1 / 16

Viteški red osnovan 1119. godine u Jeruzalemu Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenike

Viteški red osnovan 1119. godine u Jeruzalemu Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenike Obrana svetih mjesta u Palestini i skrb o bolesnim i nemoćnim hodočasnicima na Kristov grob u Jeruzalemu Obdržavali benediktinsko pravilo Redovnička provincija zvala se PRIORAT (Vranski priorat)

kaloni
Download Presentation

Viteški red osnovan 1119. godine u Jeruzalemu Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenike

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Viteški red osnovan 1119. godine u Jeruzalemu • Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenike • Obrana svetih mjesta u Palestini i skrb o bolesnim i nemoćnim hodočasnicima na Kristov grob u Jeruzalemu • Obdržavali benediktinsko pravilo • Redovnička provincija zvala se PRIORAT (Vranski priorat) • U Hrvatsku došli 1138. godine • Samostani: Sv. Grgur u Vrani, Glogovnica, Pisanica, Vaška, Zagreb, Pakrac, Našice, Božjakovina kod Zeline, Senj (crkva sv. Jurja) • Prema odluci sabora u Vienni u Francuskoj ukida ih papa Klement V. godine 1312.

  2. Ivanovci, hospitalci, milosrdna braća sv. Ivana • Viteški red osnovan 1120. godine u Jeruzalemu • Osnovao ih je blaženi Gerard • Žive prema pravilu sv. Augustina • Briga za bolesne i nemoćne • Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenike • U Hrvatsku došli 1184. godine, u Marču kod Ivanića (doveo ih je herceg Andrija, brat hrvatsko-ugarskog kralja Emerika) • Sjedište u Marči, a kasnije u Vrani te u Pakracu • Redovnička pokrajina nosi naslov Vranski priorat, a redovnički starješina bio je vranski prior. • U Hrvatskoj su nestali polovicom XVII. stolječa

  3. Pustinjački red koji je nastao u XIII. st. u Mađarskoj. • Idejni začetnik reda je kanonik Euzebije iz Ostogona u Mađarskoj, a potvrdio ga je papa Urban IV. • Dobili ime po sv. Pavlu, pustinjaku iz Tebe • Opslužuju pravilo sv. Augustina • Posebno su se isticali u širenju pobožnosti prema Majci Božjoj • Najstriji samostan u hrvatskoj podignut je u Dubici godine 1244. • Samostani se nalaze u Zagrebu, Gariću, Kamenskom, kod Daruvara, na ušću rječice Vinodolčice • Red je 7. veljače 1786. godine ukinuo austrijski car Josip II.

  4. Reformirani ogranak benediktinskog reda • Nastali 1098. godine, osnovao ih je sv. Robert • Strože opsluživanje benediktinskog pravila • Posebno su se isticali u širenju pobožnosti prema Majci Božjoj • U Hrvatsku došli početkom XIII. stoljeća • Prva opatija sv. Marije u Topuskome, koju je osnovao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. godine 1207. • Opatije u Senjskoj Dragi, crkva sv. Marije u Senju, Kutjevo, Zagreb, Petrovaradin • U Hrvatskoj nestali tijekom XVI. stoljeća

  5. Osnovani u XIII. st. • Pustinjački red koji je ujedinio nekoliko manjih pustinjačkih zajednica. • Redovnici se zovu augustinci ili augustinijanci, a i pustinjaci sv. Augustina. • Njihov je rad kod nas sve do danas ostao malo poznat. • Samostani u Hrvatskoj: Rijeka, Makarska, Zaostrog, Hvar, Senj, Borovo, Ilok, Vaška i Križevci. • Hrvatski član ovog reda postao je blaženik. To je bl. Gracija iz Mula u Boki kotorskoj.

  6. Nastao u XIII. stoljeću. • Osnovao ga je sv. Dominik Guzman godine 1215. u južnoj Francuskoj. • Službeni naziv reda je Braća propovjednici ili Braća reda propovjednika. Dominikanci je popularni naziv što su ga redovnici dobili po svom utemeljitelju sv. Dominiku. • Posvetili su se suzbijanju krivovjernih pokreta (kojih je u XIII. st. bilo puno). • Hrvatsku dolaze vrlo rano. Već 1225. godine dolaze u Dubrovnik. • Samostani u Hrvatskoj: Dubrovnik, Nin, Čazma, Dubica, Zagreb, Zadar, Split, Pag, Trogir, Kotor, Bihać; Skradin, Požega, Hvar, Šibenik, Rab, Krk, Senj, Čiovo kod Trogira, Gruž, Bol na otoku Braču, Korčula, Star Grad na otoku Hvaru, otok Lopud kod Dubrovnika, Modruš.

