1 / 30

Povjerenstvo za praćenje stana okoliša Grada Kaštela

Povjerenstvo za praćenje stana okoliša Grada Kaštela. Utjecaj industrije na Kaštelanski zaljev i moguće posljedice suspaljivanja otpada i goriva dobivenog iz otpada. Srpanj, 2012. Kaštel Sućurac.

kelsey-scott
Download Presentation

Povjerenstvo za praćenje stana okoliša Grada Kaštela

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Povjerenstvo za praćenje stana okoliša Grada Kaštela Utjecaj industrije na Kaštelanski zaljev i moguće posljedice suspaljivanja otpada i goriva dobivenog iz otpada Srpanj, 2012. Kaštel Sućurac

  2. DRUGI HRVATSKI ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP - ZAŠTITA ZRAKA ‘99ZBORNIK RADOVAIzdavač:HRVATSKO UDRUŽENJE ZA ZAŠTITU ZRAKA, Zagreb, Ksaverska cesta 2, ISBN 953-6609-01-0 Tomić, T., Periš, N., Kategorizacija kakvoće zraka na području Kaštelanskog zaljeva i Splita u odnosu na ukupnu taložnu tvar za razdoblje 1976-1998. . . . . . . . . ..275 • Onečišćenje zraka taložnom tvari na području Splita i Kaštelanskog zaljeva najvećim je dijelom posljedica emisija iz industrije cementa. • Emisije naglo rastu 1983/84. G., jer se gotovo preko noći u tvornicama cementa umjesto mazuta, kao gorivo počinje koristiti ugljen, da bi se povratkom na mazut, emisije ponovo lagano smanjivale do 1991. godine. • Zrak istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva u čitavom razdoblju ispitivanja (od 1975-1998 g.) bio prekomjerno onečišćen, odnosno III. kategorije. • Porast, odnosno pad proizvodnje, uvođenje novih tehnologija, zamjena goriva, uvođenje sistema za otprašivanje, odražavalo se na kakvoću zraka ispitivanog područja. • Porast koncentracija UTT na svim područjima ispitivanja uslijed ponovnog oživljavanja proizvodnje cementa.

  3. Program zaštite i praćenja kakvoće zraka u Splitsko – dalmatinskoj županiji, NASTAVNI ZAVODZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE, Služba za zdravstvenu ekologiju PROGRAM ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA U SPLITSKO – DALMATINSKOJ ŽUPANIJI , Split, lipanj 2008 2.1.2.2. Područje grada Kaštela • Kakvoća zraka u okolišu mjerne postaje između tvornica Sv. Juraj i Sv. Kajo tijekom 2006. godine bila je: umjereno onečišćena, odnosno II. kategorije kakvoće s obzirom na olovo u netopivom dijelu taložne tvari • Utvrđeno je da je kakvoća zraka u okolišu mjerne postaje Željezara istok, Željezara Jug, Željezara Zapad, Željezara Sjever tijekom 2006. godine bila: II. kategorije - umjereno onečišćen s obzirom na: • s obzirom na UTT • sadržaj olova, kadmija u netopivom dijelu taložne tvari

  4. http://www.cemex.hr/or/PDF/Izvjesce_o_kakvoci_zraka_2006.pdf • GODIŠNJE IZVJEŠĆE S MJERNIH POSTAJA ZA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA 2006. godina, Split, ožujak 2007. godine 2. MJERNE POSTAJE, AMS 1 - Kaštel Sućurac, Grad Kaštela OCJENA KAKVOĆE ZRAKA: Pošto je obuhvat podataka tijekom 2006. godine bio manji od 90 % nije moguće ocijeniti kakvoću zraka te kategorizirati zrak (isto 2007; 2008; 2009; 2010.)

