Suvremena hrvatska povijest

1. Suvremena hrvatska povijest Doc. dr. sc. Davor Pauković Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremena hrvatska povijest Dubrovnik, 4. 3. 2014.

2. HRVATSKA U PRVOM SVJETSKOM RATU • 30. travnja 1915. Jugoslavenski odbor (Supilo, Trumbić, Meštrović, ...)  cilj stvaranje južnoslavenske države; politika Srbije • Svibanjska deklaracija 1917. – traženje stvaranja južnoslavenske države u okviru Monarhije • 20. srpnja 1917. - Krfska deklaracija • 5. i 6. listopada osnovano Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata iSrba • 29. listopada 1918. Hrvatski sabor donosi odluku o prekidu državno-pravnih veza s Austro-Ugarskom  stvaranje Države SHS • 9. studenog 1918. Ženevska deklaracija – najava ujedinjenja Države SHS i Kraljevine Srbije • Sjednica Narodnog vijeća SHS 23. i 24. studenog 1918.  delegacija u Beograd • 1. prosinca 1918. ujedinjenje  stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

3. HRVATSKA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU • već od samog početka Kraljevine SHS sukobljavaju se dva koncepta – centralistički i federalistički • studeni 1920. izbori za Ustavotvornu skupštinu – glavne stranke Narodna radikalna stranka, Demokratska stranka, HPSS • HPSS (HRSS/HSS) – glavna politička snaga u Hrvatskoj u međuratnom razdoblju – u prvom razdoblju nije priznavala stvaranje Kraljevine SHS • 12. studenog 1920. Rapallski sporazum – Italija dobila Istru, otoke Cres, Lastovo, Lošinj i grad Zadar, a Rijeka je dobila satus nezavisne države • 28. lipnja 1921. Ustav (Vidovdanski ustav) – centralistička državna organizacija (33 oblasti)

4. HRVATSKA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU • Parlamentarni izbori 1923. – jačanje HRSS (70 zastupnika, druga najjača stranka u državi iza radikala) • U srpnju 1923. Radić odlazi u inozemstvo - 1924. u Moskvi učlanio stranku u Komunističku seljačku internacionalu  tu činjenicu Beograd iskoristio da zabrani rad stranke i uhiti vodstvo stranke na čelu s Radićem • veljača 1925. – parlamentarni izbori – 6 dana prije izbora režim dopustio HRSS-u da izađe na izbore  HRSS ipak dobio 67 mandata • Radić iz zatvora priznaje Vidovdanski ustav i monarhiju (HSS) – zastupnici stranke ulaze u parlament • Jesen 1925. HSS ulazi u Vladu s radikalima – početkom 1927. HSS izlazi iz Vlade

5. HRVATSKA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU • novi izbori u rujnu 1927. HSS 61 mandat  nestabilna vlada na čelu s radikalima • u studenom 1927. sporazum Radića i Pribičevića  Seljačko-demokratska koalicija • izrazita represija režima • kriza parlamentarizma završila krvoprolićem u Skupštini  20. lipnja 1928. Puniša Račić pucao na zastupnike HSS-a • slom parlamentarizma – 6. siječnja 1929. kralj Aleksandar ukinuo Ustav i raspustio parlament – diktatura – promjena imena Kraljevina Jugoslavija (devet banovina) • dodatno narušeni međunacionalni odnosi između Srbije i “prečanskih krajeva”, posebno Hrvatske • unitarizacija – pokušaj stvaranja jugoslavenske nacije • HSS – politika čekanja

6. HRVATSKA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU • komunisti pozvali na ustanak – mase se nisu odazvale, partijsko članstvo desetkovano • U emigraciji osnovan ustaški pokret – cilj nasilno rušenje Jugoslavije i stvaranje nezavisne hrvatske države • Do dolaska na vlast dvije akcije – neuspjeli “lički ustanak” 1932. i uspjeli atentat na kralja Aleksandra u listopadu 1934. • Ekonomija – izrazito veća razvijenost “prečanskih krajeva” • HSS tijekom 1930-tih izrasta u općenacionalni pokret • rujan 1931. oktroirani ustav – izbori u studenom, JNS (Jugoslavenska nacionalna stranka) • SDK – studeni 1932. Zagrebačke punktacije – traži se povratak odnosa na 1918. i ponovno utvrđivanje državnog uređenje na temelju ravnopravnosti naroda

7. HRVATSKA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU • 1933. Maček osuđen na 3 godine zatvora • Svibanj 1935. parlamentarni izbori – JNS 60,6%, Udružena opozicija na čelu s Mačekom 37,4% • Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ) Stojadinović (1935.-1939.) • Izbori 1938. Udružena opozicija 44,90%, a JRZ 54,09% • veljača 1939. nova Vlada Dragiše Cvetkovića • 26. kolovoza 1939. sporazum Cvetković-Maček  Banovina Hrvatska