10. OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

1. 10. OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA dr. SVETISLAV POLOVINA

2. TRŽIŠNA MOĆ • Pod pojmom tržišne moći podrazumijeva se stupanj kontrole što ga na nekom tržištu ima jedno ili više poduzeća.

3. POKAZATELJI TRŽIŠNE MOĆI • 1. Koeficijent koncentracije • 2. Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI)

4. KOEFICIJENT KONCENTRACIJE • Koeficijent koncentracije pokazuje koliki je udio prvih 4 (top 4) odnosno prvih 8 (top 8) najkrupnijih poduzeća u ukupnoj ponudi neke grane. • Kod prirodnog monopola koeficijent koncentracije je 100 % • Kod savršene konkurencije koeficijent koncentracije je tim manji što je broj poduzeća veći.

5. KONCENTRACIJA U NEKIM GRANAMA USA

6. HERFINDAHL-HIRSCHMANOV INDEKS • HHI je suma kvadrata tržišnih udjela pojedinačnih poduzeća. • HHI je složeniji ali i točniji pokazatelj tržišne moći od koeficijenta koncentracije • Maksimalna visina HHI-ja je 10 000 u slučaju prirodnog monopola (kvadrat od 100 je 10 000) • HHI je u slučaju savršene konkurencije to manji što je veći broj učesnika .

7. UPOZORENJE NA MJERE KONCENTRACIJE • Tradicionalno mjerenje tržišne moći sve je manje upotrebljivo što je privreda otvorenija prema međunarodnoj razmjeni. • Stvarna koncentracija je manja nego što podaci pokazuju jer tradicionalne mjere uključuju samo domaću proizvodnju a isključuju uvoz. • U onim granama koje su izložene međunarodnoj konkurenciji mjere koncentracije precjenjuju opseg tržišne moći

8. ODNOS IZMEĐU STUPNJA KONCENTRACIJE I PROFITNE STOPE • Empirijski podaci pokazuju da nema značajne korelacije između stupnja koncentracije i profitne stope. • Profitne stope u granama s visokim stupnjem koncentracije su nešto više nego u onim s nižim stupnjem. Međutim ove grane imaju značajno više R&D troškove kao i troškove EPP-a.

9. TAJNI OLIGOPOL • Tajni oligopol nastaje tajnim sporazumijevanjem članova oligopola koji kriomice od javnosti dogovaraju zajedničke cijene, proizvodne kvote, diobu tržišta i zajednički nastup prema drugim. • Cilj tajnog oligopola je izbjegavanje ratova cijena u kojem su svi gubitnici. • Bitna pretpostavka tajnog oligopola je postojanje kooperativnog strateškog međudjelovanja.

10. KARTELI • Tipičan primjer tajnog oligopola su karteli. • Kartel je organizacija neovisnih poduzeća koja proizvode slične proizvode i zajedno posluju da bi povećali cijene i ograničili količinu proizvoda. • Mogu nastati i prešutnim sporazumijevanjem.

11. CILJ TAJNOG OLIGOPOLA • Cilj tajnog oligopola je odrediti oligopolne cijene koje maksimiziraju profit članova oligopola. • Oligopol maksimizira profit izjednačavanjem graničnih prihoda s graničnim troškovima (MR = MC) • Rezultat oligopolnog dogovaranja je isti kao kod monopola – manje proizvoda uz više cijene u odnosu na savršenu konkurenciju

12. GRAF OLIGOPOLNE CIJENE

13. PREPREKE TAJNOM SPORAZUMIJEVANJU • 1. tajno sporazumijevanje je zakonom zabranjeno. • 2. nema garancije da će se partneri dosljedno držati dogovorenih cijena. • 3. pojava strane konkurencije koja ne prihvaća praksu dogovaranja

14. OPEC • Od svih kartela najpoznatiji je onaj koji okuplja zemlje izvoznice nafte – OPEC (Organisation of Petrol Exporting Countries). To su Alžir, Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudi Arabija, UAE i Venezuela.

15. MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA • U monopolističkoj konkurenciji mnogo malih poduzeća prodaje diferencirane proizvode, a njihova krivulja potražnje je opadajuća. • Ulaz drugih poduzeća na tržište je olakšan pa je monopolistička konkurencija slična savršenoj. • Ravnoteža se ostvaruje kada se izjednače granični prihodi s graničnim troškovima (MR = MC)

16. GRAF MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE PRIJE ULASKA DRUGIH PODUZEĆA

17. POSLJEDICE ULASKA DRUGIH PODUZEĆA U PRIVREDNU GRANU (1) • Nova poduzeća ulaze u privrednu granu ako u njoj ostvaruju ekonomski profit • Ulazeći u granu nova poduzeća preuzimaju dio tržišta postojećim poduzećima pomičući krivulju njihove potražnje ulijevo.