  5. NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJEGODIŠNJE IZVJEŠĆE S MJERNIH POSTAJA ZA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA,2011. godina; Split, travanj 2012. godine 6. MJERNE POSTAJE I REZULTATI Zrak je na automatskoj mjernoj postaji AMS 1: • s obzirom na PM10 (auto.), PM10 (grav.), PM2,5; Pb, Cd, Ni, Mn u PM10, – I. kategorije • s obzirom na SO2 i NO2uvjetno I. kategorije (obuhvat podataka bio je manji od 90 %) 7. MJERNE POSTAJE ZA ISPITIVANJE UTT I REZULTATI • Zrak je u okolišu mjerne postaje "Između tvornica Sv. Juraj i Sv. Kajo" u razdoblju ispitivanja od siječnja 2011. god. do siječnja 2012. god. s obzirom na ukupnu taložnu tvar te metale u taložnoj tvari neznatno onečišćen odnosno I. kategorije kakvoće. • Zrak je u okolišu mjerne postaje "Kaštel Sućurac" u razdoblju ispitivanja od siječnja2011. god. do siječnja 2012. god. s obzirom na ukupnu taložnu tvar te metale u taložnoj tvari neznatno onečišćen odnosno I. kategorije kakvoće.

  6. Ne mjere se koncentracije BTX (benzena, toulena, etilbenzena, ksilena), 1,3-butadiena i amonijaka u zraku Dim i cementno-sirovinska prašina rasprostiru se u svim pravcima zavisno od meteoroloških uvjeta, s tim da se krupnije čestice talože u bližoj okolici tvornice dok se sitnije i vrlo fine čestice šire na području u radijusu od 8 do 10 kilometara (Ivan Radić, Ekologija u industriji cementa, 1996.).

  7. GVE (mg/Nm3) onečišćujućih tvari u otpadnom plinu kod tehnološkog procesa dobivanja cementa pri suspaljivanju otpada propisane u odnosu prema prosječnim dnevnim vrijednostimaCrvenom bojom su označene GVE koje se mjere i pri prizvodnji cementa bez suspaljivanja otpada

  8. EC, Reference Document on Best Available Techniques in the Cement, Lime and Magnesium Oxide Manufacturing Industries May 2010. Mjerenje u cementarama • Kontinuirana mjerenja parametara procesa koji pokazuju stabilnost i kao što su temperatura, udio O2, tlak, protok, i NH3 emisije prilikom korištenja selektivne nekatalitičke redukcije (SNCR) • Praćenje i stabiliziranje kritičnih procesnih parametara, odnosno homogenost mješavine sirovine i goriva, redovito doziranje i višak kisika • Kontinuirano mjerenje prašine, NOx, SOx i CO emisija • Periodično mjerenje PCDD/F (Za određivanje srednje vrijednosti dioksina i furana period uzorkovanja je ne manji od 6 sati i ne veći od 8 sati) • Periodično mjerenje emisije metala (Za određivanje srednje vrijednosti za teške metale period uzorkovanja je ne manji od 30 minuta i ne veći od 8 sati) • Kontinuirani ili periodično mjerenje emisija HCl, HF i TOC (ukupni organski ugljik) • Mjerenja ovih tvari mogu se obavljati povremeno pod posebnom uvjetima poslovanja: benzen, toluen, etilbenzen i ksilen, PAH, klorobenzen, PCB ukljućujući kongenere i kloronaftalen.

