180 likes | 367 Views
REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA. TURIZAM I INFRASTRUKTURA. Božidar Kalmeta ministar. Dani hrvatskog turizma, Cavtat, 27. - 29. listopada 2004. NAJUSPJEŠNIJA TURISTIČKA GODINA RH.
E N D
REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA TURIZAM I INFRASTRUKTURA Božidar Kalmeta ministar Dani hrvatskog turizma, Cavtat, 27. - 29. listopada 2004.
NAJUSPJEŠNIJA TURISTIČKA GODINA RH • Uz komparativne prednosti Hrvatska je uspjela stvoriti identitet turističke zemlje na svim značajnim europskim turističkim tržištima i profilirala se kao sigurna i organizirana destinacija KVALITETNA PRIPREMA JAVNOG SEKTORA • Programom pripreme i provedbe turističke sezone rukovodilo Povjerenstvo Vlade RH • U cijelosti realiziran program nacionalne promocije HTZ-a • Subvencioniranje organiziranog turističkog prometa ciljano napovećanje turističkog prometa u predsezoni i posezoni • Značajno poboljšanje cestovne infrastrukture • puštanje u promet novih 177 km autoceste Zagreb-Split i završetak cestovnog pravca Zagreb-Rijeka • Intenzivniji brodski i trajektni promet • uključivanje novog broda i dva trajekta u flotu Jadrolinije • Povećanje kapaciteta zračnog prometa • uključivanje unajmljenog Airbusa u flotu Croatia Airlinesa • Puštanje u promet nagibnih vlakova • Poboljšanje protočnosti na granicama, cestama i u lukama • Uređenje većine turističkih mjesta
NAJUSPJEŠNIJA TURISTIČKA GODINA RH VELIKE INVESTICIJE U PRIVATNOM SEKTORU • Ulaganja u gradnju/obnovu/uređenje hotela i drugih smještajnih objekata i pratećih sadržaja od oko 300 mln EUR OSTVARENI TEMELJNI CILJEVI • Povećanje turističkog prometa • Broj dolazaka turista u prvih 9 mjeseci + 6% • Broj noćenja u prvih 9 mjeseci + 2%(podaci Državnog zavoda za statistiku) • Poboljšana hrvatska pozicija na tržištima visoke kupovne moći (Francuska, Švedska, Velika Britanija, Danska, Švicarska, Rusija) • Stabilizirani rezultati na rekordnoj razini u Njemačkoj kao najvažnijem tržištu, ali i u Austriji, Italiji, Belgiji te Japanu i Izraelu
TURISTIČKI PROIZVOD IZGRADNJOM PROMETNE INFRASTRUKTURE OMOGUĆAVAMO TURISTIMABRŽI I SIGURNIJI PUT DO DESTINACIJE IZGRADNJOM KOMUNALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE STVARAMO TEMELJNE PREDUVJETE ZA ODRŽIVI RAZVOJ MJERAMA ZAŠTITE PROSTORA ČUVAMO VRIJEDNOST NAŠEGLAVNE TURISTIČKE ATRAKCIJE • Hrvatski turistički proizvod je agregat brojnih gospodarskih djelatnosti. Među ostalim, počiva i na navedena tri temelja.
ZAŠTITA PROSTORA • Hrvatska treba sačuvati svoju autentičnost i u arhitekturi, za što su važne mjere zaštite prostora • Čuvajući autentičnost Hrvatska se profilira kao zemlja kvalitetnog, a ne masovnog turizma Uredba o uređenju i zaštiti obalnog područja (ZOP) • donesena na sjednici Vlade RH 9. rujna 2004. CILJ • Uredbom se sprječava daljnja devastacija obalnog područja i otoka te određuju načela za izradu prostornih planova i gradnju u tom području ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE • pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte • pojas mora u širini 300 m od obalne crte • svi otoci POSTUPCI U TIJEKU • Usklađivanje prostornih planova županija s Uredbom • Izrada zemljovida s ucrtanom granicom ZOP-a
ZAŠTITA MORA UNUTARNJE MORSKE VODE, TERITORIJALNOMORE I ZAŠTIĆENI EKOLOŠKO-RIBOLOVNI POJAS Površina unutarnjih morskih voda: 12.461 km2 Površina teritorijalnog mora: 19.296 km2 Zajedno: 31.757 km2 Površina zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa: 25.207 km2 Ukupno: 56.964 km2 • Dana 3. listopada 2004. počela primjena zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa • Površina morskog prostora se izjednačila s površinom kopna RH Dužina granice na moru je 948 km. Broj otoka, otočića i grebena: 1.242 , od toga je 66 naseljeno. Broj žitelja na otocima je oko 130 000. Dužina obale: 6.278 km - zajedno s otocima, otočićima i grebenima (kopnena 1.880 km, a otoka 4.398 km). Ukupna površina zone odgovornosti HRM premašuje 60.000 km2.
KOORDINACIJA ZA ZAŠTITU I NADZOR JADRANA SASTAV KOORDINACIJE • Ministri (MMTPR, MUP, MORH, MZOPUG, MPŠVG, MF, MK i MVP) • POSLOVI KOORDINACIJE • Koordinacija Vlade RH usklađuje obavljanje poslova nadzora i zaštite unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa RH DALJNJI KORACI • Koordinacija će, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primjene Odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru, utvrditi načela za sustavno uređivanje nadzora i zaštite Jadrana te ih uputiti Vladi RH na usvajanje • Temeljem usvojenih načela izradit će se prijedlog zakona o obalnoj straži sa sjedištem na obali
KOORDINACIJA ZA ZAŠTITU I NADZOR JADRANAOPERATIVNI POSLOVI • Nadzor nad odvijanjem plovidbe • Traganje i spašavanje na moru • Inspekcijski nadzor na moru • Poslovi carinskog nadzora i kontrole plovila, putnika i robe u međunarodnom prometu • Sprječavanje i otkrivanje crnog čartera • Zaštita državne granice • Zaštita osoba i imovine • Sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela • Intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora • Nadzor nad istraživanjem, iskorištavanjem i gospodarenjem prirodnim bogatstvima • Nadzor nad istraživanjem i očuvanjem podmorskog povijesnog i kulturnog blaga • Tehnički poslovi
PROMETNA INFRASTRUKTURAAUTOCESTE • U 2005. planirano je pustiti u promet 48,3 km autocesta u punom profilu: • na autocesti Bosiljevo-Split • dionica tunel Mala Kapela(6 km) • dionica Pirovac – Vrpolje(33 km) • na autocesti Rupa – Rijeka • dionica Jurdani – Rupa (9,3 km) • Od čvora Rupa izgradit će se privremeni spoj na državnu cestu D8 i postojeći granični prijelaz
PROMETNA INFRASTRUKTURAAUTOCESTE Nakon 2005. u Hrvatskoj treba izgraditi autoceste na sljedećim pravcima: • Beli Manastir – Osijek - granica BiH, te na jugu granica BiH - luka Ploče (107 km) • Split (Dugopolje) – Ploče (96 km) + 65 km do Dubrovnika • Rijeka - Žuta Lokva (92 km) • Županja – Lipovac (30 km) • Zagreb – Sisak (45 km) • Krapina – Macelj (15 km)
PROMETNA INFRASTRUKTURAAUTOCESTE • Do kraja 2004. Vlada RH na prijedlog MMTPR usvojit će Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine. • Do potpunog dovršenja mreže autocesta, predviđene Strategijom prometnog razvitka, trebat će proširiti postojeću mrežu poluautocesta dužine 209 km na puni profil autoceste: • Istarski Ipsilon (144 km) • Rijeka – Zagreb (55 km) • Zagreb – Macelj (10 km)
PROMETNA INFRASTRUKTURACESTE REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA DRŽAVNIH CESTA 2005-2008 • rekonstrukcija 975 km • izgradnja 315 km • Izgradnja obilaznica većih gradova (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Varaždin, Osijek, Velika Gorica i dr.) • Izgradnja pristupnih cesta do čvorova autoceste • Izgradnja pristupnih cesta do zračnih i morskih luka MOST PELJEŠAC • Sredinom 2005. godine kreće izgradnja mosta dužine 2,2 km koji će spajati poluotok Pelješac s kopnom • Istražni radovi u tijeku, a ovih dana počela bušenja radi određivanja vrste temelja
