Republika Hrvatska Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

1. Provedba Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) u Republici HrvatskojVišnja Grgasović Republika HrvatskaMinistarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Zagreb, studeni 2005.

2. Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) • Republika Hrvatska postala je stranka Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC) 1996. godine • preuzela obveze kao država Priloga I: • zadržati emisije na razini bazne godine, 1990. do kraja 2000. • razviti, povremeno ažurirati nacionalne popise stakleničkih plinova • provoditi regionalne i nacionalne programe s mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova • Izraditi i dostavljati nacionalna izvješća o promjeni klime • procijeniti utjecaj klimatskih promjena i provoditi mjere prilagodbe

3. Protokol iz Kyota usvojen 1997 u Kyotu • Hrvatska potpisala 1999., • Protokol iz Kyota nije ratificiran od strane Hrvatske • Obveza RH prema Protokolu: • smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012., u odnosu na referentnu godinu • do 2005. Postići vidljiv napredak u smanjenju emisija • provoditi mjere energetske učinkovitosti, zaštite i unaprjeđenja šuma, održivog poljodjelstva, korištenje obnovljivih izvora energije, fiskalne mjere, mjere u sektoru prometa, smanjenje emisija metana itd. I

4. Zahtjev Republike Hrvatske za korekcijom bazne godine • Hrvatska je u Marakechu 2001. godine na Konferenciji stranaka UNFCCC (COP7) podnijela zahtjev za uvažavanje specifičnosti u određivanju temeljne godine za Konvenciju i Protokol iz Kyota. • Republika Hrvatska se poziva na članak 4. 6. UNFCCC Konvencije koji nudi određenu fleksibilnost za zemlje u tranziciji u ispunjenju njihovih obveza, uključujući pitanje odabira referentne godine za emisije stakleničkih plinova. • Nastavak pregovora odvijao se i tijekom 2002., 2003. i 2004. • Svibnaj 2005. –donesen prijedlog odluke: Hrvatskoj će biti dozvoljen određeni stupanj fleksibilnosti u odnosu na njenu prethodnu razinu emisija stakleničkih plinova, Pomoćno tijelo za provedbu će na budućim sjednicama razmatrati visinu emisije stakleničkih plinova bazne godine te točnu narav takve fleksibilnosti.

5. Emisija stakleničkih plinova u RH 1990.- 2002.

6. Projekcije emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj

7. Smanjenje emisija u RH • ekonomskemjere – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost započeo je s radom i ostvaruje prihode od naknada na emisije SO2 i NOX te naknada za vozila na motorni pogon. U 2005. godini objavljeni su natječaji za financiranje projekata koji se odnose na obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, održivu gradnju i čisti transport. U 2006. godini planira se započeti primjena naknada na emisije stakleničkih plinova iz energetskih postrojenja.. • energetski sektor -2003. godine uspostavljena je HEP ESCO kompanija. 21. projekt energetske učinkovitosti je u pripremnoj ili provedbenoj fazi. • -HEP puštene u rad nove kogeneracijske elektrane na plin (GCCCPP) od 200 MW u 2003. godini,revitalizacija nekoliko hidroelektrana čime se povećala njihova proizvodnja; izgrađeni su akumulatori topline za sustave daljinskog grijanja Zagreba i Osijeka; u pogon su stavljene prve vjetroelektrane od 6 MW i zaključeni su ugovori za izgradnju novih elektrana od 22 MW; podešavanje i zamjena gorača glavnog kotla na termoelektrani “Rijeka” s ciljem poboljšanja izgaranja; provedene su mjere energetske učinkovitosti u tvornici za proizvodnju cementa “Dalmacijacement”; korištenje otpada u svrhu djelomične zamjene goriva u tvornici za proizvodnju cementa “HOLCIM”;

8. Smanjenje emisija u RH-II • Promet –tijekom provedbe projekta “Promicanje proizvodnje biodizela u Hrvatskoj” izrađenaje Studija s preporukama za održivu i ekonomski opravdanu proizvodnju biodizela u Hrvatskoj (studeni 2005.); • -pripremljena je Uredba o kakvoći biogoriva • Graditeljstvo –energetska učinkovitost u sektoru graditeljstva je propisana Zakonom o gradnji (NN. 175/03, NN. 100/04) i Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti na zgradama (NN. 79/05) u skladu s Direktivama 2002/91/EZ; 89/106/EEZ • Gospodarenje otpadom –korištenje bioplina s odlagališta otpada za proizvodnju struje (Prudinec, Zagreb).

