220 likes | 489 Views
Dr. sc. Davor Pauković. Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremena svjetska povijest Dubrovnik, 4. 12. 2013. Slom komunizma u Europi. Slom komunizma u Europi. Sredinom osamdesetih Hladni rat ulazi u svoju posljednju etapu
E N D
Dr. sc. Davor Pauković Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremena svjetska povijest Dubrovnik, 4. 12. 2013.
Slom komunizma u Europi • Sredinom osamdesetih Hladni rat ulazi u svoju posljednju etapu • Nakon desetljeća iscrpljujućeg takmičenja sa Zapadom Sovjetski blok našao se na rubu ekonomske iscrpljenosti • Dolaskom na vlast Mihaila Gorbačova 1985. godine počet će prestrukturiranje Sovjetskog Saveza • Nakon preuzimanja vlasti Gorbačov je najavio reforme, ali u prvom razdoblju (1985-87) nije došlo do značajnijih promjena.
Slom komunizma u Europi • Glavni termin koji se veže za Gorbačova je perestroika (u doslovnom značenju rekonstrukcija) taj termin izabran je kao alternativa izrazu reforma, jer je on tada bio neprihvatljiv za većinom konzervativno vodstvo partije • Program reforme predstavljen je početkom 1987. godine, a obuhvaćao je političke i gospodarske promjene • Politička reforma imala je puno više uspjeha nego ekonomska, a uvođenje određenih tržišnih mehanizama, zbog strukture gospodarstva, imalo je negativne učinke na standard građana
Slom komunizma u Europi • U okviru liberalizacije (glasnost) značajno je smanjena ideološka i propagandna kontrola, odnosno povećavala se sloboda govora • Ograničena demokratizacija • Glavni cilj Gorbačova na vanjskopolitičkom planu bio je završetak hladnog rata drastično rezanje ogromnog vojnog budžeta • Popuštanje napetosti između SSSR-a i SAD-a obilježili su sastanci Gorbačova s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom, na kojima je između ostalog usuglašeno i značajno smanjenje nuklearnog arsenala
Slom komunizma u Europi • Reaganov posjet Moskvi sredinom 1988. godine SSSR više ne smatra „carstvom zla“ (evil empire) • Gorbačov je želio da ostale komunističke zemlje Centralne i Istočne Europe prihvate reforme „u okviru sistema“ kakve su se počele provoditi u SSSR-u. No, on nije mogao predvidjeti kakve će učinke reforme imati u pojedinim zemljama napuštanje Brežnjevljeve doktrine o ograničenom suverenitetu oslabilo je poziciju komunističkih vodstava u zemljama Varšavskog pakta
Slom komunizma u Europi • Promjena politike u zemljama s ortodoksnim vodstvom oslabila je moć partijskom vodstvu, dok je ojačala reformsko krilo partije u Mađarskoj i Poljskoj, a ohrabrila opoziciju u svim komunističkim zemljama Europe • U prosincu 1988. godine donesena je odluka o povlačenju sovjetske vojske iz Istočne Europe
Slom komunizma u Europi SSSR • Partijski lideri u kreiranju sovjetskog federalizma nastojali su ostvariti pokornost i time što su republikama, u formalnom smislu, dali značajna državna obilježja formiranje federalnih jedinica u SSSR-u bilo je učinjeno izričito prema načelu etničke pripadnosti stvoren je čitav niz institucija koje su favorizirale razvoj nacija nisu imali veliki značaj sve dok je centralizirana partijska država na nivou federacije imala punu kontrolu u trenutku slabljenja centralne vlasti federalne vlasti pozivaju se na formalna republička prava koja sad postaju stvarna
Slom komunizma u Europi SSSR • republičke elite nastojale su pribaviti sebi veći legitimitet u odnosu na federalni centar Republički izbori 1990. godine doveli su na vlast one koji su inzistirali na nacionalnom i pitanju državnosti, što će u konačnici dovesti do raspada SSSR-a POLJSKA • U Poljskoj još 1980. godine dolazi do velikih štrajkova iz kojih je proizašla prva neovisna sindikalna organizacija u sovjetskom bloku Solidarnost
Slom komunizma u Europi POLJSKA • Uz vojsku, službe sigurnosti i partiju, odnosno režimske strukture moći, sve važniju ulogu u društvu preuzimaju Solidarnost i Katolička crkva važnost Katoličke crkve u Poljskoj dodatno je ojačana izborom Karola Vojtile za papu 1978. godine • Sredinom 1988. godine dolazi do novih štrajkova koji će dovesti do pregovora Solidarnosti i režima rezultat sporazumna tranzicija u Poljskoj pobjeda Solidarnosti na ograničenim izborima u lipnju 1989. godine rezultirat će prvom nekomunističkom vladom u Istočnoj Europi
Slom komunizma u Europi MAĐARSKA • Pod utjecajem sve izraženije ekonomske krize od sredine osamdesetih povećava se kritika reformske struje u partiji u odnosu na Janosa Kádára • Podrška reformista omogućila je jačanje nepartijskih društvenih grupa koje su zauzvrat pomagale njima u unutarpartijskoj borbi • Do počeka 1989. godine reformistička grupa u partiji odnijela je prevagu što je rezultiralo prihvaćanjem višestranačkog sistema opozicijski “okrugli stol” pregovori s režimom
Slom komunizma u Europi MAĐARSKA • Slučaj Mađarske je primjer dogovorene tranzicije prvi slobodni izbori održani su u svibnju 1990. godine na kojima je opozicija uvjerljivo porazila reformirane komuniste ISTOČNA NJEMAČKA • Istočna Njemačka pripadala je skupini zemalja (uz Rumunjsku, Bugarsku, Albaniju) u kojima je sve do samog kraja osamdesetih režim imao izrazito totalitarni karakter
Slom komunizma u Europi ISTOČNA NJEMAČKA • Stroga režimska kontrola, pod vodstvom tajne policije (Stasi), bila je sveprisutna u svim aspektima društvenog života • Režim se počeo uzdrmavati kada je u svibnju 1989. godine otvorena granica između Mađarske i Austrije, koju su tisuće građana Istočne Njemačke iskoristile za bijeg u Zapadnu Njemačku do kraja rujna 1989. godine više od 30 000 ljudi zatvaranje granica masovni prosvjedi
Slom komunizma u Europi ISTOČNA NJEMAČKA • Gorbačov: „život kažnjava one koji odgađaju“ poruka Honeckeru Honecker i nekoliko njegovih najbližih suradnika smijenjeni su 17. i 18. listopada 1989., a vodstvo preuzima nešto umjereniji Egon Krenz • Pad berlinskog zida, 9. studenog 1989. simbolički je okončana hladnoratovska era podijeljene Europe • Demonstranti su tražili ujedinjenje Njemačke uz parolu „mi smo jedan narod“ na izborima u ožujku 1990. pobjeđuje „Savez za Njemačku“ pod vodstvom demokršćana.