  7. Utemeljitelj sv. Franjo Bernardone iz Asiza u Italiji • Red manje braće ili franjevci • Red je usmeno potvrdio papa Inocent III., a pismeno je to učinio papa Honorije III. • Siromaštvo, misionarske aktivnosti, propovijedanje, pastoralni rad, hospicij za bolsene i siromašne, organizacija i vođenje škola • U Hrvatsku dolaze još za života svog utemeljitelja, a i sam sv. Franjo nekoliko puta dolazi na našu obalu. • Prvi franjevački samostan podignut u Trogiru. Zatim u Puli, Dubrovniku, Zadru, Splitu i Šibeniku. • Prvi hrvatski svetac franjevac sv. Nikola Tavilić. • Red nije ostao jedinstven. On se tijekom vremena razdijelio na nekoliko ogranaka

  8. Zalagali su se za uobičajeni život u samostanu i za nešto blaži način redovničkog života. • Konventualci (conventus = skupština zbor, samostan) • Godine 1571. osnovana Dalmatinska provinscija franjevaca konventualaca sv. Jeronima. • Imali su 21 samostan • Godine 1972. provincija je dobila naziv Hrvatska provincija sv. Jeronima reda franjevaca konventualaca. • Samostani: Split, Šibenik, Cres, Pula, Zagreb, Vinkovci, Molve, Sisak.

  9. Franjevci opservanti, Manja ili Mala braća • Zalagali se za strože opsluživanje redovičkog života • Opservanti (opservare = opsluživati) • Podijeljeni na tri provincije: • 1. Provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (Zadar) • - samostani: Hvar, Split – Poljud, Zadar, Košljun na otoku Krku, Pazin, otočić Badija kod Korčule, Dubrovnik • 2. Provinsija Presvetog Otkupitelja (Split) • - samostani: Makarska, Zaostrog, Živogošć, Imotski, Omiš, Sinj, Split, Šibenik, Visovac, Karin, Knin, Zagreb • 3. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda (Zagreb) • - samostani: Zagreb, Karlovac, Krapina, Našice, Požega, Samobor, Varaždin, Vukovar, Ilok, Trsat.

  10. Nastali u Italiji 1525. godine. • Obdržavaju strože franjevačko pravilo • U Krvatsku došli iz Venecije (prvi samostan otvorili 1610. godine u Rijeci) • Samostani: Rijeka, Zagreb, Herceg Novi, Split, Varaždin, Osijek, Karlobag. • Sveti Leopold Bogdan Mandić • Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića

  11. Sveti je Franjo godine 1221. ustanovio Treći red za svjetovnjake koji su željeli živjeti svetijim životom, a nisu mogli ući u samostan ili polagati redovničke zavjete • Tijekom vremena počeli živjeti u zajednicama i polagati zavjete. • Njihovo redovničko pravilo je bilo nešto drugačije, a potvrdio ga je papa Nikola IV. godine 1289. • U Hrvatskoj su se najprije nastanili u Zadru, gdje se spominju već godine 1251. • Samostani: Zadar, Krk, Glavootok na Krku, Preko, Split, Zagreb – Ksaver, Ogulin, Odra kod Zagreba • Kako su njihovi samostani uglavnom bili na zadarskome i istarskom području, njihova se provincija obično zvala dalmatinsko – istarska. • Današnji naziv: Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca trećoredaca

  12. Osnivač Družbe Isusove ili isusovaca je sv. Ignacije Loyolski (1491. – 1556.) • Družbu osnovao u Parizu 1534. godine s još šestoricom svojih drugova. • Rade na duhovnom napretku bližnjega i širenju vjere propovijedanjem, duhovnim vježbama i djelima ljubavi. Družba se od samog početka odlikuje posvemašnjom poslušnošću Papi. • U Hrvatsku dolaze početkom XVII. st. U Zagrebu su se nastanili 1606. na Gornjem Gradu. • Nastanili su se u: Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Požegi, Osijeku, Dubrovniku, Zadru, Splitu • Godine 1901. došli su u Zagreb i nastanili se u današnjoj rezidenciji u Palmotićevoj ulici. • Godine 1963. postaje samostalna provincija sa sjedištem u Zagrebu pod nazivom Hrvatska provincija Družbe Isusove.

  13. Priredio: Martin Radošević Korištena literatura: Mile Vidović, Povijest Crkve u Hrvata

More Related