  9. WHO, Air quality guidelinesfor particulate matter,ozone, nitrogendioxide and sulfur dioxide,Global update 2005, Summary of risk assessment (Upute o kakvoći zraka za lebdeće čestice, ozon, NO2 i SO2, Zadnje globalne promjene 2005, Sažetek procjene rizika) • Lebdeće čestice označene su u skladu s njihovim aerodinamičnim promjerom, kao PM10  (promjera 10 μm i manjeg) ili PM2.5 (promjera od 2,5 μm i manjeg). Manje čestice su opasnije jer, kada se udahnu, mogu doći do periferne regije bronhiola, te utjecati na izmjenu plinova unutar pluća.Kronična izloženost česticama pridonosi riziku od razvoja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i od raka pluća. Smrtnost je viša u gradovima s visokim razinama zagađenja u odnosu na relativno čišće gradove i po 15-20%. Čak i u EU, prosječni životni vijek je 8,6 mjeseci niži zbog izloženosti PM2.5 nastaju usljed ljudskih aktivnosti. • Zagađenje PM utječe na sve skupine stanovništva, ali osjetljivost na zagađenje može se razlikovati ovisno o zdravlju ili dobi. • Postoji malo dokaza koji ukazuju na prag ispod kojeg nema štetnih učinaka na zdravlje. • Kao što pragovi nisu identificirani, a budući da postoje znatne inter-individualne varijacije izlaganja i odgovora određenoj izloženosti, malo je vjerojatno da će bilo koji standard ili preporučena vrijednost dovesti do potpune zaštite za svakog pojedinca protiv svih mogućih nepoželjnih učinaka na zdravlje. Treba težiti postizanju što nižih mogućih koncentracija u kontekstu lokalnih ograničenja.

  10. The Health Effects of Waste Incinerators, 4th Report of the British Society for Ecological Medicine, Second Edition, June 2008 • Najmanje čestice, osobito ultrafine čestice (PM0.1) su vrlo reaktivne kemijski. U spalionicama teški metali, dioksini i druge kemikalije mogu u skladu s njihovom veličinom biti vezane za njihovu površinu i izazvati povećanje njihove toksičnosti. Tijelo nema učinkovite mehanizme za čišćenje dubljih djelova pluća jer je samo mali dio prirodnih čestica male veličine, kao ove što nastaju u spalionicama, pa ljudsko tijelo nije razvilo učinkovit mehanizam obrane od njih. • Spalionice proizvode uglavnom manje čestice koje imaju najveći učinak na mortalitet. Vrećasti filteri su najmanje učinkoviti u uklanjanju najmanjih čestica, osobito one od 0,2 do 0,3 mikrona. Zdravstveni učinci određuju se prema broju i veličini čestica a ne težini.

  11. The Health Effects of Waste Incinerators, 4th Report of the British Society for Ecological Medicine, Second Edition, June 2008 Cementare suspalionice • Kontrole zagađenje su znatno slabije od spalionica. Unutar cementnh peći se proizvodi niz otrovnih plinova koji su slični onima u spalionicama. • Rizik od dioksina je znatno veći jer kao i većina cementara nema aktivni ugljen potreban za uklanjanje istih. Stoga neke cementare mogu proizvesti emisije čestica i drugih otrovnih tvari koje su u više od 20 puta veće od spalionica pod normalnim radnim uvjetima. • Cementne peći se koriste da se spali opasni otpad na jeftin način. U praksi to stvara najviše zdravstvenih rizika i najviše štete u okolišu. Neke od tih cementnih peći nalaze se u središtima gradova u kojima se može očekivati veliki utjecaj na zdravlje lokalnog stanovništva. Činjenica da će na maksimalni učinak neizbježno biti najranjiviji najmlađi članovi društva, a osobito nerođena djeca. • Od stotine kemikalija puštenih iz spalionice samo pola onečišćujućih tvari se mjere kontinuirano a još pola se mjeri povremeno (obično 6 mjeseci za prvu godinu, a potom godišnje) od strane nadzora - to uključuje teške metale i dioksine. To je nezadovoljavajuće, a budući da operateri koji obavljaju uzorkovanje najave prije posjet, na taj način omogućuju primjenu goriva koje je nereprezentativno od toksičnih rizika, te je uglavnom mjerenje besmisleno.

  12. SALUTE E AMBIENTE, IMPATTI E PERICOLI DELL’INCENERIMENTO RIFIUTI.La Prevenzione Primaria: coscienza sanitaria e tutela delle generazioni futureDr. Gustavo Mazzi Presidente ISDE - Medici per l’Ambiente (ZDRAVLJE I OKOLIŠ, posljedice i opasnosti spaljivanje otpada. Primarna prevencija: zdravstvene svijest i zaštitita budućih generacija, Dr. ISDE Predsjednik Gustavo Mazzi - Liječnici za zaštitu okoliša) Cementare suspalionice • Suspaljuju gorivo izvedeno iz otpada otpada (RDF), ispitivanja ukazuju da je suspaljivanje “opasno" za zdravlje čak i više nego u spalionica. Pravna ograničenja (GV) za emisije iz tvornica cementa su enormno veća od onih u spalionica. • Sam klinker smatra se kao proizvod koji može sadržavati otrovne tvari (slučaj Heksavalentni kroma u krvi radnika u Channel tunelu). Međunarodna agencija za istraživanje raka klasificira krom kao kancerogen za ljude kao kategorija 1. Kao Cr (VI) je vrlo topiv u vodi i sadržan je u cementu koji se dobiva suspaljivanjem otpada. • Otrovne tvari prilikom suspaljivanja mogu završiti samo na dva načina: ili se ispuštaju u atmosferu, ili su ugrađene u beton • Zagovornici izgaranja otpada navode da korištenje RDF u cementarama dovodi do smanjenja uporabe fosilnih goriva i, shodno tome, što je smanjenje proizvodnje CO2. Prešućuju da tvornica cementa obično proizvodi oko tri puta više CO2 nego spalionica • Ta tvrdnja da visoke temperature smanjuju ili čak eliminiraju emisije dioksina nije potvrđena. Očito je da veze molekula dioksina pucaju na temperaturama većim od 850º C  ali se opet spajaju u fazi hlađenja.  • Visoke temperature pogoduju hlapljivim elementima kao živa, koji su također vrlo opasni za zdravlje i koji se ne mogu zadržati tokom procesa suspaljivanja. 

  13. Dr. Paul Connett, Professor of Chemistry St. Lawrence University Canton, NY, Why burning hazardouswaste in cement kilns is abad idea, 2005. • Kontrola onečišćenja zraka je vrlo oskudna • Cementare nemaju monitoring kao spalionice • Samo su dva mjesta na koja toksični metali mogu ići u zrak ili proizvod (cement) • Ako se u cementnim pećima spaljuje otpad koji sadrži klor, brom ili fluor, vrlo opasni nusproizvodi nastaju a to su dioksini i furani • Klinker koji se proizvodi gorenjem otpada sadržavati će otrovne materijale • Mljevenjem klinkera stvaraju se ogromne količine prašine koja ide svugdje: na radnike, automobile, ceste, na susjedne imovine, a ponekad čak i na područja gdje se proizvodi hrana

  14. Činjenice o suspaljivanju otpada u cementarama • Koncentracije olova su 250% , kadmija 150%, kroma 50% i selena su preko 100% više u prašini od cementara koje suspaljuju opasni otpad u odnosu na sadržaje u prašini cementara koje ne suspaljuju opasni otpad (J. Delles et al., Trace Metals in Cement and Kiln Dust from North American Cement Plants, Portland Cement Association, Skokie Illinois, 1992) • Objekt za spaljivanje otpada može utjecati na zdravlje i dobrobit pojedinca, vrijednost imovine i kvalitetu života u susjedstvu. (Waste Incineration and Public Health, Committee on Health Effects of Waste Incineration, Board on Environmental Studies and Toxicology, National Research Council, 2000) • Spalionice ne dovode do industrijskog rasta. Umjesto toga imaju tendenciju da se smanji bilo koje područje u kojem se nalaze, s točke gledišta ekonomije, javnog zdravstva, okoliša i morala. " (Izvor: Pismo Williama Sanjour, EPA ured krutog otpada i mjera za slučaj nesreće Mark Woodall, 10. svibnja, 1990)