Slom komunizma u Europi ISTOČNA NJEMAČKA • Gorbačov je pristao na ujedinjenje Njemačke, koje je formalno okončano 3. listopada 1990. ČEHOSLOVAČKA • Nakon sloma Praškog proljeća 1968. reformski orijentirani komunisti u potpunosti su marginalizirani stroga ideološka kontrola zamrznula je Čehoslovačku u posttotalitarnom režimu sve do sloma 1989. godine • Helsinški završni akt 1975. - omogućilo legalizaciju grupa za zaštitu ljudskih prava poput Povelja 77 i Komitet za obranu nepravedno proganjanih
Slom komunizma u Europi ČEHOSLOVAČKA • Nedostatak bilo kakve reformske struje unutar partije stvorio je ravnodušnost naroda prema komunistima, ali i zadršku građanskih skupina u promoviranju reforme glavni poticaj u aktiviranju opozicije došao je s promjenama u ostalim zemljama istočnog bloka • „Plišana revolucija“ (Velvet Revolution) u studenom 1989. godine studentske demonstracije represija zapalilo zemlju Građanski forum pod vodstvom Václava Havela
Slom komunizma u Europi ČEHOSLOVAČKA • Revolucija je trajala 24 dana, a završila je ostavkama premijera Ladislava Adameca i predsjednika Husáka privremena nestranačka vlada, a Savezna skupština izabrala je Václava Havela za predsjednika Čehoslovačke • U lipnju 1990. godine održani su prvi slobodni izbori, na kojima je uvjerljivo pobijedio Građanski forum
Slom komunizma u Europi BUGARSKA • posttotalitarni režim u Bugarskoj uspio je inicirati i kontrolirati tranziciju od samog početka do kraja • unutarpartijski udar od 10. studenog 1989. kojim je zbačen Todor Živkov udar je predvodila partijska skupina koja je podržavala perestrojku • u prosincu su započeli masovni protesti protiv režima koji su trajali do veljače, a doveli su do različitih mjera liberalizacije, uključujući i napuštanje vodeće uloge Komunističke partije u društvu • Režim je u potpunosti kontrolirao pripreme i same pregovore s opozicijom
Slom komunizma u Europi BUGARSKA • Komunisti su u ožujku promijenili ime u Bugarska socijalistička partija, a u velikoj mjeri uspjeli su uvjeriti birače da je glavni krivac za bugarske probleme Živkov, a ne partija rezultiralo je pobjedom reformiranih komunista na izborima u lipnju 1990. godine opozicija će na novim izborima u listopadu 1991. godine s malom prednošću pobijediti reformirane komuniste
Slom komunizma u Europi RUMUNJSKA • režim u Rumunjskoj urušio se najkasnije i na najnasilniji način sultanističko-totalitarni režim Nicolae Ceauşescua • pritisak totalitarnog poretka neće niti malo oslabiti do sloma 1989. godine • Sultanistički karakter režima očitovao se po personaliziranom stilu vladanja, ali i po tome što je Ceauşescuova žena bila druga najmoćnija osoba u državi, a sin je trebao naslijediti vlast nakon oca
Slom komunizma u Europi RUMUNJSKA • Izostanak široko prepoznatljive i organizirane opozicije, kao i reformske struje unutar režima onemogućilo je bilo kakvu sporazumnu tranziciju • Nedostatak opozicije – vanjski faktori • Sredinom prosinca održavaju se demonstracije u Mađarskoj protiv režima u Rumunjskoj • krajem prosinca u nasilnim prosvjedima koji su trajali tjedan dana svrgnut je režim Nicolaea Ceauşescua, koji je 25. prosinca, zajedno sa svojom suprugom, osuđen na smrt i pogubljen
Slom komunizma u Europi RUMUNJSKA • Vlast u Rumunjskoj preuzeo je Front nacionalnog spasa koji je bio pod kontrolom komunista iz starog režima preuzimanje zasluga za revoluciju od starih elita bilo je olakšano nepostojanjem prepoznatljivih opozicijskih lidera lider Fronta nacionalnog spasa Ion Iliescu uvjerljivo pobjeđuje na predsjedničkim izborima u svibnju 1990. godine