dokazno pravo u krivičnom postupku DOKAZI U KRIVIČNOM POSTUPKU Rev. 1.3.

1. dokazno pravo u krivičnom postupkuDOKAZI U KRIVIČNOM POSTUPKU Rev. 1.3. Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Doc.dr. sc. Haris Halilović

2. Univerzitet u Sarajevu Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Doc. dr. sc. Haris Halilović Tel. +387 33 561 275 E – mail: hhalilovic@fknbih.edu

3. 1. Dokazi • Pojam dokaza podrazumijeva svaki osnov koji govori u prilog istinitosti neke važne činjenice u postupku.[1] To je krivičnopravno relevantna informacija sadržana u osobama i stvarima, koja je dobivena na procesno propisan način i upotrebom procesno predviđenih sredstava.[2] • [1]Ilić, M.: Krivično procesno pravo, priredila dr. Hajrija Sijerčić-Čolić, COLPI, Sarajevo, 2001., str. 144. • [2]Modly, D., Korajlić, N.: Kriminalistički rječnik, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2002 ., str. 86.

4. To je izvor saznanja o važnoj činjenici koja se u krivičnom postupku ne može utvrditi vlastitim opažanjem, pa procesno tijelo misaono uporište za njezino utvrđenje izvodi iz sadržaja iskaza osobe, isprave ili tehničke snimke zaključivanjem o postojanju ili nepostojanju te činjenice.[3] • [3]Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga Institucije, Zagreb, 2003. str. 331.

5. 2. Predmet dokaza, dokazni osnov ili razlog i dokazno sredstvo • Predmet dokaza (lat. thema probandi) – predmet dokaza je činjenica koju treba dokazati; • Dokazni osnov (lat. argumentum probatio) – dokazni osnov je činjenica koja je već dokazana i iz koje se izvodi zaključak o postojanju ili nepostojanju činjenice koja se dokazuje;

6. 3. Dokazno sredstvo (lat. media probandi) – je izvor iz kojega se dobiva činjenica koja je dokazni osnov.

7. 3. Neke klasifikacije dokaza 1. Neposredni i posredni dokazi. Podjela dokaza na neposredne i posredne temelji se na načinu na koji tijelo krivičnog postupka utvrđuje određenu pravno relevantnu činjenicu ili činjenice u postupku. Pa ako se to utvrđivanje vrši izravno, odnosno neposredno onda govorimo o neposrednim dokazima, a ako se vrši putem činjenica indicija onda govorimo o posrednim dokazima.[4]Ovi potonji su u literaturi poznati i kao indicijalni dokazi. [4]Vidi Krapac, D., 2003., str. 332.

8. 2. Prvobitni i izvedeni dokazi.Ova se podjela temelji na tome da li se radi o utvrđivanju činjenica na temelju dokaza iz prve ruke ili na temelju dokaza iz druge ruke. Tako bi se prvobitnim dokazom imalo smatrati npr. izvornu ispravu ili iskaz svjedoka očevica, a izvedenim dokazom prijepis isprave ili iskaz svjedoka po čuvenju.

9. 3. Osobni i stvarni dokazi. Ova podjela polazi od izvora dokaza. U tom smislu ako je izvor dokaza osoba, govorimo o osobnim ili personalnim dokazima, a ako je izvor dokaza predmet, odnosno stvar onda govorimo o stvarnim ili materijalnim dokazima.

10. 4. Dokazi optužbe i dokazi odbrane.Dokazi se dijele na optužujuće i opravdavajuće obzirom na to da li potvrđuju postojanje činjenica koje ukazuju na povezanost osumnjičenog odnosno optuženog sa djelom koje mu se stavlja na teret (u smislu da se radi o krivičnom djelu, da je osumnjičeni, odnosno optuženi počinitelj, te da je kriv za djelo koje mu se stavlja na teret) ili potvrđuju nepostojanje činjenica koje ukazuju na prethodno pomenute vidove povezanosti osumnjičenog, odnosno optuženog sa krivičnim djelom koje mu se stavlja na teret.

11. 4. Dokazi u savremenom krivičnom postupku • iskaz osumnjičenog, odnosno optuženog, • iskaz svjedoka, • iskaz vještaka, • isprave, • snimke dobivene tehničkom registracijom činjenica.

12. 5. Nezakoniti dokazi • Pravna teorija razlikuje više vidova nezakonitih dokaza i to:[5] • dokazi koji su pribavljeni na zakonom zabranjen način, (npr. iznuđivanje priznanja ili kakve druge izjave od osumnjičenog, odnosno optuženog ili bilo koje druge osobe koja učestvuje u postupku); [5] Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I, Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.

13. dokazi koji su pribavljeni povredama temeljnih ljudskih prava i sloboda, kao i bitnim povredama odredaba procesnog zakona, (npr. dokazi dobiveni povredom prava na odbranu, kao i dokazi dobiveni pretresom stana, prostorija i osoba koji je izvršen bez sudske naredbe ili prisutnosti osoba koje moraju biti prisutne pretresu); i

14. dokazi proizašli iz nezakonitih dokaza (tzv. „plodovi otrovne voćke“), koji također predstavljaju nezakonite dokaze. Radi se o dokazima koji su pribavljeni na zakonit način ali se za njih saznalo iz dokaza koji su prvotno pribavljeni na nezakonit način (npr. u okviru provođenja pretresa stana, prostorija ili osoba bez sudske naredbe, osim u slučajevima kada to zakon dozvoljava, izvršeno je privremeno oduzimanje predmeta koji su poslužili za izvršenje krivičnog djela na način kako to predviđa procesni zakon

15. U navedenom slučaju bez obzira što su predmeti koji su poslužili za izvršenje krivičnog djela privremeno oduzeti u skladu sa odredbama procesnog zakona pa su prema tome i zakoniti oni se neće moći koristiti u postupku, niti će se na njima moći temeljiti presuda obzirom da je njihovom zakonitom oduzimanju prethodio nezakonito izvršen pretres).

16. Literatura: • Bayer, V.: Kazneno procesno pravo – odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju kaznenog procesnog prava, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1995. • Damaška, M.: Dokazno pravo u kaznenom postupku, oris novih tendencija, Zagreb, 2001. • Grubiša, M.: Činjenično stanje u krivičnom postupku, Informator Zagreb, 1980. • Grubač, M.: Krivično procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd 2006. • Halilović, H.: Predmeti i tragovi kao izvor saznanja o odlučnim činjenicama u krivičnom postupku, Sarajevo, 2010. • Ilić, M.: Krivično procesno pravo, priredila dr. Hajrija Sijerčić-Čolić, COLPI, Sarajevo, 2001., • Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga Institucije, Zagreb, 2003. • Modly, D., Korajlić, N.: Kriminalistički rječnik, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2002. • Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I, Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.