1. UVOD

1. TABLICA 1. Analiza troškova na primjeru pisača, VAR 1 (grubo rastavljanje) • 1. UVOD • Recikliranje nije uvijek nužan i poželjan postupak zbrinjavanja otpada [1] jer prema drugom glavnom stavku termodinamike o stupnju (ne)povrativosti procesa opravdano je pretpostaviti da neke druge opcije kao npr. izbjegavanje nastajanja otpada, ponovna uporaba ili energetsko iskorištavanje često mogu biti ekonomski ili ekološki povoljniji ishodi. To upućuje na potrebu optimalizacije recikliranja s ekološkog i ekonomskog gledišta. Domena u kojoj se nalazi optimum zavisi o materijalu, lokaciji, raspoloživoj infrastrukturi, stupnju tehnološke razvijenosti sredine itd.. • U zemljama koje ulažu napore za uvođenje recikliranja dotrajalih proizvoda neizostavno je prisutan kriterij isplativosti recikliranja koji je u funkciji izvora financiranja prerade otpada. Radi zaštite općih interesa su zakonima i odredbama propisana dozvoljena opterećenja okoliša koje izazivaju postupci recikliranja. Unutar tih granica se primjenjuje ekonomsko prihvatljivi postupci prerade proizvoda. Istodobno je to poticaj razvoju novih i učinkovitijih postupaka recikliranja, ali i proizvoda prikladnijih recikliranju. Prikladnost se očituje nižim troškovima prerade, boljom kvalitetom (a time i višom cijenom) regenerata, manjim opterećenjem okoliša i drugo. • 2. PRIKAZ MODELA • Recikliranje se često definira kao “ekonomsko isplativi postupak prerade odbačenog proizvoda u uporabljivi materijal, uz poštivanje mjera zaštite okoliša“. To upućuje da se neće reciklirati sav otpad. Zašto otpad recikliramo? Zato jer možemo očekivati korist koja se može raščlaniti na četiri učinka [2]: • 1. smanjenje potrošnje materijala; • 2. smanjenje potrošnje energije; • 3. smanjenje emisija; • 4. smanjenje otpada. • Recikliranjem se u pravilu ostvaruje prvi i četvrti učinak. Preostala dva učinka mogu pod određenim okolnostima čak i porasti. Ako se u postupku recikliranja troše velike količine drugih materijala (sirovine, energije), može se čak povećati ukupna potrošnja materijala i količina otpada. Postavlja se stoga pitanje u kojim će slučajevima recikliranje biti učinkovito? MODEL EKONOMSKO-EKOLOŠKE ANALIZE ZBRINJAVANJA PROIZVODAAntun Pintarić, Elektrotehnički fakultet Osijek, E-mail: pinta@etfos.hr Kako bi se razlikovala dva ista iznosa apsolutne dobiti, dodatnu informaciju daje relacija dobit relativna (DR) koja se računa prema doljnjem izrazu kao omjer prihoda i troškova. Za analize različitih načina zbrinjavanja ovaj pokazatelj je posebno važan, jer pokazuje jediničnu dobit iskazanu prema novčanoj jedinici troška (€/€). Ako imamo iste apsolutne dobiti, povoljnija je ona koja ima veću relativnu dobit. 3. PRIMJER PRIMJENE MODELA Očekivana poteškoća u primjeni ovog modela je (ne)dostupnost potrebnih podataka kao npr. smanjenje emisije onečišćenja ostvareno recikliranjem, pristojba za emisije onečišćenja, ušteda energije ostvarena recikliranjem. Stoga je odlučeno da se potrebni podaci preuzmu iz dostupnih izvora, a tamo gdje oni ne postoje da se pribjegne procjeni na osnovu raspoloživih sličnih podataka. Točnost je u kasnijoj primjeni moguće povećati pribavljanjem točnijih podataka (npr. mjerenjem, proračunom i drugi izvori). Veličine su iskazane u ECU (e. European Currency Unit). Vrijednosti pojedinih parametara su prikazani u tablicama 1. i 2. Za primjer je odabrana analiza pisača Seikosha SP-1900 mase 3,38 kg (slika 2). Razmatrane su dvije varijante zbrinjavanja. Prva varijanta (VAR1) u kojoj je pisač rastavljen u kraćem vremenu na osnovne sklopove (slika 3) i druga (VAR2) u kojoj je nastavljeno rastavljanje sklopova. Slika 4 prikazuje dijelove rastavljenog sklopa «transporter papira». Obje varijante su obrađene primjenom modela ekološko-ekonomske analize. Proračunski dio je olakšan programskom podrškom napravljenom u tabličnom kalkulatoru Microsoft Excel 2000. Program omogućava jednostavnu primjenu za druge proizvode, odnosno simulacije s različitim strategijama prerade/zbrinjavanja proizvoda TABLICA 2.Analiza prihoda za pisač – varijanta VAR2 i rekapitulacija za obje varijante SLIKA 2. Dotrajali pisač Seikosha SP-1900 SLIKA 3. Pisač rastavljen u osnovne sklopove (VAR1) Slika 1. Kvalitativni prikaz zavisnosti troškova recikliranja i opterećenja okoliša SLIKA 4. Detaljno rastavlja-nje sklopa “transporter pa-pira” (VAR2) Slika 1. prikazuje utjecaj recikliranja na troškove i opterećenje okoliša. Od četiri spomenuta učinka prvi i drugi pridonose smanjenju troškova (T), a treći i četvrti korespondiraju sa smanjenjem opterećenja okoliša (O). Razvoj i primjena postupaka recikliranja mogu biti različito usmjereni. U odnosu na referentni postupak recikliranja R (s parametrima T i O) postoje četiri temeljna pravca. Smanjenje opterećenja okoliša će zahtijevati povećane troškove i obrnuto. Usavršeni postupci recikliranja pružaju mogućnost smanjenja utjecaja na okoliš uz iste troškove. Najmanje su pogodni postupci koji stvaraju štetu, odnosno uz povećane troškove recikliranja pridonose i većem opterećenju okoliša. Ukupni troškovi zbrinjavanja (T) se mogu za opći slučaj zbrinjavanja raščlaniti na troškove rastavljanja (Tra), usitnjavanja (Tu), recikliranja (Tr) i odlaganja (To), što prikazuje izraz (4). Na taj su način obuhvaćeni mogući ishodi prerade dotrajalog proizvoda. U konkretnom slučaju neki troškovi mogu izostati (npr. rastavljanje). Troškovi su iskazani u eurima (€) kao najprikladnijim novčanim jedinicama. [3] T = Tra + Tu + Tr + To S druge strane su prihodi od recikliranja u ovom modelu zbog jednostavnije primjene raščlanjeni u tri stavke. Ukupni se prihod (P) računa prema izrazu (9), a iskazuje također u eurima (€), čime se nastoji postići usporedivost različite vrste prihoda, a što je još važnije usporedivost s troškovima. P = Pr + Pe +PE 4. ZAKLJUČAK Uvažavanje samo ekonomskih kriterija u zbrinjavanju otpada povećava rizik od propusta s ekološke strane. Stoga su u model kao korektiv ugrađeni i ekološki pokazatelji (ušteda energije, smanjenje emisija). Poteškoća u primjeni modela su nedostupnost podataka o uštedama energije i smanjenju emisija pri recikliranju za različite materijale. Unatoč svemu ovaj model pokazuje dobru pokrivenost ekoloških i ekonomskih utjecaja procesa zbrinjavanja proizvoda. LITERATURA 1. L. BONTOUX, F. LEONE, M. NICOLAI, D. PAPAMELETIOU, «The recycling industry in the European Union: Impediments and Prospects», EUR 17271 EN Španjolska, 1996. 2. H. INO, "Basic Concept of Environmental Materials System-Conditions for Cycling and Recycling of Materials", Proc. IUPAC CHEMRAWN IX, World Conference on the Role of Advanced Materials in Sustainable Development, Seoul, Korea, 1996, 558-566. 3. A. PINTARIĆ, “Priloga razvoju metoda vrednovanja recikličnosti materijala i proizvoda, doktorska disertacija, Fakultet strojarstva i brodogradnje, 2002. Zagreb