utjelovljuju prevladavajuće strahove i viđenja zajednice o svijetu, skupljeno znanje iz prošlosti i vladajući niz vrijednosti • dio su zajedničkog naslijeđa koji se naziva kultura • neformalni sustav prisile: izbacivanje iz zajednice, kritiziranje, gubitak poštovanja . • Razlike između ‘bogatih’ i ‘siromašnih’ zemalja: • oba tipa institucija prisutna u svim zemljama, • ali su neformalne izraženije u ‘siromašnim’ • jer su formalne slabije razvijene ili ne postoje

10. Formalne vs. neformalne institucije:jedan zanimljivi aspekt problematike institucija ...

11. Konflikti prava i etike: primjeri Legalno, ali neetično? Nelegalno, ali etično? Zakoni “Jim Crow” koji su zagovarali diskrikimaciju Afro-Amerikanaca Pružati usluge Afro-Amerikancima u restoranu u vrijeme Jim Crow zakona Zakoni u vrijeme Nacista koji su doprinjeli holokaustu Pomoći žrtvama holokausta pobjeći iz nacističke Njemačke

12. II. Institucije prema području Klasifikacija institucija 3 • Diferencijacija institucija prema područjima koja ‘uređuju’: Ekonomske institucije: tržišta, vlasnička prava, provedbe ugovora, različiti sustavi poticaja … Političke institucije: izbori, pravila izbora, tipove političkih sustava, struktura opozicije u vladi… Pravne institucije: pravni sustav, provedbe i prisile… Društvene institucije: pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama, rodna jednakost, opći odnosi između ekonomskih subjekata, religija …

13. Institucionalna ekonomija • Institucionalna ekonomija ‘izaziva’ neoklasičnu ekonomsku teoriju i njezine premise o savršenim informacijama i racionalnosti. • Na temelju toga prepoznaje potencijalne prednosti institucija da riješe posljedice nesavršenih informacija i ograničene racionalnosti. • Uz to, uvodi u svoja objašnjenja teoriju igara (tj. strateške kalkulacije): pojedinci kod maksimiziranja svoje koristi nisu obazrivi već oportunistički, tj. svoje interese (često) pokušaju ostvariti na temelju prevare (npr. pitanje moralnog hazarda i asimetrije informacija). • Uloga institucija: • smanjuju nesigurnost tako što daju strukturu svakodnevnom životu; • institucionalna ograničenja uključuju djelovanje koje je pojedincima zabranjeno i definiraju okolnosti u kojima je pojedincima dozvoljeno poduzimanje određenih akcija • Zajednički nazivnik teoretičara institucionalne ekonomije: • vlasnička prava • transakcijski troškovi

14. Institucionalna ekonomija: izabrani ključni elementi • Vlasnička (imovinska) prava: • odnosi pojedinaca koji nastaju zbog postojanja oskudnih dobara i nadzora nad njihovim korištenjem; • vrste: pojedinačna vlasnička prava, zajednička vlasnička prava, državna ili javna dobra; • što pojedinac ima više vlasničkih prava na dobra, njegovi su osobni troškovi bliži društvenim troškovima korištenja dobara i skloniji je traženju najveće vrijednosti za korištenje svoje imovine

15. Transakcijski troškovi: • nužni kod prijenosa vlasničkih (imovinskih) prava s jednog ekonomskog subjekta na drugi; • uključuju: troškove mijenjanja (npr. otkrivanja, mogućnosti mijenjanja, potrebno pregovaranje, nadziranje i provedba); troškove očuvanja i zaštite institucionalnog sustava (sudstva, policije, oružanih snaga i sl.) • North: transakcijski troškovi su troškovi mjerenja i provođenja dogovora.

16. Institucije, poticaji i transakcijski troškovi • Institucije imaju vlastite koristi i troškove: • Predvidivost ljudskog ponašanja (korist) vs. ograničenje u osobnom ponašanju (trošak): • zakoni koji zabranjuju određeno ponašanje stvaraju crno tržište tog ponašanja; • pravo na prisvajanje cjelokupnog profita od vlastitog ulaganja pojačava investicije i inovacije koje podrazumijevaju rizik; • ograničenje i nadzor nad stanarinama smanjuje poticaje za iznajmljivanje privatnih stambenih objekata; • previše izdašni sustav za novčane naknade za nezaposlene (npr. iznos ili dužina) mogu vrlo lako poticati nastojanje da se dugo vremena ostane nezaposlen, a što se negativno odražava na mikro razini (npr. opada znanje i stručnost osobe) ili makro razini (npr. fiskalna opterećenja za državu, povećava transakcijske troškove provjere statusa, rješavanja žalbi i sl.)