18. POSLJEDICE ULASKA DRUGIH PODUZEĆA U PRIVREDNU GRANU (2) • Pomicanje krivulje potražnje ulijevo i smanjenje profita traje dotle dok krivulja potražnje ne postane tangentom prosječnog troška. • U točki tangencije poduzeće pokriva samo svoje troškove poslujući bez profita pa napušta privrednu granu. • Sudionik monopolističke konkurencije isto kao i monopolist proizvodi manje proizvoda nego u savršenoj konkurenciji dok su mu cijene i prosječni troškovi viši od graničnih troškova.

19. GRAF MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE NAKON ULASKA DRUGIH PODUZEĆA

20. SUPARNIŠTVO MEĐU NEKOLICINOM • Pored tajnog oligopola i monopolističke konkurencije suparništvo među nekolicinom javlja se kao treći vid nepotpune konkurencije, • Ono se javlja kada na tržištu postoji nekoliko subjekata koji u svojoj poslovnoj politici moraju voditi računa o reakcijama konkurencije. • Za takva poduzeća se kaže da su u strateškoj međuakciji . Njihovu poslovnu politiku proučava teorija igara

21. TEORIJA IGARA • Teorija igara analizira situaciju u koju su upleteni dva ili više igrača koji donose odluke s proturječnim ciljevima. • Njeni su tvorci J. von Neumann i O. Morgenstern a izložili su je u svom djelu Theory of Games and Economic Behavior”

22. RAZDVAJANJE VLASNIŠTVA OD NADZORA U VELIKIM KORPORACIJAMA • U suvremenim korporacijama jedno od osnovnih njihovih obilježja je razdvojenost funkcije vlasništva od funkcije nadzora i upravljanja što je posljedica raspršenosti vlasništva na veliki broj dioničara. • Suština tog obilježja svodi se na činjenicu da vlasnici korporacije (dioničari) nisu istovremeno i njeni upravljači. Njom upravlja stručni management koji tu funkciju obavlja na temelju svog znanja i sposobnosti ali ne i vlasništva.

23. SUKOB INTERESA IZMEĐU DIONIČARA I MANAGEMENTA • U pravilu nema sukoba interesa između vlasnika i rukovodstva korporacije što međutim ne znači da sukob nije moguć. • On se javlja u tri slučaja: a) kada management odredi prevelike plaće u odnosu na dividende dioničara, b) kod raspodjele dobiti kada management više daje u investicije a manje u dividende, c) kod izbjegavanja rizičnih poslova od strane managementa

24. ALTERNATIVNI CILJEVI • Primarni cilj korporacije je maksimalan profit. Međutim, njenim rastom taj cilj ne mora biti jedinim. I drugi alternativni ciljevi mogu biti motiv korporacije. • Jedan od mogućih alternativnih ciljeva je siguran i stabilan rast kao i poslovanjelišeno rizika • Nije slučajno engleski ekonomist Hicks rekao : “Najbolji od svih profita monopola je miran život”.

25. PUNA I OGRANIČENA RACIONALNOST • Uvjet maksimalizacije profita u nepotpunoj konkurenciji je MR = MC. Da bi se taj uvjet ispunio mora postojati potpuna informiranost o MR i MC, tj. puna racionalnost. • Vrlo često je potpuna informiranost veoma skupa pa se pribjegava formiranju cijena na temelju nepotpunih informacija i ograničene racionalnosti. • Tipičan primjer pojednostavljenog odlučivanja je određivanje cijena metodom trošak plusmarža

26. ODREĐIVANJE CIJENA METODOM TROŠAK PLUS MARŽA • Ovakvo određivanje cijena se vrši ne na temelju poređenja MR i MC već na dodavanju marže na prosječne troškove. • Ova praksa se primjenjuje u slučajevima kada poduzeće u svom proizvodnom programu ima mnoštvo proizvoda pa je izračunavanje MR i MC teško izvedivo.

27. SCHUMPETERIJANSKA HIPOTEZA • Klasična ekonomija je bila jedinstvena u osudi monopola koji su za njih bili negativna ekonomska pojava. • Iznimka je bio J.A.Schumpeter (1883-1950) koji je smatrao da monopoli imaju pozitivnu ulogu promičući tehnološke inovacije. • Po njegovom mišljenju razbijanje monopola na kratki rok obara cijene dok ih u dugom roku povećava uslijed smanjenja produktivnosti

28. POSLJEDICE MONOPOLSKE MOĆI • Posljedice monopolske moći su porast ekonomske neefikasnosti i gubitak dijela potrošačeva probitka uslijed porasta cijena i smanjenja kvalitete. • Također dolazi do transfera dijela dohotka potrošača u korist monopola. • Empirijska istraživanja su pokazala da je gubitak potrošačeva probitka manji od očekivanog.

29. GRAF POSLJEDICA MONOPOLSKE MOĆI

30. ANTIMONOPOLISTIČKA POLITIKA • Borba protiv monopola pretpostavlja cijeli niz mjera. To su : • 1. zabrana određenih tržišnih struktura ili vrsta ponašanja • 2. ohrabrivanje konkurencije • 3. regulacija kojom se poduzeća usmjeravaju što trebaju činiti • 4. nacionalizacija • 5. kontrola cijena • 6. oporezivanje monopolskih profita