PSIHOLOŠKE KRIZNE INTERVENCIJE

1. PSIHOLOŠKE KRIZNE INTERVENCIJE Studijski centar socijalnog rada Osnove kriznih intervencija u socijalnom radu Linda Rajhvajn Bulat

2. Pojam Psihološke krizne intervencije (KRIN) označava skup postupaka pomoću kojih se, nakon kriznih događaja, ljudima nastoji pomoći da lakše prebrode ono što su doživjeli  pružanje pomoći radi ponovnog stjecanja osjećaja autonomije i kontrole nad životom, čime se smanjuje osjećaj bespomoćnosti

3. KRATKOTRAJAN PROCES pružanja podrške ljudima u krizi • Usmjerene su na ublažavanje i/ili rješavanje nekog trenutačnog problema upotrebom osobnih, društvenih i okolinskih resursa • To je PREVENTIVNI POSTUPAK! – indicirana intervencija, a ne terapija • nastoji se spriječiti pojava težih i dugotrajnijih posljedica ili, čak, psihopatoloških poremećaja • “psihološka prva pomoć”

4. Nakon događaja koji je zajednicu doveo u stanje privremenog nefunkcioniranja • Događaj koji je uzrok, a ne povod krize (situacijska kriza, a ne kriza iscrpljivanja) • Provode se nakon iznenadne smrti (ubojstvo, utapanje, napadi, prometne nesreće, samoubojstvo), tjelesnog i spolnog uznemiravanja, požara, razbojničkog napada i sl. • KD ne mora uključivati tjelesnu ozljedu ili smrt! Nakon kakvih događaja se KRIN provode?

5. Jednokratne razgovore sa skupinom ljudi koji su na sličan način bili izloženi KD • Individualne razgovore (po potrebi) • Individualna psihološka savjetovanja (po potrebi) • Edukaciju (prezentacija, letci, mediji – kriza, reakcije, strategije samopomoći, podrška u zajednici) • Telefonske konzultacije • Upućivanje na psihoterapiju/savjetovanje (po potrebi) • Praćenje stanja • Izvještavanje Aktivnosti uključuju:

6. Stabilizacija stanja – podrška i pomoć da ljudi lakše i brže prebrode krizu (ublažavanje stresa i utjecaja KD) • Normalizacija reakcija – poučavanje o reakcijama na TD i naglasak na normalnim reakcijama • Ponovna uspostava prilagođenog neovisnog funkcioniranja – mobilizirati resurse pojedinaca i zajednice te usmjeriti osobe na podršku prirodnih socijalnih mreža • Trijaža – prepoznati rizične pojedince/skupine • Spriječiti dugotrajne psihičke teškoće (to je preventivni postupak, ne psihoterapija ili istraga) + spriječiti dugotrajno nefunkcioniranje zajednice Glavni ciljevi kriznih intervencija

7. Kratke i vremenski ograničene (2-7 dana, najčešće 2-3, a kasnije telefonski) • Vremenski aspekt • Ograničeni ciljevi • Brzina • Velika aktivnost i prilagodljivost pomagača Ne rješavanje psihičkih teškoća neovisnih o KD, već uklanjanje/smanjivanje znakova krize, uspostava emocionalne ravnoteže te razumijevanje trenutnih teškoća (usmjerenost na trenutačni problem – KD) Potrebno provesti što neposrednije nakon događaja, kada su ljudi “najotvoreniji”, a pomoć im je najpotrebnija (dok je osoba u stanju krize, ali ne prije 24 sata i bolje ne prije sprovoda) Osobitosti KRIN-a Stručnjak nije pasivan, često donosi odluke umjesto K (jer on to sam ne može), tj. izravno ga usmjerava što da čini, a što ne. Također, KRIN moraju djelovati više proaktivno, nego reaktivno (žrtve KD često same ne traže pomoć pa moramo pronaći puteve do njih).

8. emocionalna podrška • poticanje emocionalnog rasterećenja • pokazivanje zainteresiranosti • empatija • aktivna uključenost u rješavanje krize • aktivno slušanje • definiranje problema • osiguravanje konkretnih informacija • postavljanje konkretnih zahtjeva u smjeru prilagođenog ponašanja • pridobivanje pomoći i suradnje drugih ljudi Savjetodavni postupci koji se u KRIN-u koriste:

9. Mogu koristiti svima koji su posredno ili neposredno (različitim intenzitetom) bili izloženi KD • Izravne žrtve • Očevici • Pripadnici spasilačkih službi i drugi pomagači • Svi koji osjećaju da je KD utjecao na njihovo psihičko stanje Kome su namijenjene KRIN?

10. Krugovi ranjivosti

11. Svaka od skupina iz Krugova ugroženosti je na svoj način ugrožena KD i ima specifične psihološke potrebe koje bi KRIN trebala zadovoljiti • Ovisno o tome koliko je ljudi zahvaćeno KD, KRIN se mogu provoditi individualno, u obitelji i u većoj ili manjoj grupi ljudi koji su doživjeli tragediju, a vrlo često se provode na sve 3 razine • Moguće provođenje KRIN i u široj zajednici, obrazovnim aktivnostima gdje se putem različitih medija javnost obavještava o događaju, ali i poučava o mogućim reakcijama, njihovom trajanju, mogućim psihološkim posljedicama, mjestima na koja se mogu obratiti za pomoć…

12. Sažeta psihološka integracija traume • Rasterećenje • Demobilizacija Specifični postupci u okviru grupnih kriznih intervencija (Mitchell i Everly, 1996.):

13. Susret manje skupine ljudi koji su zajedno sudjelovali u pomaganju žrtvama KD • Neposredno nakon obavljenog posla, a prije odlaska s mjesta događaja • Cilj je da se ublaže učinci neugodnih doživljaja prije odlaska kući/povratka na uobičajene dužnosti Rasterećenje (1)

14. Trajanje: 20 – 60 min • 3 faze – uvod, “istraživanje” i davanje informacija • U slobodnom razgovoru, uz pomoć voditelja, izražavaju svoje dojmove i doživljaje povodom KD, a voditelji ih poučavaju o glavnim spoznajama iz područja stresa i traume te opisuju različite načine suočavanja sa stresom i traumatskim doživljajima Rasterećenje (2)

15. Vrlo kratka intervencija koja se primjenjuje samo nakon KD većih razmjera • Sudionici se okupljaju brzo nakon KD i voditelj u 10-ak minuta govori općenito o znakovima stresa nakon KD, o znakovima koje će kod sebe vjerojatno primijetiti u sljedećih nekoliko dana te o načinima samopomoći u sljedećih dan-dva, kada će biti organizirana sažeta psihološka integracija traume • Nakon toga idu u drugi prostor nešto pojesti i odmoriti se 20-ak minuta, a potom idu na svoje uobičajene dužnosti ili kućama Demobilizacija

16. Arambašić, L. (2000). Psihološke krizne intervencije. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. • Psihološke krizne intervencije (V. Vizek-Vidović i L. Arambašić) • Arambašić, L. (2012). Psihološka prva pomoć nakon kriznih događaja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Literatura: