Porezna konkurencija u međunarodnim uvjetima i EU

1. Porezna konkurencija u međunarodnim uvjetima i EU Doc. Dr. sc. Nika Šimurina

2. Definiranje pojma • Porezna konkurencija (u užem smislu) - situacija u kojoj porezne vlasti, nezavisno od utjecaja poduzeća određuju poreze, natječući se međusobno za pokretnu poreznu osnovicu. • Porezna konkurencija (u širem smislu ) - situacija u kojoj porezna politika koju provode porezne vlasti utječe na razinu poreznih prihoda dostupnih drugim poreznim vlastima. • Porezna konkurencija u ovom obliku može se javiti na regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.

3. Porezna konkurencija, natjecanje ili kompeticija • Situacija u kojoj zemlje ili lokalne jurisdikcije konkuriraju jedna drugoj nudeći posebne porezne pogodnosti i poticaje u vidu olakšica ili oslobođenja za određene vrste investicija ili investicijskih aktivnosti. No konkurirati se može i na način da porezne stope svih poreznih oblika budu razmjerno niske (osobito stope poreza na dobit) ili da se uopće ne oporezuje neki porezni izvor.

4. Porezna konkurencija na regionalnoj razini (lokalna porezna konkurencija) • Javlja se unutar regija iste države, na lokalnoj razini. • Lokalne jurisdikcije konkuriraju jedna drugoj nudeći posebne porezne pogodnosti i poticaje u vidu olakšica ili oslobođenja unutar određenog poreznog oblika. • U skladu s Tieboutovom modelom (1956.), različite lokalne jedinice nude različite mreže lokalnih usluga, a pojedinci odabiru gdje će se alocirati u skladu sa svojim preferencijama prema njima → „glasovanje nogama“ potaknut će lokalne jedinice na konkurenciju poreznim poticajima. PRIMJER:Porezna konkurencija usmjerena na privlačenje domaćih investitora u SAD između saveznih država (sredinom 1980-tih, 37 država se natjecalo u privlačenju GM Saturn tvornice, pobjednik – Tennesse).

5. Porezna konkurencija na nacionalnoj razini (međudržavna konkurencija) • Nacionalne države konkuriraju jedna drugoj nudeći posebne porezne pogodnosti i poticaje u vidu olakšica ili oslobođenja za određene vrste investicija ili investicijskih aktivnosti. • No konkurirati se može i na način da porezne stope bilo kojeg poreznog oblika budu razmjerno niske (osobito stope poreza na dobit) ili da se uopće ne oporezuje neki porezni izvor. PRIMJER: Porezna konkurencija usmjerena na privlačenje izravnih stranih investicija (Brazil je 1995. poreznim poticajima za automobilsku industriju privukao mnoge od vodećih svjetskih proizvođača automobila, gubitnik Argentina).

6. Grafikon 1:Najviše zakonske stope poreza na dobit u 2010. godini u EU-u Izvor: Europska komisija, 2011.

7. Porezna konkurencija na globalnoj razini • Javlja se u obliku konkurencije između zemalja različitih regija (npr. zemalja Centralne Europe i Jugoistočne Azije) koje su najčešće udružene u neki oblik ekonomske integracije. • Učestala je praksa da multinacionalne kompanije određene operacije lociraju u jednoj zemlji u regiji kako bi ih mogle koristiti na tržištu te čitave regije. To se dešava osobito u slučajevima kada su zemlje izabrane regije osnovale određeni oblik slobodne trgovinske zone ili zajedničkog tržišta. • Međutim i ukoliko ne postoji veći stupanj ekonomske integriranosti, geografska blizina i kulturološka sličnost mogu potaknuti kompeticiju za izravnim stranim investicijama i izazvati „rat“ poreznim poticajima. PRIMJER: Zemlje članice ASEANA su nakon 1997. krenule u rat poreznim poticajima u strahu od seljenja izravnih stranih investicija u Kinu.

8. Stope poreza na dobit 40 36,5 35 30 29,5 28,1 27,1 30 25,7 % 25 20 15 10 5 0 SVE ASPAC EU G7 LAT OECD Grafikon 2:Globalne stope poreza na dobit u 2010. godini Izvor: KPMG, 2011.

9. Uspostava ravnoteže u poreznoj konkurenciji • Optimalna porezna teorija - porezne vlasti određuju visinu poreza na način da dosegnu što veći stupanj blagostanja za svoje stanovnike u odnosu na porezne stope koje se primjenjuju u drugim državama ili regijama. • Ravnoteža u poreznoj konkurenciji - postiže se kada svaka država ili regija odredi upravo onakvu poreznu stopu kakvu su pretpostavile da će odrediti i druge zemlje ili regije i kada raspoloživa vrijednost kapitala daje jednakost između potpune ponude i potpune potražnje za kapitalom.