  15. Činjenice o suspaljivanju otpada u cementarama • Realnost je da za veliku većinu kemikalija, imamo malo ili smo bez podataka o otrovnosti. Tvrdnje da znamo koja razina izloženosti je dopuštena, a neće naškoditi ... su lažne.  ( Eileen Tarlau, American Hygiene Association Journal,1990.) • Općenito nije moguće utvrditi prag za ljude s bilo kojim stupnjem sigurnosti. Ne postoji opće prihvaćena metodologija trenutno dostupna kvantitativno procijeni količine ne-kancerogenih učinaka (kod spaljivanja). (KATHRYN E. KELLY, Health Risk Assessment of Hazardous Waste Incinerator Stack Emissions, Hazardous Waste and Hazardous Materials. January 1986, Vol. 3, No. 4: 367-403) • Upale oka, nosa, nadraženost sinusa, povećanje oboljelih od astme, emfizema i bronhitisa, kao i upala pluća kod pacijenata koji žive u blizini postrojenja. (Dr. Jay Gartner, certificirani stručnjak za alergije i astme u Duncanville, 1994) • Abnormalno visoka učestalost reproduktivnih problema na tako malom prostoru i populaciji konja (Dr. Mikel Athon, veterinar sa sjedištem u Cedar Hill )

  16. Ekonomska ekologija ili ekološka ekonomija Jedno od najviših načela ekološke ekonomije je održivi razvoj. Tako se prije svega treba usredotočiti na razmatranje mogućih dugoročnih štetnih posljedica nekog djelovanja na okoliš, a tek potom krenuti sa analizom troškova i profita.  _________________________________________________________________________________________________________ Pretvaranje cementare u suspalionicu goriva iz otpada za posljedicu će imati: - Uništavanje prirodnih resursa - Povećanje zdravstvenih poteškoća i trošak - Dobit tvrtke ljećenja za pojedinca - Kratkoročno prihodi državi - Dugoročno rashodi državi (trošak ljećenja za društvo) - Nemogućnost razvoja drugih gospodarskih subjekata (turizam, ugostiteljstvo, poljodjelstvo, ribarstvo...)

  17. Trenutno: • Ne postoji neovisna kontrola već se sva prepušta zagađivaču. • Inspekcijski posjeti su najavljeni • U Splitsko-dalmatinskoj županiji ne postoji akreditirani laboratorij koji bi provjerio je li sadržaj pratećeg lista odgovara stvarnosti • U RH ne postoji akreditirani laboratorij koji bi odredio količinu i vrstu dioksina i furana • Ne postoje studije koje bi ukazivale na stanje okoliša prije, tijekom ili nakon suspaljivanja • Nedeostatna pokrivenost područja mjernim stanicama za procjenu kvalitete zraka • Specifičan geografsko-geološki smještaj kaštelanskog zaljeva (Izmjena zraka samo kada puše bura) • Nakon ulaska u EU otvara se slobodan protok roba. Gorivo dobiveno iz otpada “smatra se robom”...

  18. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije ("Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije", broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07) • Članak 81.Površine proizvodnih namjena iz čl. 78. st. 2. al. 1. ne mogu se planirati u priobalnom i otočkom području Županije. Površine proizvodnih namjena utvrđuju se Prostornim planom uređenja Općine i Grada, prema navedenim kriterijima. Za izgradnju ovih objekata potrebno je utvrditi posebne uvjete i kriterije zaštite okoliša, odnosno odrediti potrebu obavljanja prethodnih istraživanja. • Članak 82.Za postojeće proizvodne industrijske objekte ili komplekse (bazične kemijske prerađivačke industrije i sl.) koji imaju nepovoljan utjecaj na okoliš, ne može se planirati povećanje površina i drugih zahvata u ovim zonama u smislu povećanja prostornih potreba i povećanja proizvodnog kapaciteta ovih objekata kao ni obnova ili zamjena tehnološke opreme postojećeg proizvodnog kapaciteta.Na proizvodnim industrijskim objektima mogu se odobravati zahvati koji su isključivo u funkciji smanjenja nepovoljnih utjecaja na okoliš.Prostornim planom užeg područja potrebno je ograničiti mogućnost zadržavanja u prostoru proizvodno industrijskih objekata koji imaju negativan utjecaj na okoliš, izmjenom namjene površine gospodarske namjene, do vremena amortizacije osnovne proizvodno-tehnološke opreme.Ovi industrijski objekti ili kompleksi ne mogu se planirati u obalnom i otočkom području.

