Predavanja za srednje škole br. 14. Duševna zaostalost

1. Predavanja za srednje škole br. 14.Duševna zaostalost mr.sc.Elvira Koić, dr.med.

2. F 70 – F 79 DUŠEVNA ZAOSTALOST • = stanje nepotpunog ili zaostalog razvoja uma, koje je posebno karakterizirano oštećenjem sposobnosti koje pridonose cjelokupnom razvoju inteligencije, npr. mišljenje, govor, motorika i sposobnost ostvarivanja društvenog kontakta. • Može se pojaviti samostalno ili udružena s drugim mentalnim ili psihičkim promjenama. • Stupnjevi mentalne retardacije (IQ), se obično procjenjuju standardiziranim testovima inteligencije. Oni mogu biti nadopunjeni i skalama koje procjenjuju i socijalnu prilagodbu u postojećoj sredini, na trenutačnoj razini funkcioniranja. • Intelektualne sposobnosti i socijalna prilagodba mogu se vremenski mijenjati, i premda slabo, ipak se mogu poboljšati vježbom i rehabilitacijom. Predavanja za srednje škole. br. 14.

3. Razlikujemo: • Laku duševnu zaostalost (slaboumnost, debilitet, «moron»). • Umjerenu duševnu zaostalost (imbecilnost). • Tešku duševnu zaostalost . • Duboku duševnu zaostalost (idiotija). Predavanja za srednje škole. br. 14.

4. Laka duševna zaostalost (slaboumnost, debilitet, «moron»). IQ je između 50 i 69 (mentalna dob odraslih odgovara kronološkoj dobi 9 do 12 godina). • Umjerena duševna zaostalost (imbecilnost). IQ je između 35 i 49 (odgovara kronološkoj mentalnoj dobi 6 do 9 godina u odraslih. (npr. u toj je skupini Down sindrom). Većina osoba nauči komunicirati i djelomično brinuti o sebi, uz potporu za život i rad zajednice. Predavanja za srednje škole. br. 14.

5. Down Syndrome (Trisomy 21) • Najčešći • 1 od 700 rođenih • Maternal age >35 • Karijera povećava rizik • 1866, opisan od John Landon Down-a Predavanja za srednje škole. br. 14.

6. Teška duševna zaostalost . IQ je između 20 i 34 ( mentalna dob u odraslih od 3 do 6 godina). Trebaju stalnu pomoći. • Duboka duševna zaostalost (idiotija). IQ ispod 20 (mentalna dob ispod 3 godine odraslih). Postoje ozbiljne smetnje komunikacije, pokretljivosti, kontinencije i brige za sebe. Predavanja za srednje škole. br. 14.

7. Stanovanje u zajednici uz podršku Zapošljavanje uz podršku Prevencija institucionalizacije Specijalizirano udomiteljstvo Stambena zajednica za djecu Kreativne radionice Ciljna područja Edukacija Samozastupanje Javne kampanje Inkluzija je pristup u kojem se naglašava da je različitost u snazi, sposobnostima i potrebama prirodna i poželjna. Osobe s teškoćama u razvoju dugi niz godina bile su institucionalizirane i marginalizirane u društvu. Razvojem svijesti društva o vrijednosti svakog pojedinca javlja se inkluzija kao pokret u okviru socijalnog modela. http://www.inkluzija.hr/ Predavanja za srednje škole. br. 14.

8. mentalnastarost IQ = ------------------ X 100 kronološka starost • Mentalnastarostseustanovljavanaosnovubrojabodovakojisedobijajurješavanjemodredjenihpsihološkihtestova. • AkojeIQmanjiod 70 osobajementalnozaostala, • akojeIQizmedju 90 i 110 intelektualnesposobnostisuprosječne • aakojeIQiznad 110 inteligencijajenadprosječna. • testovikojimaseispitujekoeficijentinteligencijenisuidealnijersenemoguupotrebljavatizauspredbuljudikojiimajurazličitoobrazovanje, pripadajurazličitimkulturamailiklasama. • Danassesmatradagenotiputičenarazvojinteligencijesaoko 60%, sredinasaoko 30%,ainterakcijagenotipaisredinesaoko 10%. Predavanja za srednje škole. br. 14.

9. Distribucija IQ u općoj populaciji Predavanja za srednje škole. br. 14.

10. MENSA • Mensa je međunarodna udruga inteligentnih pojedinaca. • Ciljevi su Mense: prepoznavanje i afirmacija inteligencije na dobrobit čovječanstva; podrška istraživanju prirode, značajki i upotrebe inteligencije; pružanje poticajne intelektualne i društvene sredine članovima.Jedini je uvjet za učlanjenje u Mensu postizanje rezultata boljeg od onog koji postiže 98% populacije na standardnom testu inteligencije, koji se provodi pod nadzorom ovlaštenog psihologa Mense. Predavanja za srednje škole. br. 14.

11. Što je inteligencija? • Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja za snalaženje u okolini. • Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. • Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i učenjem. • Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu, mnogi drugi čimbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim. • Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije. Predavanja za srednje škole. br. 14.

12. Što su testovi inteligencije i IQ? • Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi, učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test inteligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford. • Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocjenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ). • Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120. • Međutim, danas malo testova uključuju izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ. • Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada. Na primjer, na IQ skali otprilike 2 od 3 rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između 70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2.5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba s rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom. • Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ = 148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50. • Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti. Predavanja za srednje škole. br. 14.