10. Učinci porezne konkurencije na globalnoj razini • Polazišna točka - blagostanje pojedinačnih zemalja koje proizlazi iz načina na koji porezne politike drugih zemalja utječu na njega. • Eksternalje porezne konkurencije: Pozitivne - učinci koje proizlaze iz interakcije poreznih politika drugih zemalja za pojedinačnu zemlju su korisni, povećavaju blagostanje. - porezne reforme koje su dovele do proširivanja poreznih baza i do smanjivanja poreznih stopa. Negativne - učinci koje proizlaze iz interakcije poreznih politika drugih zemalja rezultiraju gubitkom prihoda i smanjenjem blagostanja. - pojedinačne zemlje dolaze u situaciju u kojoj je razina poreza i javnih rashoda ispod razine koja je optimalna za cjelokupnu ekonomiju.

11. 45 39 37,7 37,7 37,3 40 33,2 32,9 32,1 32 31,4 35 30,7 30 29,9 % 27,2 27,1 30 25 20 15 10 5 0 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Grafikon 3: Stope poreza na dobit u svijetu u razdoblju od 1993-2006. Izvor: KPMG, 2007.

12. Grafikon 4: Stope poreza na dobit u zemljama članicama G7 KPMG, 2007.

13. Štetna porezna konkurencija • Štetna porezna konkurencija - kada je neko porezno djelovanje štetno za drugu ili druge zemlje. Može se definirati kao pokušaj da se privuku investicije koje bi inače mogle otići na neko drugo mjesto, na način da se stvori relativno atraktivno porezno okruženje za investitore. • To se može učiniti niskim poreznim stopama, posebnim povlasticama za investiranje, olakšicama ili smanjenjem efektivnog poreznog opterećenja za investitore. • Ne smatra se da je svaki vid porezne konkurencije potencijalno štetan. • Posljedica štetne porezne konkurencije: fiskalna degradacija - gubitak poreznih prihoda uzrokovan seljenjem investicija u zemlje sa nižim poreznim opterećenjem zbog čega dolazi : a) rezanja socijalnih izdataka, b) povećanja poreznog opterećenja na manje mobilne porezne izvore kao što su plaće potrošnja, što pak dovodi do neučinkovitosti poreznog sustava, viših cijena i povećanja troškova rada, neučinkovitosti ekonomije u cjelini te vrlo često i do visoke nezaposlenosti.

14. Štetna porezna djelovanja Razlozi koji dovode do pojave fiskalne degradacije: • stanovnici jedne zemlje investiraju svoja sredstva u jurisdikciji gdje će porezno opterećenje prihoda koji se ostvaruju od investiranja biti niže (ukoliko ga uopće bude) nego li kod kuće te ne prijavljuju tako zarađene prihode poreznoj administraciji u svojoj zemlji (porezna evazija); • poduzeće iz jedne zemlje investira u jurisdikciju gdje će porezno opterećenje prihoda koji se ostvaruju od investiranja biti niže (ukoliko ga uopće bude) nego li kod kuće i izbjegava oporezivanje u svojoj zemlji zadržavajući profit „offshore“ u nekoj pogodnoj jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem (porezno planiranje); • poduzeće odluči locirati svoje aktivnosti u jednoj zemlji, a ne u nekoj drugoj, zbog toga što ona ima privlačniju fiskalnu klimu nego ona druga (konkurencija usmjerena na privlačenje većeg obujma stranih investicija).

15. Porezna evazija • Vezana uz portfolio investicija od strane pojedinaca, i povezana je uz problematiku porezne konkurencije prilikom oporezivanja dobiti poduzeća samo ukoliko rješenja koja se primjenjuju na ovu situaciju imaju upliva i na direktne investicije. • Dohodak od portfolio investicija nerezidenata najčešće se oporezuje relativno niskom poreznom stopom u zemlji izvora, a ponekad su čak, osobito kada se radi o dohotku od kamata, ovi oblici dohotka u potpunosti izuzeti od oporezivanja. • Takva je situacija uobičajena ne samo za zemlje koje se smatraju poreznim oazama, već i za zemlje koje imaju „normalne“ porezne sustave. Mnoge zemlje članice EU-a i OECD-a ne oporezuju porezom po odbitku dividende ili kamate isplaćene nerezidentima.