POMORSKA INFRASTRUKTURAOBNOVA FLOTE JADROLINIJE • Program obnove flote 2004. – 2008. vrijedan 114 mln EUR i obuhvaća • gradnju 9 novih trajekata u domaćim brodogradilištima, od kojih su dva isporučena ove sezone a dva će biti 2005. • kupljen jedan polovni brod za liniju Zadar-Ancona • predviđena nabavka dva brza broda kapaciteta 350 putnika, brzine preko 30 čv • Realizacijom programa, flota Jadrolinije će se pomladiti od današnjih 29 godina na 19 godina, što je bolje od sadašnjeg europskog prosjeka • Povećanje nosivosti za 16%
ODRŽIVI RAZVOJ OTOKAIZGRADNJA INFRASTRUKTURE NA OTOCIMA • Glavni cilj: poboljšanje kvalitete života na otocima i stvaranje preduvjeta za održivi razvoj kako na malim, slabo naseljenim i udaljenim otocima, tako i na većim i razvijenijim otocima • Vrijednost projekta: 387 mln kn • Provedba projekta: od 2004. do 2007 • Izgradnja komunalne infrastrukture • Vodoopskrba • Obnova starih i izgradnja novih vodosprema te sustava razvodnje • Voda za piće osiguravat će se brodovima vodonoscima i izgradnjom desalinizatora, na otocima s više od 2.000 stanovnika i na otocima koji u sezoni imaju posjet većeg broja turista • Odvodnja • Reguliranjem ispuštanja otpadnih voda u osjetljivim područjima smanjit će se zagađivanje okoliša • Projekt zaštite Jadrana od onečišćenja u vrijednosti od 300 milijuna € (kredit Svjetske banke) – uključeno 47 općina i gradova priobalja i otoka
ODRŽIVI RAZVOJ OTOKAIZGRADNJA INFRASTRUKTURE NA OTOCIMA • Izgradnja društvene infrastrukture • Socijalna skrb • Poboljšanje postojeće infrastrukture u domovima za starije i nemoćne osobe • Uvođenje izvaninstitucijskog oblika skrbi, savjetodavnog rada, specijaliziranog udomiteljstva, pomoći i njege u kući, patronaže i slično • Unaprjeđenje zdravstvene zaštite • Poboljšanje postojeće infrastrukture u zdravstvenim objektima • Opremanje zdravstvenih objekata medicinskom opremom • Unaprjeđenje obrazovnog procesa na malim otocima • Osiguranje kvalitetnije nastave
TURIZAMCILJEVI 2005. • PROMET I PRIHODI • Dvoznamenkasti porast prometa ne može se nastaviti u nedogled • Očekujemo stabiliziranje ostvarenja najmanje na razini ove godine • Rast fizičkog prometa do 2% i rast prihoda od turističkih putovanja do 5% • MJERE VLADE RH • Nastavak restrukturiranja i privatizacije oko 25 trgovačkih društava uz pronalaženje kvalitetnog strateškog partnera • Provođenje mjera za suzbijanje sive ekonomije i rada na crno • Stavljanje neperspektivne vojne imovine u turističku funkciju • Golf projekt - država će uz povoljne uvjete investitorima ustupati državno zemljište za realizaciju minimalno 20 golf igrališta u sljedećih 10 godina • Dva nacionalna turistička projekta (Park Prevlaka i Brijuni rivijera) • Program poticanja obiteljskog hotelijerstva • Hrvatski proizvod za hrvatski turizam • Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma, posebice na kontinentu • Poticanje organiziranog plasmana kapaciteta građana iznajmljivača • Rješenje statusa zemljišta u turističkim kompleksima (oko 50 milijuna m²) • TRŽIŠTE • Daljnje pozicioniranje Hrvatske kao sigurne, mirne i privlačne turističke destinacije s pravom ravnotežom “CIJENA - KVALITETA” • Daljnji oporavak tradicionalnih i privlačenje novih emitivnih tržišta
TURIZAM =javni + privatni interes Konkurentan i prepoznatljiv turistički proizvod ne može biti samo proizvod države već i strukovnih udruga, predstavnika instituta, fakulteta, stručnjaka, regionalne i lokalne samouprave, turističkih zajednica, medija i u konačnici svakog pojedinca