  19. Prilog 1 NIJE ISTINA DA SE UPORABOM GORIVA IZ SMEĆA SMANJUJE EMISIJA CO2

  20. EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o., Zagreb 2007 god.Radni nalog: I-12-141/06 Naslov: HRVATSKA INDUSTRIJA CEMENTA I KLIMATSKE PROMJENENaručitelj: Croatia Cement, g.i.u. Koordinator izrade: Goran Janeković, dipl. ing. Stranica 50

  21. EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o., Zagreb 2007 god.Radni nalog: I-12-141/06 Naslov: HRVATSKA INDUSTRIJA CEMENTA I KLIMATSKE PROMJENENaručitelj: Croatia Cement, g.i.u. Koordinator izrade: Goran Janeković, dipl. ing. Stranica 46

  22. EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o., Zagreb 2007 god.Radni nalog: I-12-141/06 Naslov: HRVATSKA INDUSTRIJA CEMENTA I KLIMATSKE PROMJENENaručitelj: Croatia Cement, g.i.u. Koordinator izrade: Goran Janeković, dipl. ing. • Stranica 65 • Mjere za smanjenje emisije CO2 • U proizvodnji cementa razlikuju se dvije vrste mjera za smanjenje emisije CO2: − energetske mjere: • − promjene u vrsti proizvodnog procesa (prijelaz sa “mokrog” i “polumokrog” na “suhi” i “polusuhi” proces) • − povećanje energetske efikasnosti procesa (smanjivanje potrošnje topline i električne energije po jedinici proizvoda) • − prijelaz na gorivo s manjim sadržajem ugljika (prijelaz s ugljena i petrol-koksa na prirodni plin ili loživo ulje) • − upotreba otpada kao alternativnog goriva (otpad fosilnog i biološkog podrijetla). − procesne mjere: • − promjene u tehnološkom procesu (smanjivanje udjela klinkera - povećanje udjela dodataka u cementu) • − uklanjanje CO2 iz procesnih dimnih plinova. • Stranica 69 • Otpad fosilnog podrijetla tj. otpadni predmeti i materijali koji su dobiveni preradom nafte i prirodnog plina, kao što su otpadna ulja, guma, plastika, otapala i dr. spadaju u neobnovljive izvore i u principu nema razlike između energetskog iskorištavanja klasičnog fosilnog goriva i otpada fosilnog podrijetla sa stajališta emisije stakleničkih plinova.

  23. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode http://klima.mzoip.hr/UserDocsImages/Tablica_staklenicki_plinovi.pdf Pregled najvažnijih stakleničkih plinova, usporedbu njihovih koncentracija u razdoblju prije industrijske revolucije i danas, vrijeme života u atmosferi, najvažnije izvore i relativni staklenički potencijal za svaki plin sadrži sljedeća tablica.

  24. Prilog 2 Primjer korištenja goriva iz otpada

  25. EC, Reference Document on Best Available Techniques in the Cement, Lime and Magnesium Oxide Manufacturing Industries May 2010. Figure 1.60: Example of a fabric filter and filter material used in a cement plant in the UK [82, CEMEX Rugby UK, 2006]

  26. Hoćemo li smanjivati emisije stakleničkih plinova na štetu lokalnog stanovništva? Britanska agencija za norme (ASA) je priznala da, iako ukupne emisije iz postrojenja su se smanjile, neke emisije, kao što su amonijaka, žive i 1,3 butadiena su značajno porasle od 2007.

  27. DIREKTIVA 2008/98/EZ EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA od 19. studenoga 2008. (49) Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti cilj ove Direktive, konkretno zaštitu okoliša i zdravlja ljudi, već je zbog opsega ili učinaka ove Direktive, taj cilj moguće bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako se utvrđuje u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti koje se utvrđuje u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi zadani okvir koji je potreban za ostvarivanje toga cilja.

More Related