16. Porezno planiranje • Situacija u kojoj se profit koji je ostvaren u zemlji izvora seli poduzeću intermedijaru u trećoj zemlji (koja ima vrlo malo porezno opterećenje ili ga čak nema), a ne u zemlju sjedišta društva jer bi tamo (u nekim slučajevima) bio podložan oporezivanju. • U većini slučajeva ove su operacije u potpunosti javne i u skladu s postojećim zakonodavstvom. Međutim ne može se kazati kako su one prirodne, jer ukoliko poduzeće intermedijar ne bi poslovalo u jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem ili jurisdikciji čiji fiskalni sustav obiluje poreznim pogodnostima, nitko ga ne bi ni koristio. • U ovakvim situacijama javlja se problem kako procijeniti kada su preferencijalni porezni sustavi dovoljno štetni da bi se protiv njih poduzele određene protumjere.

17. Konkurencija usmjerena na privlačenje većeg obujma stranih investicija • Dugo se nije smatrala pitanjem od velike važnosti jer države naime imaju pravo odabrati oblik fiskalnog i socijalnog sustava koji će primjenjivati, a investitori onda biraju onaj sustav koji im najviše odgovara. • Porezna konkurencija među državama omogućit će da se kreiraju takvi fiskalni sustavi koji će nuditi najatraktivnije okruženje za ekonomsku aktivnost uz najniže troškove. • Problem povezan uz pojavu porezne konkurencije usmjerene na privlačenje većeg obujma stranih investicija javlja se upravo zbog različitih gledišta na poreznu konkurenciju iz kojih i proizlazi dilema je li uopće potrebno koristiti mjere protiv ovog vida konkurencije.

18. Mjere za uklanjanje štetnih poreznih djelovanja • mjere usmjerene na suzbijanje porezne evazije korištenjem poreznih oaza, • mjere usmjerene na suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza korištenjem preferencijalnih poreznih sustava. Ove mjere dio su preporuka OECD-a i nalaze se u OECD-ovim Izvješćima o štetnim poreznim praksama. • Za razliku od preporuka koje su povezane s izbjegavanjem porezne evazije od strane poreznih oaza koje su opće razumljive i prihvaćene, preporuke povezane uz izbjegavanja plaćanja poreza korištenjem preferencijalnih poreznih sustava su predmetom mnogih prijepora i nesuglasica jer se međunarodna praksa povezana uz oporezivanje stranog poreznog izvora uvelike razlikuje od zemlje do zemlje.

19. Porezna konkurencija u EU • Porezna konkurencija se ne može povezati s politikom slobodnog protoka kapitala, osoba, roba i usluga. Također se ne može povezati ni sa stabilnom i jednakovrijednom socijalnom strukturom u uključenim zemljama. • Procesi porezne konkurencije bez sumnje dovode do povećanja blagostanja u jednoj grupi zemalja, koju pak prati smanjenje blagostanja u drugim zemljama, a u konačnici čitav proces može rezultirati ostvarenjem teze „o utrci do dna“.

20. Porezna konkurencija i porezna harmonizacija u EU • Unatoč jasnom opredjeljenju zemalja članica EU-u za fiskalnom harmonizacijom svih temeljnih poreznih oblika, nije moguće ustvrditi da je na tom polju postignut značajniji napredak. • Što potvrđuje činjenica da su porezni sustavi zemalja članica i dalje vrlo različiti, odnosno teško usporedivi i neusklađeni. • Jedini značajniji napredak u harmonizaciji ostvaren je na polju indirektnih poreza, odnosno točnije rečeno u sklopu harmonizacije potrošnih poreza, to jest poreza na dodanu vrijednost.

21. Porezna konkurencija i porezna harmonizacija u EU • Što se tiče harmonizacije direktnih poreza dosada nije postignuto mnogo, jer nikako da se postigne konsenzus oko nekih temeljnih pitanja povezanih uz oporezivanje dohotka i dobiti. • Doneseno je svega nekoliko smjernica vezanih uz oporezivanje dohotka, odnosno dobiti, a postojeće smjernice u području harmonizacije oporezivanja poduzeća odnose se na: - oporezivanje matičnih i zavisnih društava, - porezni tretman spajanja, dijeljenja i transfera imovine i udjela među poduzećima, - arbitražni postupak u slučajevima dvostrukog oporezivanja, - oporezivanje kamata i autorskih naknada između povezanih društava i - Europski model sprječavanja štetne porezne konkurencije.

22. Inicijative vezane uz sprječavanje porezne konkurencije • Dvije najznačajnije inicijative vezane uz problematiku porezne konkurencije su projekt OECD-a o štetnim poreznim praksama i porezni paket EU. • Cilj obije inicijative je prvenstveno transparentnost prilikom provođenja poreznih zakona i efikasna razmjena podataka o poreznim obveznicima između zemalja koje su uspostavile prekogranične transakcije, a tek sekundarno harmonizacija sustava oporezivanja dobiti.