Hrvatska: Socijalni učinci krize i jačanje otpornosti

1. Hrvatska: Socijalni učinci krize i jačanje otpornosti Svjetska banka i UNDP, Zagreb, 30. lipanj 2010

2. Sadržaj:■ Pregled konteksta reforme socijalne politike ■ Sposobnost sustava socijalne skrbi za djelotvoran odgovor na potrebe ■ Kontinuum sustava podrške: novčane pomoći – socijalne usluge – aktivno uključivanje na tržište rada ■ Utjecaj krize na društveni razvoj ■ Pitanja za promišljanje

3. Pregled konteksta reforme sustava socijalne skrbi • Reformski napori još od 2001. godine; • Administrativno utvrđena osnovica za socijalnu pomoć; povećan broj programa socijalne pomoći koji se baziraju na provjeri imovine ; napori za uvođenje kombiniranog modela socijalne skrbi • ‘Povuci –potegni’ pristup reformama: Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju (JIM) i Zajednički memorandum o prioritetima politike zapošljavanja u kontekstu nereformirane javne uprave i marginalizacije tema vezanih uz socijalnu politiku u okviru pred-pristupnih aktivnosti • Novi program ekonomskog oporavka

4. Sposobnost sustava socijalne skrbi za djelotvoran odgovor na potrebe ● Nekoliko strukturalnih problema s kojima se nosi sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj (fleksibilnost, djelotvornost; paralelizam; regionalne razlike ) • Posljedice: dugoročni problemi i ne-optimalni ishodi za korisnike (‘tradicionalno’ i ‘nove’ siromašne) • Utjecaj krize: -pojačava dugoročne i stvara nove probleme - umanjuje fleksibilnost sustava da se učinkovito nosi sa dinamičnim vanjskim izazovima i da odgovora na unutarnje poteškoće

5. ● Reforma sustava socijalne politike trebala bi se istovremeno baviti reformom socijalnih naknada i socijalnih usluga → utvrđivanje paketa osnovnih usluga ● Socijalni programi temeljeni na doprinosima: mirovine, naknade u slučaju nezaposlenosti, zdravstveno i osiguranje u slučaju nesreće ● Socijalni programi koji se ne temelje na doprinosima → novčane pomoći – provjera imovine - provjera dohotka → uvjetovane novčane pomoći → socijalne usluge Kontinuum sustava podrške: novčane naknade – socijalne usluge – aktivno uključivanje na tržište rada

6. Utjecaj krize na društveni razvoj u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi & Zajednici nezavisnih država • Balázs Horváth, Andrey Ivanov, Mihail PeleahUNDP Regionalni Centar, Bratislava,2009 Ključne točke: • Globalnakrizavraćanje unazad pri dostizanju pokazatelja društvenog razvoja, očekivani oporavak će biti prolongiran (čak i u uvjetima ponovnog ekonomskog rasta) • Kumulativni utjecaj će se osjećati tijekom narednih godina: značajan, trajni koji disproporcionalno pogađa siromašne • Odgovor mjera javnih politika: brz, bavi se učincima krize & dubljim, strukturalnim problemima koji zbog krize dolaze do izražaja ( ‘re-build better’)

7. Naša je regija najjače pogođena krizom

8. Metodologija istraživanja Korak 1. Kompiliranje baze podataka ( podaci na godišnjoj razini za period 1989-2008) • Uzorak komparativnih pokazatelja društvenog razvoja za 29 zemalja Srednje, istočne i Jugoistočne Europe, uključujući Tursku • …ali značajni jazovi u podacima • Korak 2. Procjena elastičnosti prihoda • % promjene u pokazatelju društvenog razvoja kao reakcija na % promjene u BDP (PPP) po glavi stanovnika • Regresije potpunih panela s odmakom • …plus zaepizode pada / rasta – pokazale su se mogućim • …plus prema sub-regijama – pokazale su se mogućima • …plus ‘peak-to-bottom’ elastičnosti— za odabrane epizode, specifične ovisno o državi Korak 3. Predviđanje pokazatelja društvenog razvoja • uporaba IMF WEO predviđenih stopa rasta & UN WPP projekcija populacije • do 2014 • U osnovi pristup predmnijeva:budućnost je kao prošlost • Ali reakcija mjera javnih politika je više’ kejnzijanska’

9. Očekivano trajanje života u trenutku rođenja, ukupno Izgubljena dva tjedna za svaki postotni bod Očekivano trajanje života pri rođenju, muškarci Osjetljivije na promjene u prihodima Projekcije temeljene na modelima

10. Stopa mortaliteta, djeca ispod 5 godina Jedan na 1000 živorođenih za pad od 5 postotnih bodova STD u dobnoj skupini15-19 godina Za mlađu dobnu skupinu, elastičnost je više nego tri puta veća Projekcije temeljene na modelima

11. Ubojstva ponašaju sekontra-ciklično Siromaštvo $5/dan Dugoročni učinakje naročito značajan Projekcije temeljene na modelima

12. Pitanja za promišljanje • Uloga države – stvaranje poticajnog okruženja za poslovanje, i regulatorni okvir za privatni sektor koji omogućava rast • Optimizirati na razini socijalno-zaštitne mreže: smanjiti troškove, ali zadržati programe dobro osmišljenih mjera i njima dobro upravljati kako bi se smanjile greške uključivanja i isključivanja • Budući da su tržište rada i socijalna politika međusobno povezane, treba ih istodobno optimizirati • Neke anti- krizne intervencije bi se trebale provoditi na razini lokalnih vlasti (prednost: dostupne informacije o specifičnim potrebama)

13. Pitanja za promišljanje II Unaprjeđivanje kvalitete podataka – kritično za donošenje mjera temeljenih na činjenicama i praćenje provedbe • Neki se problemi na zaustavljaju na državnim granicama: obuhvatiti samo državljane ili i migrante; prijenos socijalnih prava unutar EU • Kriza‘tjera’ prema donošenju reformi; aliotvara dileme: -fiskalni je prostor stiješnjen, a socijalne potrebe rastu -početna točka: socijalne zaštita – ‘elite’ • političari pod utjecajem kratkoročnih predviđanja, a vremenski profil (velikih) net dobiti je pod snažnim utjecajem prethodnih zbivanja • Pitanja/odluke na dugi rok zahtijevaju pažnju i sredstva sada (odmak)

14. Hvala na pažnji!