17. Institucionalne promjene i ekonomski učinci • Ako pravila utječu na igru, onda i promjena pravila mora promijeniti igru. • Institucionalne promjene se događaju kada se korist od ostvarivanja određene djelatnosti koja zahtjeva određenu institucionalnu promjenu nadilazi troškove savladavanja otpora promjeni: • npr. promjena ideoloških stavova prema ulozi žena u društvu • npr. ukidanje ropstva u SAD-u • Institucionalne promjene mogu biti potrebne jer: • postojeća pravila zabranjuju određenu djelatnost; • nova pravila smanjuju transakcijske troškove ostvarivanja djelatnosti

18. Utjecaj institucija na ekonomski prosperitet: Slučaj Koreje • Institucionalna ekonomija ne nudi mogućnost kontroliranog prirodnog eksperimenta (npr. aspirin vs. placebo). • Povijest nudi mogućnost prirodnih eksperimenata u institucionalnoj ekonomiji. • Slučaj Koreje: • ekonomski, kulturno i etnički homogenizirana do kraja II. svjetskog rata • Sjever industrijaliziraniji od Juga • “Egzogeno” odvajanje Sjevera i Juga 15. kolovoza 1945. • Sjever: Sovjetski savez podržao Kim Il Sung-a i komunizam s pratećim institucijama (npr. centralno upravljanje, ukidanje privatnog vlasništva nad zemljom i kapitalom, komunističko državno uređenje, itd.) • Jug: SAD podržao Syngmana Rhee-a i kapitalizam s pratećim institucijama (npr. tržište, privatno vlasništvo, itd.) • Divergentni ekonomski razvoj: • Južna Koreja: 16.000$ BDP/per capita (2000.) • Sjeverna Koreja: 1.000$ BDP/per capita (2000.)

19. Sjeverna i Južna Koreja Institucionalne razlike dovele do razlike u razvoju Disfunkcionalne institucije Sjevera nepromijenjene zbog interesa vladajuće elite.

20. Institucije vlasničkih prava vs. ekstraktivne institucije: zaključno • Neka društva su organizirana na način da podržavaju vladavinu prava, podržavaju investicije u strojeve, bolju tehnologiju, ljudski kapital i olakšavaju stanovništvu intenzivno sudjelovanje u ekonomskom i političkom životu. Kažemo da takva društva imaju ‘dobre institucije’: • provedba vlasničkih prava - poticaj za investiranjem i sudjelovanjem u ekonomskom životu; • ograničenja akcija elite, političara i drugih moćnih grupa – onemogućavanje eksproprijacije profita i stvaranja nejednakosti u raspodjeli (dohotka, dobara…) • izjednačavanje mogućnosti za cijelo stanovništvo – omogućavanje investiranja, posebice u obrazovanje i sudjelovanje u produktivnim ekonomskim aktivnostima

21. Kako institucije utječu na rast/razvoj? Institucije Indirektan utjecaj Direktan utjecaj Investicije Integracija/ trgovina Socijalni kapital Politička (ne)stabilnost Upravljanje (etničkim) konfliktima Razvoj javnih politika Dohodak i rast

22. Poduzetništvo, gospodarstvo i razvoj: institucionalna hipoteza • Global Entrepreneurship Monitor (GEM, 2005) • Uzroci niske poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj: • Nedovoljna znanja i vještine za poduzetništvo • Nekordiniranost vladinih politika • Administrativne prepreke • Nerazvijenosti financijskih tržišta • Prepreke za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj: • Obrazovanje • Vladine politike i programi • Kultura i društvene norme

23. Percepcija gospodarstvenika: najproblematičniji faktori za poslovanje u Hrvatskoj Izvor: Svjetski gospodarski forum: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2008.-2009.