9. Smanjenje emisija u RH-III • Aktivnosti na izradi dokumenata potrebnih za primjenu Okvirne konvencije UN o promjeni klime i protokola iz Kyota. • Studija: "Analiza i procjena potreba Hrvatske za osposobljavanjem za provedbu UNFCCC i Protokola iz Kyota " (2005.) • Nacionalna strategija za provedbu UNFCCC i Protokola iz Kyota s planom djelovanja • provedbeni akti vezano za alokaciju emisija stakleničkih plinova te primjenu fleksibilnih mehanizama temeljem Protokola iz Kyota (2007.) • smjernice za izradu operativnih programa za sljedeće sektore: energetika, promet, industrija, poljoprivreda, šumarstvo i gospodarenje otpadom (2006.); podloge za uspostavu Registra emisija stakleničkih plinova (2006.); smjernice za provedbu fleksibilnih mehanizama temeljem Protokola iz Kyota (2007.). • Studija u okviru koje će se napraviti analiza troškova za provedbu mjera za ispunjenje obveza proizašlih iz Protokola • Završetak Studije, izradu koje će koordinirati MZOPUG, planira se za kraj 2006

10. Mehanizmi Protokola iz Kyota • U sklopu Protokola iz Kyota omogućava se da zemlje zadovolje svoje obveze „domaćim“ mjerama i dodatno putem mehanizma • mehanizam zajedničke provedbe; Joint Implementation, JI • mehanizam čistog razvoja; Clean Development Mechanism, CDM • trgovanje emisijamastakleničkih plinova; Emission Trading, ET • ETS, kupnja AAUs • za korištenje mehanizamaProtokol iz Kyotase mora ratificirati • Svoju namjeru RH može izraziti kroz potpisivanje MoU-a sa zainteresiranim državama; potpisali smo s Nizozemskom

11. Emisijske jedinice definirane Protokolom iz Kyota • (AAUs), (količina dodijeljenih svakoj stranci Priloga I • Removal Units, (RMUs), (emisije odvođene pomoću ponora) • Emission Reduction Units, (ERUs), (ostvare provedbom JI projekata) • Certified Emission Reduction (CERs), (ostvarene korištenjem mehanizma čistog razvoja) , • Proračun emisija stakleničkih plinova • Registar emisija

12. Direktiva 2003/87/EZ kojom je uspostavljen sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova unutar EU • Cilj je ostvarenje smanjenja emisija stakleničkih plinova na način koji je učinkovit u troškovnom i gospodarskom smislu • Obuhvaćene su aktivnosti u sektoru energetike (20 MW), rafinerije, koksare, proizvodnja ili obrada željeza i čelika, proizvodnja klinkera, vapna, stakla keramike, industrija drva, papira i kartona • Ukupno 10.000 instalacija = 45% GHG emisija EU • Dva razdoblja: 2005.-2007. i 2008.-2012. • Od 1. siječnja 2005. svi spomenuti gospodarski subjekti moraju imati dozvolu s kvotom emisije stakleničkih plinova

13. Što direktiva uređuje? • Sadržaj zahtjeva • Dozvole • Uvjeti i načini dodjele kvota • Praćenje emisija pojedinačnih subjekata • Izvještavanje o emisijama i verifikacija • Kazne • Registar emisija

14. Što Hrvatska mora napraviti? • Uredba o sustavu za trgovanje kvotama emisijama u RH • Plan raspodjele emisijskih kvota • Registar emisija stakleničkih plinova • Nadležno tijelo za dodjelu dozvola

15. Zakon o zaštiti zraka • Niz odredbi uređuje pitanja klimatskih promjena • Članci 46, 47 i 48 - staklenički plinovi • Praćenje emisija stakleničkih plinova • Plan raspodjele emisijskih kvota • Trgovanje emisijskim kvotama • Uspostava registra emisija kod Agencije zaštite okoliša • Zajednička provedba projekata

16. Koje mjere provode države Priloga IUNFCC konvencije? • Regulatorne • Ekonomske i fiskalne • Dogovorni sporazumi s industrijom • Jačanje svijesti i edukacija • Mehanizmi Protokola iz Kyota

17. Buduća obvezujuća razdoblja • Članak 3.9. -obveze za naredna razdoblja • Amandman na Prilog B • Razmatranje sedam godina prije kraja prvog razdoblja • Do 2020. godine • Do 2050. godine • Razvijene države • Države u razvoju